Lafaek News—Defisiénsia fíziku Marcel Soares, uza masa kuru bee (5 litru) tuur hanesan kadeira hodi transporta defisiénsia Marcel hakdsak iha rai leten, bainhira taurutu (kreeek-kreeek) ema ne’ebe hela besik nia ( Marcel) hatene ona defisiensia Marcel mak da-daun hakdasak mai ne’e.
Defisiensia Marcel Soares, oan dahuluk hosi inan Olinda Colo ho Paulino Leki Laho Soares, Marcel hanesan mane dahuluk husi nia alin nain tolu, iha ne’ebé orijen husi Oe-kusse

Istória kona-ba defisiénsia Marcel Soares, bainhira sei bebe isin lolon ho kondisaun normal, ikus mai sofre isin manas maka’as, kauza nia liman ain kleuk hotu, kaer sasan ruma la diak, ho maromak nia tulun, ain karuk sei bele book an ajuda liman hodi kaer kanuru suru etu iha bikan tau ba nia ibun laran.
https://www.lafaeknews.tl/mehi-hakarak-eskola-maibe-laiha-kadeira-roda-atu-fasilita/
Defisiénsia Marcel, moris iha loron 30 fulan Marsu 2013, moris iha uma kos, suku Fatuhada, postu administrativu Dom Aleixo, munisípiu Dili.
Marcel nia atividade loron-loron mak tu’ur iha masa lima litru hodi hakadasak no halimar ho nia kolega no nia alin sira iha sira nia kos fatin suku Fatuhada, bainhira oras too atu han meiu-dia, Marcel tuur iha masa 5 litru leten hakdasak, bainhira book an tarutu (kreeek-kreeek) hanesan ema dasa rai-henek iha semente leten, liman rua la funsiona.
Marcel ho nia papa ho mama hamutuk nia alin nain tolu, sira hela de’it iha uma kos, fulan ida selu $ 40, maibé defisiénsia ne’e nia inan-aman la servisu, sorte diak ema bolu ba kahur semente, foin bele hetan netik osan rahun uituan hodi responde nesesidade uma-laran.
Maibé, kondisaun uma aluga (kos), didin ho kalen ferujen no triplex ne’ebé komesa lahuk da-daun husi rai, defisiénsia Marcel ho nia alin nain tolu inklui ho sira nia papa ho mama nahe kulxaun toba iha semente leten de’it, tanba defisiensa ne’e nia papa halo servisu hanesan kahur masa no inan mak hein sira iha uma, bainhira loro monu ba tasi, inan defisiénsia ne’e lori netik ai-farina daan fan iha loja Meymar Fatuhada oin hodi kasa netik osan uituan bah an-hemu kalan loron nian.

“ Ha’u lori nia ba terapia iha Becora durante tinan 4 diak oituan no sira iha rehabilitasaun Becora promete atu fo kadeira-roda no apoiu hahán maibé laiha to’o agora,” konta Defisiensia Marcel nia inan.
Marcel nia inan hadomi ne’e esplika, nia oan pesiza mak kadeira-roda atu bele tulun oan defisiensia ne’e bele book an ba mai, la’os ida ne’e de’it, maibé presiza mos ai-han ruma hodi tulun netik kabun loron-kalan.
Ha’u nia oan presiza mak kursi roda, no hahan no toba fatin tanba hau nia laen mos serbisu kahur masa (buruh kasar), bainhira atu hetan osan mos depende, karik ema ruma presiza bolu foin hetan netik osan uituan hodi sosa foos haknauk sustenta moris iha uma-laran,” katak nia.
Iha biban ne’e, defisiensia Marcel espresa hakarak eskola, maibé nia laiha dokumentus hanesan sertidaun RDTL no Sertidaun batizmu, antes ne’e dokumentus hirak ne’e iha hotu, maibé dezastare naturais iha loron 4 de Abril 2021, inundasaun maka’s bee hoban dokumentu hirak ne’e dodok hotu kedan, tan ne’e, hasusar Marcel atu ba eskola.
“Hau hakarak eskola no ajuda hau kursi roda tanba ha’u nia kursi roda a’at ona,” katak nia.
Tuir lei ema defisiesia atu hetan subsídiu idade tenke tinan 17 no iha ona kartaun eleitoral, tan ne’e Marcel seidauk iha direitu asesu ba subsídiu defisiénsia hanesan ho desfisiensia sira seluk.
Iha sorin seluk, Diretór Assosiasaun Difisiénsia Timor Leste (ADTL), Cesário da Silva hateten kriteira atu tulun ema ho kondisaun defisiénsia tenke too idade 17 ba leten, presiza atestadu médiku ne’ebé komprova katak grau 3-grau 4 mak bele simu subsídiu, grau 1-grau 2 labele simu subsídiu, seluk tan mak dokumentu legal sira hanesan kartaun eleitoral ho Bilhete Identidade (BI), ho situasaun sira ne’e ema ho defisiénsia ne’ebé iha problema psiko-sosiál inan-aman laiha, se mak ajuda tulun sira atu hetan dokumentu legal hirak ne’e, kuaze ema ho defisiénsia barak liu sira nia inan-aman la tau matan ba sira, esklui sira iha sira nia família, entaun dokumentu sira ne’e sira laiha.
“Ho situasaun ida ne’e nia parte rekomenda ba governante sira atu bele asegura katak subsidiu ba ema ho defisiénsia idade minoria ne’e importante liu atu nune’e inan aman sira bele kuidadu sira, atu bele asegura sira no akompaña sira ba eskola,” hateten nia iha palasiu Prezidente.
Lider difisiénsia Timor Leste ne’e argumenta, durante ADTL hala’o akopañamentu ba ema ho defisiénsia ne’e ultimu prioprietáriu ikus liu iha uma laran, tan ne’e husu governu kria kondisaun atu bele asegura labarik ho defisiénsia sira ne’ebé idade seidauk too 17 ba leten, maibé haree kondisaun Marcel Soares foin idade tinan 10.
“Ami husu ba governu tenke kria kondisaun atu bele asegura katak labarik ho difisiénsia sira tenke hetan subsídiu,” katak nia.
Iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika de Timor Leste, artigu 21 ne’ebé ko’alia kona-ba “sdadaun ne’ebé iha defisiénsia” katak estadu valoriza direitu sidadaun ne’ebé ho defisiénsia no bele promove direitu sidadaun ho kondisaun defisiénsia tuir lei haruka, maibé razaun seidauk iha sertidaun RDTL.
Jornalista : Acacio Pinto
Editor : Agapito de Deus