Lafaek News—Balada fuik sira hananu tuir ida idak nia kores, lian la kole husi dader to’o loron-matan monu husi parte bee tiris nia sorin, nakukun hafalun hakotu tempu hamaluk defisiénsia Adriano Melo Soares ho balada fuik sira lian too ona rohan hodi hein fali loron aban nian.

Balada-fuik sira lian iha dader sei nurak ho malirin, lian oi-oin hafanu ona mane faluk husi hadak-leten, be nahe ho hadak tahan haat, ne’ebé fohuk ona husi hadak okos, lona baluk ida ho metro rua ne’ebé belit ho ahi-suar kosar, nahe lerek iha hadak leten, no iha hadak ulun ba, nahe hela hena ida, be kór hanesan lona baluk ne’ebé belit ho ahi suar nia kosar, atu mane faluk ne’e bele kalxu netik ulun ba hena rohan leten hanesan sumasu ba oras deskansa kalan nian.
Molok família mane faluk ne’e nian haktemi naran Adriano, maibé balada fuik sira hananu ho lian aas be tiru borus husi fafulu-homan leet, hafanu ona moras atan husi nia hadak leten hodi hafuhu tuir fafulu leet hodi sente no haree rai nia roman bee nakloke an da-daun husi mota bee tiris ne’ebé helik an iha mane faluk nia sarlelo (baraka-oan) be harii besik bee tiris nia sorin.
Ain sanak husi ain rua lulun an, no bubu matak, hiit la sa’e atu tidin tun ba rai, sente moras no matek iha fatin, ho laran triste hetok tuur hakmatek iha hadak leten hodi hein família sira karik vizita, tuur hakmatek de’it iha hadak leten husi dadeer too loron manas, foin rona familia lori aihan bikan ida, la’o sama rai tarutu husi (defisiénsia) nia uma sorin dalan ba odamatan haktenik bolu naran papa, papa Adriano, hadeer simu etu han lai.

“Babain, ha’u nia alin nia oan mane ho ha’u nia feton mak mai bolu ha’u, no tein etu lori mai, se sira la mai, ha’u hemu de’it too kalan toba ona,” haktuir defisiénsia Adriano hafoin simu vizita husi lafaek news iha nia rezidénsia iha foho Dare Orlala okos.
Lafaek news nia kobertura espesial ba mane faluk Adriano Melo Soares ho idade 54, haree husi postura isin má-nutrisaun tebes, hetok liután difisiensia husi ain tanan ne’ebe sama rai hodi la’o, durante tinan 4, nia horik-an mesak iha baraka oan ida ho medida 3×2, taka ho kalen tahan 5 ne’ebé frozen loos ona, odamatan satan dei’it ho kalen (bidon) nian, haree hosi besik didin leet borus, mane faluk tuur de’it iha hadak leten, laiha biti no sumasu hodi kalxu netik ulun, kiak ba aihan, kiak ba ema no terus mos ba ain ne’ebé labele haka tba mai hanesan ema seluk.
Horik fatin mane faluk defisiénsia ne’e, iha rai-lolon foho Orlala nia klean, tama iha ukun povosaun Koulau 1, suku Dare, administrasaun Veira-Krúz munisípiu Dili.
Ha’u, hela mesak iha fatin ne’e tinan haat resin ona, ha’u nia feton ida mak tein lor-loron lori mai ha’u haan,” haktuir mane faluk ba lafaek news.
Mahon-oan ne’ebé mane faluk ne’e horik ba, harii husi nia bei-oan sira, homan ho pafulu hodi didin uma sarlelo ka uma toos nian (baraka-oan) atu bele satan manas no malirin ba mane faluk defisiénsia Adriano Melo Soares iha loron no kalan, triste liután to’o ohin loron nia parte seidauk hetan tulun ruma hosi governu.

Iha parte seluk Madalena da Costa hanesan feton rasik husi manu faluk ne’e haktuir ba lafaek news “Ha’u mak tau matan ba nia, ha’u tein hahán husi uma mak ha’u lori mai fo’o ba nia, karik Ha’u ba fatin ruma, Ha’u mai tein tiha kedas foin mak nia han rasik, dala ruma ha’u la mai entaun nia tein rasik,” dehan feton rasik mane faluk ne’e.
Iha Sorin seluk, xefe povosaun Koulau 1, Antero Pinto mos rekoñese, defisiente Adriano nudar nia maun rasik ne’ebé hasoru hela moras iha tempu naruk too agora seidauk hetan direitu hanesan difisiente no kbi’it laek.
“Hanesan autoridade lokal sempre buka meius hotu atu tulun difisiente no kbi’it laek sira hotu iha aldeia laran,” lian autoridade xefe povosaun ne’e, ne’ebé nu’udar maun ba mane faluk Adriano.
Xefe Povosaun Koulau 1, haktuir defisiente Adriano hanesan nia maun rasik, susar uituan atu fó prioridade tulun nia maun, hanesan autoridade tenke atende komunidade hotu hanesan, kona-ba Uma ba kbiit laek, nia promete man faluk ne’e sei hetan iha etapa tuir mai atu nune’e halakon Sistema familiarizmu.
“Ha’u labele fo uluk ba nia orsida ema seluk bele hatete Ita katak Ita uza sistema familirizmu, tanba ne’e, Ha’u foti dezisaun fo ba ema seluk uluk lai pois Adriano Hein ba etapa Segundu,” nia dehan.
Relasiona ho asuntu nee nia parte firme hodi rekomenda ba governu foun liu-hosi Ministériu Solidariedade Sosiál atu forma ekipa ida tuun direitamente ba baze hodi haree besik povu kbi’it laek no difisiente sira ne’ebé seidauk asesu ba Uma kbiit laek.

Iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika de Timor Leste, artigu 21 ne’ebé ko’alia kona-ba “sdadaun ne’ebé iha defisiénsia” katak estadu valoriza direitu sidadaun ne’ebé ho defisiénsia no bele promeve direitu sidadaun ho kondisaun defisiénsia tuir lei haruka.
Iha sorin seluk, Diretór Assosiasaun Difisiénsia Timor Leste (ADTL), Cesário da Silva hateten kriteira atu tulun ema ho kondisaun defisiénsia tenke too idade 17 ba leten, presiza atestadu médiku ne’ebé komprova katak grau 3-grau 4 mak bele simu subsídiu, grau 1-grau 2 labele simu subsídiu.
Nune’e mos tenke iha dokumentu legal sira hanesan kartaun eleitoral ho Bilhete de Identidade (BI), aliende ho situasaun sira ne’e ema ho defisiénsia ne’ebé iha problema psiko-sosiál inan-aman laiha, se mak ajuda tulun sira atu hetan dokumentu legal hirak ne’e, kuaze ema ho defisiénsia barak liu sira nia inan-aman la tau matan ba sira, esklui sira iha sira nia família, entaun dokumentu sira ne’e sira laiha.
Jornalista :Mateus de Deus
Editór : Agapito de Deus