POLÍTIKA · 19 Dec 2023 16:17 ·

Horta : Kada Prezidente Iha Filozofia No Kompriensaun Podér Prezidénsial


Horta : Kada Prezidente Iha Filozofia No Kompriensaun Podér Prezidénsial Perbesar

Lafaek  News—Prezidente Repúblika José Ramos-Horta klarifika, razaun fó indultu ba Eis-Ministra Finansas Emilia Pires no Eis Visé-Ministra Saúde, Madalena Hanjam, tanba Konstituisaun RDTL no Projetu Lei Númeru 1/VI Primeira Prosedimentu Konseisaun Indultu no Komutasaun Pena ne’ebé Parlamentu Nasionál aprova.

José Ramos-Horta hateten, iha interpretasaun oi-oin husi públiku kona-bá desizaun fó indultu ne’e, tuir ida-idak nia partidu polítiku no inklinasaun partidu polítiku, maibé kada Prezidente Repúblika ida mai iha ninia filozofia no kompriensaun ba podér Prezidensiál nian no nia kompriensaun mai husi nia formasaun umana.

 “Iha ha’u nia primeiru mandatu, ha’u hetan tentativa asasinatu husi petisionariu sira besik atu mate. Iha rai-laran, hotu-hotu hakfodak, lubuk ida protesta, inkluindu komunidade internasionál hakfodak ke ha’u fó perdaun, fó indultu ba ema sira ne’ebé tiru ha’u,” dehan Ramos-Horta, hafoin partisipa Grande Entrevista GMN, iha Bebora Díli (18/12/2023).

Nia dehan, balun krítika, inkluindu tribunál. Se ha’u bele fó indultu ba ema sira ne’e, tanba sá ha’u la fó indultu ba kazu ne’ebé la’os krime de sangue, buat ida omesídiu premeditadu, agravadu, dala ruma omesídiu ne’e involuntáriu naun premeditadu, laiha intensaun.

Hodi dehan, korrupsaun depende nível de korrupsaun, balun kuaze nada, ema ida falsifika dokumentu ida hetan prizaun, “ha’u la konkorda ida ne’e”. Ita define kazu ida ne’e korrupsaun, mas ki’ik-oan los, ita pune ida ne’e ho prizaun. Ne’e kada Prezidente ida nia hanoin, nia mak hatene, tanba Konstituisaun fó poder ba nia.

Lei ne’ebé  foin dadaun sai ne’e, klarifika diak liu tan, fó poder diak liu tan ba Prezidente Repúblika para bele retifika errus balun ne’ebé mai husu justisa, tanba ne’e mak dehan poder Prezidente nian atu indultu ka la indultu.

“Ne’e para retifika errus ou bele hatete linguajen pozitivista hatete, komplementa justisa. Ha’u komplementa oinsá, komplementa sukat, haree e tenta hadi’a tiha buat ne’ebé ha’u haree tribunál halo lalos, todan demais. Tantu tenke fó liberdade ba Prezidente para nia bele halo buat sira ne’e, Depois ita influénsia demais husi Osidentál sira ke uluk ita-fiar asesór oi-oin husi Osidentál, tékniku sira, mai hatete no koalia kona-bá régras finanseiru nune’e, Ita foin mak mai husi situasaun de guerra ida, ha’u iha 2021 hatete  ona ba doadór sira, labele impoin ba ami régras ne’ebé parténsia ba país avansadu, Timor tenke haree hanesan ekonomia de guerra, em que prosesu tenke kaman, tenke iha seleridade para labele travaun ba Governu atu governa,” Xefe Estadu ne’e esplika.

tuir nia, Timor mos monu ba buat transferénsia, leis oi-oin Timor adopta e depois nein hatene interpreta lei sira ne’e, problema boot ba investidor mai mak ida ne’e, problema ho imigrasaun, investidor ida mai timor nia iha osan, nia hakarak investe iha rai seluk, sira haree investidór ne’e ba setór ida ne’ebé ke rai ne’e hakarak, fó kedas ba nia 5 anus, ou fó kedas visa rejidente,

“Portugal iha visa ida naran gold visa, visa de ouro, o tau osan boot iha Portugal, tau deit iha banku, fó vistu de rejidente ba o, no ita nian ema balun investidór kleur iha ne’e, seidauk iha vistu de rejidente, dala barak NGO internasionál balun fulan tolu deit tenke sai ba Bali, pois fila, se mak manan, Bali mak manan,” tenik ema númeru ida iha TL, fila ba kestaun justisa, iha mundu únika entidade, entidade ida ita bele hatete infalivel ne’e Amu Papa. Mas Amu Papa mos infalivel, uainhira Amu Papa halo interpretasaun ba Relijiaun, ba Bíblia, se Amu Papa halo interpretasaun ba situasaun polítika ruma, klaru Amu Papa koalia kona-bá Ukránia, hau rona, ita hotu-hotu rona, mas infabilidade ne’e ba ita katólika, partense deit ba Amu Papa.

Horta, argumenta,  Primeiru Ministru ida bele halo sala, Prezidente bele halo sala, juíz mós bele halo sala, tanba nia ema ida, ou Prokuradór Jerál Repúblika la’os ema ida ke bele hatete imparsiál, nia bele mai husi partidu ida, entaun tendénsia buka sala membru Governu ne’ebé la partense ba nia partidu. Ha’u la temi atuál PJR ne’e, tanba kazu lubuk ida mai husi kotuk kedas.

Tanba ne’e mak ha’u fó indultu ba Dra. Emilia Pires e Dra. Hanjam “Primeiru, prosesu ne’e la’o kleur los ona. Segundu, Ha’u koñese kazu ne’e kle’an, injustu e kazu ne’e la’os korrupsaun, la leza Estadu nia interese,” katak Horta.

Problema ne’e koalia kona de’it ba kama, kama ba ospitál, kestaun mak ida ne’e, “sosa ka la sosa, sosa duni, kama ne’e sosa, tempu dengue,” ita hotu-hotu hatene, tinan-tinan fulan-Janeiru, Fevereiru, dengue maka’as, laiha tinan ida ke laiha dengue, ate ke rai hanesan Singapura ke 100% efisiente, dengue lubuk ida kuaze tinan-tinan.

“Momentu ne’ebá ha’u sei Prezidente, primeiru mandatu, e ha’u haree, ha’u rasik ba to’o ospitál, ate doutór Cubanu na’in hitu moras iha ospitál ho dengue, parlamentu no media koalia maka’as ba ida ne’e, tanba ne’e maka prosesu ne’e hahú antes tiha ona para kompra kama sira ne’e, kama ne’e mai menus um millaun de dolares. “Ita leza Estadu, bainhira osan ne’e lakon tiha, Ha’u nia filozofia mak ida ne’e, tanba ita iha istória no esperiénsia, ita kuandu halo desizaun ruma liu-liu justisa, tau iha balansu, buat ne’ebé faktual karik, interpretasaun juíz nian e buat ne’ebé com paixão.

Se Estadu la lakon osan ho kazu ida ne’e, kazu ne’e korrupsaun ou vingansa karik, ou perseguisaun ba CNRT, perseguisaun ba maun Xanana.

PR la’os iha eleitu para tuir opiniaun públika, kuandu ita bolu líder, líder para atu lidera, la’os opiniaun públiku maka lidera líder, Prezidente atu lidera, ha’u halo sala ka la sala, ha’u nia konsiénsia, sira be halo perseguisaun ba Dr. Emilia Pires, sira mak kualker dia hateke ba lalenok e hatete, iha momentu ne’ebá ha’u halo saida? Para halo justisa lolos, ha’u halo desizaun ida ne’e, e ha’u trankuilu no hakmatek ho ha’u nia konsiénsia. Ha’u nia kompriensaun dos faktus, haleu kestaun ida ne’e.

Horta dehan, Emilia Pires selu advogadu lubuk ida, nia rasik ba Tribunál Díli, dala hira, e se tan mak ba iha tribunál ne’e ba fó testemuñu, abonatóriu, “Testemuñu afavór ba Emilia Pires, Líder Nasionál tolu, Ida maun boot Xanana, nia ba, ida Dr. Marí Alktiri ba tribunál, ida fali ata-oan ida ne’e (José Ramos-Horta), ami na’in tolu, ami la kombina malu, ida-idak hanoin atu ba, tanba ami nia konsiénsia, ami nia fiar.

“Entaun ami na’in tolu ba, ba ketak-ketak, ha’u kuandu ba la lembra haree maun Xanana iha ne’eba, nia ba loron seluk karik, ha’u mos la hasoru Dr. Marí iha ne’ebá, ha’u ba la’os advogadu Emilia Pires mak husu ha’u, ou la’os Emilia Pires mak husu ha’u, mas ha’u mak oferese aan para ba, tanba ha’u haree injustisa boot ida,” nia hateten.

Ramos-Horta infoma, “Ha’u nia primeiru mandatu to’o agora, fó indultu ba ema simples atus ida resin ona. Ita bele hatete 99% ema simples, inkluindu elementu sira petisionariu ne’e,” relata.

Tuir horta, kona-bá eis-membru governu na’in rua ne’e halai ses husi justisa iha TL, Xefe Estadu klarifika, “Nia halai ba Portugal tanba lakon fé em relasaun ba ita-nia justisa iha timor,” dehan Ramos-Horta, prosesu kontinua, mesmu ke nia halai, e depois Tribunal de Rekursu rasik rekoñese prosesu ne’e sala e arkiva tiha prosesu ne’e. Portantu la’os novidade boot ida, ke ita-nia justisa failla.

“Ita nia sistema garante fó ba Prezidente poder Konstituisaun ne’e fó indultu, reforsa husi lei ne’ebé maioria Parlamentu halo, ha’u tuir Konstituisaun, tuir lei ne’e fó indultu e resolve problema ne’ebé dada ona tinan sanolu, injustisa boot,” nia hakotu.

Jornalista Estajiada : Epifania I. Pinto

Editor                             : Marcos da Silva Araújo

224 Views
Artikel ini telah dibaca 12 kali

Baca Lainnya

Naimori : “Iha Timor Ha’u ho Ramos Horta Mak Ko’alia Unidade Nasional”

23 April 2024 - 10:39

Berta Kontinua Lidera KHUNTO Ho Sekretariu Jeral Eleitu

23 April 2024 - 10:19

Naimori : KHUNTO sei la husik FRETILIN ho PLP Mesak

22 April 2024 - 00:08

KHUNTO Troka De’it Xefe Bankada La’os Hasai Olinda Husi Partidu

21 April 2024 - 09:19

PR Parabeniza Armanda Berta Iha Kongresu KHUNTO Ba da-IV “Olinda Guterres La Marka Prezensa”

21 April 2024 - 09:13

PR ho PPN Diskute Preparasaun Viajen ba Abudabi  

21 February 2024 - 08:33

Trending di POLÍTIKA