Lafaek News—Organizasaun Noun-Governamental (ONG) La’o Hamutuk (LH), sujere ba Parlamentu Nasionál atu diskute Orsamentu Estadu 2026 ho vizaun ne’ebé orienta ba rezolve problema reál povu Timor-Leste
La’o Hamutuk, apresia oportunidade sira hodi partisipa iha diskusaun públiku, kona-ba Proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan fiskál 2026, hodi hato’o kontribuisaun analítiku kona-ba dezafiu estruturál ne’ebé kontinua afeta dezenvolvimentu produtivu no sustentabilidade fiskál iha Timor-Leste.file:///C:/Users/USER/Downloads/251029LHsubAgrikulturaOJE2026.pdf
Iha loron 29 Outubru 2025 La’o Hamutuk haruka submisaun rua ba Parlamentu Nasionál hato’o analiza kritiku no rekomendasaun liga ba setór Agrikultura no Ekonomia iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026. Ho nune’e, liu husi submisaun rua ne’e, ami fó detallu liu ba ami nia analiza sira no rekomendasaun konstrutivu nudár referénsia atu ajuda Distintu/a Deputadu/a sira iha Parlamentu Nasionál hodi diskute asuntu esensiál sira, no uza duni kompeténsia no knaar nudár reprezentante povu atu define prioridade ne’ebé korresponde ba nesesidade povu tomak nian molok foti desizaun. Nune’e hanoin sira ne’ebé ami deskreve ona iha submisaun mak hanesan tuir mai ne’e:
La’o Hamutuk preokupa tebes ho polítika fiskál ne’ebé introdús, seidauk iha konsisténsia hodi kontribui ba hasa’e reseita doméstika. Maske Governu liu husi Ministériu Finansa halo analiza, hakerek iha dokumentu ofisiál no diskursu sira rekoñese di’ak tebes kona ba urjénsia atu halo reforma fiskál hodi prevene Timor-Leste monu ba rai-naruk fiskál. Relatóriu Banku Sentral Timor-Leste (BCTL) fó sai katak ita-nia retornu husi Fundu Petrolíferu tun. Infelizmente Governu nian despeza kada tinan no proposta 2026, kontinua aumenta no depende Fundu Petrolíferu.
Proposta OJE 2026 hamutuk $2,3 biliaun, alokasaun ba setór estratéjiku sira hanesan edukasaun, saúde, agrikultura, bee no saneamentu ho persentajen 18% de’it, maibé gastu ba administrasaun publika 31%, faktu ida ne’e hatudu Governu seidauk iha seriedade no kometimentu hodi dezenvolve setór estratéjiku sira. Lolos setór estratéjiku sira ne’e mak presiza Governu konsidera no prioritiza, tanba povu maioria nian moris depende ba setór hirak ne’e. Maibé realidade tinan barak alokasaun ba setór sira ne’e seidauk hatudu komitmentu seriedade polítiku husi ukun na’in sira.
Maske Ministériu Finansa fó sai ba públiku kona-ba risku rai naruk fiskál, maibé La’o Hamutuk hanoin katak, balansu husi Fundu Petrolíferu ne’ebé ita sei iha, tenke sai ona oportunidade atu investe ba setór produtivu no sustentavel ne’ebé ami temi ona iha leten. La’o Hamutuk fiar katak atu evita Timor-Leste la monu ba rai naruk fiskál, iha tempu besik ka mediu ne’e, levanta FP presiza ho kuidadu, liu husi rasionaliza despeza desnesesariu sira no levanta FP ho nivel ne’ebe bele asegura sustentabilidade ka bele hanaruk uitoan vida util FP.
Tanba ne’e La’o Hamutuk husu Parlamentu Nasionál presiza diskute didi’ak no husu ba governu atu dezenvolve planu alternativa no investe ba rekursu umanu no rekursu potensiál ne’ebé renovavel iha Timor-Leste hanesan, dezenvolve indústria transformadóra husi produtu agríkola, pekuária, peska, floresta no artezanatu sira inklui promove agro-floresta, turizmu komunitária. Tanba investimentu sira ne’e bele, kontribui reseita fiskal balun maibe la’os deit atu aumenta reseita maibe atu dudu dezenvolvimentu ekonomia.
La’o Hamutuk mós preokupa ba ministériu hotu ne’ebé seidauk prátika transparénsia no akontabilidade hodi garantia partisipasaun públiku nian iha prosesu proposta OJE 2026. La’o Hamutuk mós konsidera órgaun estadu sira, seidauk maximiza kalendáriu anuál orsamentál atu elabora programa, inklui mós membru Governu sira seidauk maximiza sira nia website hodi komunika no fahe informasaun ba públiku, hanesan pájina website Parlamentu Nasional, Dalan Ba Futuru inklui mós Ministériu Agrikultura,Pekúaria,Peska no Floresta no ministeriu sira seluk.
Ba konteúdu sira ami temi iha leten, ami mós hato’o sujestaun no rekomendasaun sira ba Parlamentu Nasionál no Governu hanesan tuir mai:
- La’o Hamutuk rekomenda atu Parlamentu no Governu hodi halo re-estruturasaun ba proposta OJE 2026 nune’e bele aumenta alokasaun ba setór estratéjiku no sustentável hanesan edukasaun, saúde, agrikultura, bee moos no saneamentu.
- La’o Hamutuk rekomenda atu Governu no Parlamentu Nasionál konsidera preokupasaun husi komunidade iha relatóriu konsultasaun sidadania; ne’ebé hatudu, maioria sidadaun husu Governu, atu dezenvolve no fo solusaun ba problema sira, iha setór agrikultura, Edukasaun no saude. La’o Hamutuk mos rekomenda atu Governu presiza hadi’a métodu konsultasaun sidadania ne’ebé partisipativu no inkluzivu.
- La’o Hamutuk mos rekomenda ba Parlamentu Nasionál atu husu klarifikasaun ba Governu motivu husi tetu empréstimu nian ne’ebé boot tebes, provolta tokon $850, iha artigu 5 Proposta Lei OJE 2026, maske iha redusaun ba empréstimu setór esensiál, tendénsia empréstimu boot sei finansia ba setór estrativa, no presiza klarifikasaun kle’an husi Governu ba kapasidade atu selu nune’e bele proteje Timor-Leste husi risku empréstimu.
- Projetu Tasi Mane kuaze gasta ona biliaun ida resin, maske kondisaun sira ne’ebé kria hahú aat daudaun, nune’e ami rekomenda atu halo analiza ho kle’an molok kontinua aloka osan.
- La’o Hamutuk enkoraja Parlamentu Nasional atu redús despeza desnesesáriu hanesan gastu sira ba projetu boot ne’ebé nian manutensaun aas no nia retornu la klaru.




