Lafaek News—Ekipa tékniku husi Timor-Leste no Repúblika Indonézia remata ona prosesu markasaun ka sukat rai iha fronteira entre TL ho Indonézia iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), liu-liu “segmentu não resolvidos” hanesan Citrana ho Noel Besi.
Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão informa, asuntu prinsipál durante enkontru ho ekipa Indonézia ne’ebé sei iha ne’e, no ohin sei kontinua enkontru kona-bá oinsá finaliza fronteira terrestre entre TL-RI.
“Em prinsípiu bele dehan la’o di’ak, depois mak ita sei haree tok, no ohin informa ona ba Xefe Estadu katak, enkontru sira ne’e la’o diak tiha ona no bainhira mak asina tratadu no atu oin nusa sira ne’e ikus ona, tanba ekipa ida Indonézia nian sei fila-fali ba Indonézia informa ba Governadór. Mas desde loron 20 to’o 27 fulan-Novembru, ekipa sira iha Oé-Cusse hodi sukat, no tau matan no servisu ne’e ita bele dehan hotu tiha ona,” relata Xefe Governu, Kay Rala Xanana Gusmão, hafoin hasoru malu ho PR José Ramos-Horta, iha Díli, (30/11/2023).
Antes ne’e, iha loron 10 to’o 14 fulan-Outubru 2023, iha Nusa Dua Bali-Indonézia, reprezentante husi nasaun rua halo ona diskusaun kona-bá “segmentu não resolvido” hanesan Noel Besi, Citrana, iha fronteira terrestre Oé-Cusse nian.
Xefe Governu afirma, ekipa señór ofisiál konsultasaun prioridade ba xave husi Governu Timor-Leste no Indonézia servisu maka’as hodi hetan solusaun amigável, justa no duradoura, negosia ho boa fé entre rai rua.
“Timor-Leste fiar katak, delimitasaun definitiva no permanente fronteira ho Indonézia, sei salva guarda soberania nasionál, hametin tan seguransa, garante definisaun sósiu-kulturál, no sei lori benéfísiu sósiu-ekonómiku ba nasaun rua,” hakotu Xanana.
Estajiada : Epifania I. Pinto
Editór : Agapito de Deus




