Lafaek News—Ajénsia Mercy Corps apoiu husi Uniaun Europeia no Ajensia Internasionál Korea (KOICA), segunda (05/06/2023) loke festival loron mundial ambiente ne’ebé dedikadu ba uza-plástiku ho responsavel iha Timor Leste, ho tema kombate poluisaun plástiku no salva planeta.
Iha diskursu Country Diretór Mercy Corps, Jules Keane hateten, Iha loron 5 fulan Juñu, foron abertura ba festival ne’e dedika ba diálogu kros-seitor entre governu empreza sira no sosiedade sivil Liu husi forum diskusaun no atividade networking. partisipante sira hetan oportunidade atu hala konesaun, fahe ideia, esperiensia, no esplora aprosimasaun redus, reuzu, no resiklajen ne’ebé bele tulun rezolve dezafiu ne’ebé mosu bei-beik husi lixu plástiku
“Festival ne’e kontinua ba loron rua tuir mai iha area parke Timor-Plaza nian iha Dili, iha ne’ebe vizitante sira dezkobre merkadu resiklajen no reutilizasaun lokál, artista no emprendedor sira Empreza sosial no negosiu sanulu-resin-neen aproveita loron rua ne’e hodi hala’o demonstrasaun produtu, hatudu sira-nia kreasaun, no halo interasaun diretamente ho kliente foun sira iha espasu ne’ebé nakonu ho muzika, teatru poezia, arte vizual, no surpreza kreativu barak atu hasa’e konsiensia kona-ba poluisaun plastiku”, katak Country Diretór Mercy Corps Jules Keane iha nia diskursu abertura festival loron Mundial Ambiente iha Suai Room Timor Plaza.
Country Diretór Mercy Corps ne’e haktuir, Programa Ekonomia Sirkular mak parseria inovativu ida entre KOICA, EU, Kompañia konstrusaun lokal Caltech, empreza bebidas lokál Heineken, no Mercy Corps, hodi aselera tranzisaun ba sirkular ekonomia ida iha ekonomia sirkular ida, utilizasaun plastiku ne’ebé la-nesesariu hamenus no troka ho produtu alternativu, lixu plástiku soe ho responsabilidade no transforma ba produtu sira ne’ebe bele faan, no sistema rekuperasaun rekursu nian. Ida ne’e bele suporta vizaun Timor-Leste nian hodi sai destinasaun turizmu ne’ebe rekoñesidu, respeita nia furak natureza no patrimóniu kulturál.
Entretantu Festival ne’e, dezeña ho kolaborasaun ho Governu Timor-Leste, foka liu kona-ba importarsia atu kapasita sidadaun sira no motiva urjensia advokasia ambiental sira ne’ebe bele sai ajente mudansa iha sira-nia familia no komunidade nia leet, parte ida husi inisiativa koletivu lubuk ida ne’ebé apoia grupu resiklajen no reutilizasaun lokál – ne’ebé dala barak laiha espozisaun, asesu ba parseru, teknolojia no espasu sira atu fa’an sira-nia produtu – atu nune’e bele fasilita ekonomikamente viável liu atu kolleta. hafahe no re-prosesa materiál sira iha Timor-Leste
Iha fatin hanesan embaixadór delegasaun Uniaun Europeia nia ba Timor Leste Marc Fiederich hatutan, Plástiku mak problema prinsipál ida ba Ambiente no umanu iha mundu tomak. Ida ne’e bele afeta ema nia saúde, estraga ekosistema, no estraga animál fuik sira – liuliu espésie tasi nian.
Embaixadór ne’e dehan, Produsaun, utilizasaun no eliminisaun mak nu’udar kontribuisaun importante ida ba emisaun gás sentrál. Poluisaun nee bele hetan iha fatin hotu, iha foho leten, iha toos, no bele hetan iha uma moos.
“Ami nia apoiu ba Hamenus Lixu Plastiku nu’udar ezemplu ida husi ami-nia envolvimentu konkretu iha Timor-Leste no ami mós hein atu avansa iha nivel rejionál liu husi ami-nia projetu PACWASTE. Ita-boot sira no ami-nia esforsu sira sei fó inspirasaun ba ema barak atu hola parte, atu nune’e ita bele efetivamente hamenus, reutiliza no resikla plástiku. Ne’e esforsu ida-ne’ebé ita presiza halo iha ita-nia uma no komunidade rasik, iha ita-nia munisípiu no nasaun no mós iha nivel internasionál” katak emabiaxadór Marc Fiederich.
Entretantu tuir Diretór Nasional Biodiversidade( SEA) Rui Pires iha diskursu dehan fiar katak ho hotu-hotu nia serbisu partisipasaun husi ema hotu-hotu nian, bele kontribui buat di’ak ruma ba rai liu-liu Kombate lixu iha Timor Leste nune’e bele asegura dezenvolvimentu sustentavel iha rai, TL proteze ambiente sustentavel, proteze rekursus biodiversidade sira nune’e bele uza ho sustentavel.
“Buat lubuk ida mak ita hetan husi perigu plástiku husi lixu sira ne’ebé mak ita rasik mak prodús hodi fó impaktu negativu ba ita ema, plástiku nu’udar produtu direvadu husi estasaun petroleu ne’ebé ikus ne’e ameasa rai, iha mundu tomak hahú husi inisiu produsan plástiku to’o ohin loron, prodús iha ona Bilaun 7 tom, ne’e bazeia ba matenek na’in sira nia peskiza katak iha 8 % mak halo resiklajen no maiória seluk soe de’it”, hateten Diretór Biodiversidade ne’e.
Diretór Biodiversidade SEA ne’e hateten, Iha Timor-Leste iha dadus 2015 konklui katak totál lixu ne’ebé halibur soe iha lixeiru tinan hamutuk 18% kontein husi plástiku, tanba ne’e mak responsabilidade ema hotu-hotu nia atu haree plástiku ne’e hanesan inimigu ida, ba ita hotu-hotu hamutuk hodi kombate plástiku ne’e.
Enkuantu, Festival ne’e kontinua ba loron rua tuir mai iha area parke Timor-Plaza nian iha Dili, vizitante sira dezkobre merkadu resiklajen no reutilizasaun lokál, artista no emprendedor sira Empreza sosial no negosiu sanulu-resin-neen aproveita loron rua ne’e hodi hala’o demonstrasaun produtu, hatudu sira-nia kreasaun, no halo interasaun diretamente ho kliente foun sira. Iha espasu ne’ebé nakonu ho muzika, teatru poezia, arte vizual, no surpreza kreativu barak atu hasa’e konsiensia kona-ba poluisaun plastik.
Jornalista : Rita Moniz
Editór : Agapito de Deus