
Lafaek News-–Ajénsia internasional GIZ loke espozisaun móvel iha munisípiu Baucau, durante loron 2 nu’udar selebrasaun atu termina projetu ai ba futuru perante tinan 5 iha Timor Leste.
Projetu ne’e hetan finansiamentu husi Uniaun Europeia no Misinteriu Fideral Alemão ba ekonómia kooperasaun no desenvolvimentu hodi hahu espozisaun durante loron tolu, hahu husi loron 13-15, eventu espozisaun móvel ne’e hanesan selebrasaun ida hodi termina Projetu Ai ba Futuru durante tinan lima.
Espozisaun ne’e parte ida husi serimonia enseramentu Aí ba Futuru, ne’ebé sei remata iha loron ikus iha fulan Novembru 2022, hafoin halo tinan 5 nia atinjimentu, aprezentasaun fotografia ho vídeo sira atinjimentu husi projetu ho imajen hirak ne’ebé selesionadu iha atividade projetu nian.
Diretór jeral floresta munisipiu Baucau, Sr. Raimundo Mau hatete, programa Ai ba Futuru hanesan depositou ida ba família uma laran iha tinan 30-50 futuru mai ba jerasaun sira, tanba ne’e kuda ai horis sira tenki barak, hanesan kuda hela osan ba jerasaun foinsae sira no kuda hela osan ba iha ida-idak nia suku.
“Ha’u hakarak hatete de’it suku hirak ne’ebé hola parte iha atividade ne’ebé servisu hamutuk entre governu liuhusi versaun floresta ho parseira sira hanesan giz, ho programa Ai ba Futuru, ne’ebé kombina hamutuk ho Agrofloresta hodi prátika hatutan tuir ita nia bei-ala sira nian uluk, tanba ne’e ohin loron ita hala’o prátika, hala’o ezersisiu hamutuk ho saída aprende ona hodi partilla ba maluk Sira seluk,komunidade no sosiedade sira hanesan misaun aprendizajen hodi halo matak Agrofloresta”, katak Diretór Agrofloresta iha nia intervensaun hafoin partisipa iha espozisaun Ai ba Futuru iha Centro Convenção Baucau (CCB) Kinta (13/10/2022)
Hodi dehan, mudansa klimátika lao iha fatin-fatin ema ida labele mesak, maibé husu tulun hodi konvida ba parseiru sira bele fahe mós esperiensia matenek no apoiu fundus hodi ajuda komunidade lokal sira atu bele proteje dezastre naturais liuhusi kuda ai-horis atu nune’e bele satan rai monu iha tempu uda
“Ha’u hakarak fahe informasaun de’it ba ita hotu iha ne’e, kuda ai horis barak hanesan ai-teka, ai-kameli, mahoni no aí Sira seluk, kuda rai mak lori laos ema ida mak lori, tanba ne’e kuda hela mina verde matak ba tinan 35-50 iha futuru, ita hare’e mina iha tasi klaran menus ona, maibé ita nia estadu fiar nafatin ekonómia sei la nakdoko, bainhira ita kuda ai horis barak, tanba ita hare’e ba realidade ita nia komunidade sira halo dadauk ona iha suku aldeia, tanba ne’e labele lakon vontade esforsu nafatin, kooperasaun ne’ebé giz halo konsege lori dezenvolvimentu mai suku to iha aldeia sira”, Nia sublina
Iha fatin hanesan asesor tekniku Ai ba Futuru, Dominik Langen, reforsa, hafoin tinan 5 implementasaun projetu Ai ba Futuru ne’ebé parseira ba agrofloresta sustentável ne’ebé Finansia husi Uniaun Europeia no governu Alemão, ne’ebé sei termina iha fulan novembru, tanba projetu ida ne’e hakarak promove Agrofloresta sustentável nu’udar forma ida atu agricultor sira ne’ebé iha área rural hodi diversifiaka sira nia produsaun, ho forma ida ne’ebé bele hetan rendimentu barak no seguru hodi redus risku ba folin produtu iha Merkadu no resiliente liu hasoru impaktu klimatika.
“Ha’u orgullu tebes ba ekipa projetu, MAP, doador EU ho governu Alemão no ema hotu ne’ebé hola parte iha projetu ida ne’e, desde Ai ba Futuru hahu to’o Agrofloresta sai koinesidu iha Timor Leste, no agora ema iha governu no iha organizasaun, NGO sira seluk koalia Kona ba tema ida ne’e no hakarak Servisu iha setór Agrofloresta iha futuru,” Dehan asesor tekniku Ai ba Futuru, Dominik Langen iha Centro Convenção Baucau
Nia sublina, kontribuisaun bo’ot liu, mai husi agricultor sira iha munisipiu ha’at parte iha leste, Manatuto, Baucau, Viqueque, Lautem, tanba sira mak kuda tiha ona aí oan sira ne’e, sira mak produs no prosesa ai-han sira ba faan iha merkadu, no sira mak fahe prátika diak ba komunidade no sosiedade sira seluk iha grupu aprendizajen no formasaun barak iha agrikultura nian.
“Tempu dala ruma la fasil no buat hotu ne’ebé ita planeia tiha ona la konsege realiza, maibé ita hamutuk bele ultrapasa dezafiu sira ne’e no keta haluha kontinua kuda ai-oan ho susesu, hasae konesimentu no kria oportunidade ba populasaun sira iha área rural iha Timor-Leste”, nia hakotu
Jornalista : Felipe Soares
Editor : Agapito de Deus




