Lafaek News- Ministeriu Saúde (MS) Kinta, 21/11/2024, hamutuk ho Fundus Nasoins Unidas ba Populasaun (UNFPA)m ofisialmente entrega uma seguru ba komunidade balun ne’ebé hetan Violénsia Bazeia ba Jeneru (VBJ iha Ospitál Rejionál Eduardo Ximenes, Horex Baukau.
Domingas Bernardo, reprezentante Fundus Nasoins Unidas ba Populasaun (UNFPA) relata katak fatin seguru hanesan espasu ida ne’ebé harii besik iha fasilidade saúde kompleta ho ekipametu no rekursu umanu ba pesoal saúde formadu iha area ezaminasaun forensika hodi haree ba violénsia bazeia ba jeneru, Domingas informa.

“Fatin seguru ne’e pesoal saúde sira sei uza hodi halo atendimetu ba kazu sira ho karakter violénsia bazeia ba jeneru ka violensia domestika hanesan abuzu seksuál ka asaltu seksuál, tanba kazu sira ne’e bainhira mosu ba sobrevivente sira atu mai halo tratamentu iha fasilidade saúde sira, ita tenke kria fatin ida ne’ebé hakmatek no dignu ba sira, atu nune’e sobrevivente sira bele sente seguru bainhira halo tratamentu, alende ne’e mós iha fatin seguru ne’e rasik, ita sei halo atendimentu mós ba kanek ne’ebé resulta husi violénsia domestika no seksuál, nune’e halo ezaminasaun hodi fó akonselamemtu no apoiu hotu ho konfidensial, total orsamentu ba inagurasaun uma seguru iha Horex Baukau, hamutuk $53.518.08, husi orsamentu hirak ne’e mai husi Ajénsia Kooperasaun Internasional Korea (KOICA) ho Fundus Nasoins Unidas ba Populasaun (UNFPA) iha Timor-Leste” Domingas relata.
“Ita lansa fatin seguru iha Horex Baukau, marka istória ida iha ita nia servisu koletivu, alende ne’e mós marka istória importante ida husi UNFPA nia kompremisiu no determinasaun firme atu elemina violénsia bazeia ba jeneru (VBJ), tanba ita luta hodi kria espasu ida ne’bé seguru ba feto no inan feto sira hotu hodi apoiu fasilidade saúde sira ho kondisaun di’ak bele prevene no responde ba violénsia bazeia ba jeneru ho di’ak no efetivu.
Violénsia bazeia ba jeneru sai ona problema saúde públika, tanba violénsia bazeia ba jeneru kontinua sai violasaun komum ba problema direitus umanus iha nasaun Timor-Leste, tanba prevalensia violensia kontra feto no labarik feto sira, iha ne’ebé tuir peskiza demografika saúde iha Timor-Leste iha tinan 2016 hatudu katak un-tersu (%33) husi feto sira ho idade 15-49, sai vitima ona ba asaltu fisiku, bainhira sira iha idade 15, liu-liu iha munisipiu Baukau 21% husi feto sira ho idade 15-49, hetan ona esperiensia kona-ba violénsia fisiku, bainhira sira ho idade tinan 15, tanba kauza ne’e rasik, problema ida ne’ebé seriu tebes presiza ita hotu servisu hamutuk hodi asegura sidade Baukau sai modelu no espasu ne’ebé feto no labarik feto sira servisu livre husi violénsia”. Informa Reprezentante UNFPA, iha Timor-Leste.
Hodi dehan, UNFPA servisu hamutuk ho Ministeriu Saúde no Institutu Nasional Saúde Públika iha Timor-Leste inklui Ajénsia Kooperasaun Internasional Korea, liuhusi fornese apoiu tekniku hodi reforsa kapasidade sistema saúde, atu nune’e asegura sobrevivente sira husi violénsia bazeia ba jeneru, nune’e simu apoiu no mediku psikososial no legal iha forma ida kordenada no efetiva tuir mata-dalan internasional no nasional
Entretantu Vice Ministru Saúde ba Operasionalizasaun Ospitál, Flávio Brandão M. de Araújo, informa katak, objetivu ohin ita hamutuk iha ne’e, atu halo inagurasaun ba uma seguru hodi haree ba violénsia bazeia ba jeneru no violénsia bazeia ba jeneru ne’e la’os feto deit, maibé ba labarik feto no mane hotu, liu-liu inan ho oan.
“Ita agradese tebes ba suporta hotu no kolaborasaun husi entidades hotu, liu-liu suporta tekniku no finanseiru husi UNFPA ho COICA nomós autoridade municipal no ospitál rejional, ohin ita tenke orgullu, tanba ita iha fatin seguru ida iha munisipiu Baukau, tanba fatin seguru ne’e rasik sai prioridade ida aline mós ho programa governu nian, tanba iha tinan 2016 halo estudu ida kona-ba peskiza demografia hatudu katak 32% hetan violénsia bazeia ba jeneru, husi ne’eba kedas ita halo esforsu hotu hamutuk ho governu no parseiru estratejiku dezenvolvimentu sira, oinsá fó resposta ida kona-ba violénsia ne’ebé mak sai baze ba jeneru entre feto no mane, ita hotu-hotu tenke hatene, tanba violénsia la’os deit fisiku, maibé psikolojikamente mós bele violénsia nomós ekonomikamente violénsia, alende né’e mós violénsia fisiku ne’e parte ida husi ita nia resposta, tanba ne’e liuhusi uma seguru ne’ebé ita iha nia papel la’os atu halo deit servisu ba violénsia baze ba fisiku, maibé psikolojikamente ho sira seluk tan, Oinsá mak ita bele atinji ita nia metas, la’os hanoin deit tenke la’o ho governu hodi minimiza númeru ne’ebé mak iha, maibé oinsá mak ita hakarak elemina númeru hirak ne’e mak ita tenke esforsu hamutuk hodi elemina violénsia iha ita nia rai, tanba violénsia ne’e mosu husi ita ida-idak nia mentalidade, ita nia mentalidade kiak ho riku ita la uza, tanba mentalidade ida kiak la’os sukat ho osan ka sasan ne’ebé mak ita iha, maibé bainhira ita iha mentalidade riku signifika katak ita iha abilidade atu halo buat ruma husi buat ne’ebé mak ita iha, abilidade husi ita nia hanoin saudavel hodi hadok ita husi psikolojika depress no depresaun sekolojika iha nia servisu fatin ka komunidade, tanba ne’e mak ita tenke halo transformasaun mentalidade ida ne’ebé saudavel mak ita foin resulta povu ida saudavel”, Flávio Brandão M. de Araújo, hakotu.
Jornalista : Crispin de J. Amaral
Editor : Agapito de Deus



