Lafaek News—Organonizasaun Noun-Governamentál (ONG) Fokupers, kuarta (26/10/2022), realiza serimonnia ho tema ensera reforsa no refleta ba pasadu hodi hadia futuru.
Diretora FOKUPERS, Maria Freitas Pereira Guterres, hatoo nia agradesimentu ba Uniaun Europeia ne’ebé fo ajudus fundus ba sobrevivente sira no autoridade husi nivel nasional no lokál, parseiru dezenvolvimentu, sosiadade sívil, setór privada no autoridade lokál sira ne’ebé fo ona tulun ba sobriviventes sira.
“Ita boot sira nia tulun ami konsege realiza projetu iha munisípiu 7 hanesan Baucau, Ainaru, Manufahi, Dili, Ermera, Likisá no Oe-kussi la’o ho di’ak, diretora Fokupers ba jornalista sira iha salaun katedral.
Nia dehan, objetivu fundamental iha serimonia refere maka hanesan enseramentu reforsa hamutuk, refleta ba pasadu hodi hadia ba futuru,
“Sem ita boot sira envolvimentu no kolaborasaun ami labele realiza atividade hirak ne’e too ohin loron, gratidaun ba Uniaun Europeia tan liu husi apoiu fundus ida hodi bele fo ezisténsia no suporta kontinua ba maluk sobrevivente sira,” katak direitora FOKUPERS ne’e.
Jestora ne’e dehan, projetu ida ne’e nu’udar projetu integradu no interligadu iha atividade ida no atividade seluk hodi tulun no benefísia maluk sobrevivente sira ne’ebé kobre atividade treinamentu ba treinador sira hodi bele fo treinamentu ba iha maluk sobrevivente.
Treinamentu hirak ne’e mak treinamentu abilidade Moris, emprededorismu ba sobrevivente, fasilita fatin amijavel ba labarik hodi halimar no aprende atu sobrevivente sira la presiza buka fatin ba sira nia oan sira atu aprende atu sira bele tuir treinamentu ho seguru no hakmatek, aliende realiza mos bázar nu’udar meius ida fó espasu ba sobrevivente hodi fa’an sira nia produtu lokál husi rezultadu ne’ebé sira iha.
“Dala barak sobrevivente sira iha produtu, maibé laiha mekanizmu ida ajuda sira atu hatoo rezultadu no projetu ida ne’e konsege liga ona parseiru relevante sira ho sobrevivente, tantu husi ministériu no setór privada hodi hatoo sira nia programa ho liga asuntu empoderamentu ekonomia feto tan ita ko’alia kona empoderamentu feto, maibé la espesífiku liu kona-ba haforsa no empodera maluk sobrevivente sira, oinsá sira bele hatama sira nia produtu iha loja ne’ebé ita konsidera hanesan ita nia parseiru, hanesan loja lider bele simu ona maluk sobrevivente nia produtu no CCI-TL ne’ebé involve sobrevivente sira atu haforsa sai emprezáriu liu husi projetu ne’e, bele hametin liután amizade koperasaun sobrevivente sira husi konflitu pasadu no violénsia bazeia ba jéneru, vítima iha uma mahon , defisiénsia no LGBIT hodi atinje no kuidadu, vítima la’os benefisiariu de’it ba programa, maibé bele sai hanesan sentru ba governu nia planu, no alokasaun hirak ne’e bele tulun MSSI bele tulun di’ak liután organizasaun ne’e,” diretora NGO FOKUPERS ne’e akresenta.
Nia katak, intensaun husi semináriu ne’e hanesan parte konkluzaun enseramnetu ba projetu durante periodu ida nia laran, projetu nia naran reforsa hamutuk signifika, oinsá FOKUPERS ho sobrevivente sira bele hamutuk hodi haforsa malu di’ak liután, sustentabilidade hanesan pakoke ida hodi liga sobrevivente ho parseiru xave sira, ba iha setór privada no loja ne’ebé iha hodi bele hatama sira nia produtu lokál
Observasaun lafaek news nota semináriu ne’e partisipa direta husi enbaixadór uniaun Europea, Hivos, diretora Fokupers, Acbit, reprezentante husi Timor Leste, autoridade husi munisípiu, xefe suku ho grupo feto partisipante sira iha salaun Katedral Dili.
Estajiada : Maria Xavier
Editor : Agapito de Deus




