Lafaek News_Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL) hala’o enkontru trimestral ba dala-28 hodi avalia progresu servisu, identifika prioridade estratéjika, no prepara rekomendasaun ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2027. Enkontru ne’e hala’o iha Salaun MTK Caicoli, Dili, 15 Juñu 2026, ho partisipasaun membru organizasaun defisiénsia na’in 28 husi munisípiu hotu-hotu.
Diskusaun mós foka ba dezafiu diskriminasaun, izolamentu sosiál no limitasaun rekursu ne’ebé ema ho defisiénsia sei hasoru.
Diretór Ezekutivu ADTL, Cesário da Silva, hatete enkontru ne’e fó oportunidade ba membru sira atu partilla rezultadu servisu no hamutuk determina prioridade ne’ebé presiza kontinua advoga ba Governu.
“Maske iha ona progresu balun iha área direitu ema ho defisiénsia, diskriminasaun no izolamentu sosiál sei akontese nafatin iha komunidade. Tanba ne’e, ami bolu membru sira hamutuk atu partilla esperiénsia no lori isu sira ne’e ba nível nasionál,” dehan Cesário.
Nia hatutan, preparasaun OJE 2027 sai oportunidade importante atu lori proposta no rekomendasaun ba Governu.
“Agora Governu prepara orsamentu ba 2027. Ida-ne’e oportunidade di’ak atu membru sira identifika prioridade ne’ebé ADTL presiza lori ba diskusaun ho Governu. Ami hakarak asegura katak nesesidade ema ho defisiénsia bele konsidera iha prosesu planeamentu no alokasaun rekursu nasionál,” nia hatutan.
ADTL no organizasaun membru sira mós partisipa iha jornada orsamentu no konsultasaun públika nu’udar observadór atu akompaña direta diskusaun kona-ba alokasaun rekursu Estadu.
Iha trimestre dahuluk tinan ne’e, ADTL fó atensaun boot ba dezenvolvimentu institusionál organizasaun membru sira. Liu husi treinamentu no formasaun, membru sira hetan kapasidade adisionál kona-ba jestaun organizasionál no lideransa.
“ADTL iha papel importante atu apoia organizasaun membru sira. Ami halo ona formasaun no kapasitasaun atu hasa’e sira nia kapasidade organizasionál. Membru balun agora iha ona kapasidade forte no bele ajuda membru seluk ne’ebé sei hahú dezenvolve nia organizasaun,” dehan Cesário.
ADTL mós prepara mekanizmu mentoratu hodi permite membru sira ne’ebé iha esperiénsia atu orienta organizasaun seluk.
“Ami hakarak kria sistema mentoratu ida atu organizasaun sira bele aprende malu no hametin kapasidade institusionál. Ida-ne’e importante atu garante sustentabilidade servisu ba komunidade ema ho defisiénsia,” nia hatutan.
ADTL konsidera katak Timor-Leste hetan ona susesu importante liu husi inkluzaun asuntu ema ho defisiénsia iha Konstituisaun Artigu 21 no ratifikasaun Konvensaun Direitu Ema ho Defisiénsia.
“Timor-Leste iha ona fundasaun legal ida forte. Ida-ne’e prova katak Estadu rekoñese direitu ema ho defisiénsia no garante sira nia partisipasaun iha sosiedade,” dehan Cesário.
Nia observa mós mudansa pozitivu iha sosiedade. Agora média no públiku komesa fó atensaun liu ba asuntu inkluzaun no direitu ema ho defisiénsia.
“Ohin loron ema barak komesa ko’alia kona-ba direitu ema ho defisiénsia. Média sira mós sensível liu ona ba tema ida-ne’e,” nia hatete.
Maske nune’e, ADTL alerta katak dezafiu boot sei iha, liu-liu limitasaun rekursu ne’ebé afeta kapasidade organizasaun sira atu presta servisu.
“Husi organizasaun membru hamutuk 28, la hotu mak hetan apoiu ne’ebé sufisiente. Rekursu ne’ebé Governu aloka liu husi MSSI importante tebes, maibé seidauk sufisiente atu responde ba nesesidade iha terenu,” nia hatete.
Cesário rekomenda ba Governu atu aumenta alokasaun orsamentu ba organizasaun sira ne’ebé presta servisu direta ba ema ho defisiénsia, liuliu sira ne’ebé hela iha área rurál.
ADTL define ona prioridade estratéjika rua ba períodu oin mai: Advoga ba orsamentu sufisiente ba setor defisiénsia iha OJE 2027; no fó atensaun espesiál ba juventude ho defisiénsia atu asesu ba edukasaun, formasaun no oportunidade serbisu.
“Jovem ho defisiénsia iha kapasidade hanesan ema seluk. Sira presiza de’it oportunidade no apoiu atu bele dezenvolve sira nia potensiál. Ida-ne’e mak sai fokus prinsipál ADTL no nia organizasaun membru sira,” dehan Cesário.
ADTL apela ba Governu, parseiru dezenvolvimentu no sosiedade tomak atu hamutuk promove inkluzaun.
“Ami hakarak sosiedade ida ne’ebé la husik ema ida iha kotuk. Investimentu ba ema ho defisiénsia la’ós gastu, maibé investimentu ba futuru Timor-Leste ne’ebé inkluzivu no justu ba ema hotu-hotu,” nia hakotu.
ADTL fiar katak ema ho defisiénsia la’ós grupu ne’ebé tenke husik iha kotuk, maibé parte importante husi dezenvolvimentu nasaun. Ho apoiu ne’ebé adekuadu, sira bele sai lider, inovadór no ajente mudansa ba Timor-Leste.
Jornalista Estajiadu: Rojita da Silva/ Marcos de Brito


