Lafaek News—Moris ida ne’ebé nakonu ho sakrifikadu, la sente saida mak Liberdade no naroman hosi ukun-rasik an, maske iha ema lubun ne’ebé goja no sente ona indenpendénsia ninia di’ak hodi haluha sira ne’ebé moris iha area urbana.
Neseidade báziku ne’ebé importamte ba povu kiik sira iha urbana no rural mak bee-mos no eletrisidade, saúde no edukasaun, realidade sei iha problemátiku ba nesesidade urjénsia ne’ebé povu presiza.

Situasaun ne’e nakait ho familia kbiit laek ida, Venáncio ho nia kaben Luciana, da-daun horik mesak iha laletek foho-lolon Tettre Beduku parténsia Tibar ne’ebé administra hosi Bazartete no sentraliza iha munisípiu Likisá.
Uma-kain kbiit laek ne’ebé lidera hosi avó Venáncio ho Luciana, konsege hahoris oan-nain-4, nain tolu forma ketak uma-kain ona hodi moris dook hosi sira-nain rua, bainhira mehi hetan foin bele vizita ferik ho katuas ne’e, oras ne’e, oan ikun mak la dook hosi nia liurai feto no liurai mane, hodi fo esperansa ba sira nain rua iha moris loron-kalan.
Tanba, avo Venáncio da Costa Martins defisíensia iha matan, nune’e matan sorin parte karuk hateke la hetan no matan parte loos bele hateke netik maibé malahuk ona, dala ruma koñese ema hosi lian de’it, ho maromak kbiit, avo feto Luciana felizmente saúde limitadu maibé bele ajuda nia kaben bainhira halo servisu iha toos-laran no kuru bee-mos ne’ebé dook hosi sira-nain-rua nia hela fatin.
Iha foho-leten ne’ebá ita bele hateke tuun ba tasi-liu tolu no bele hateke mos ba mota ulun Comoro, no sente kedan beleza natural hosi ai-horis no anin fresku hosi Tasi-Leuk Tolu, no mota Comoro ulun, maibé karik iha bee matan ne’ebé besik no iha mos eletrisidade sei bele hafurak liután avo Venáncio ho Luciana nia barraka simples ne’ebé haleun ho dame hosi ai-horis sira nian.
Iha foho leten ne’eita hateke tuun ba leuk tolu natureza hatudu-an ninia beleza ho kores ne’ebé furak, bele hatete mos tunn ba Tasi Tolu fatin istórika relijioza, Lagua Tolu haleu uma kalen kores oi-oin no kareta ho motor sira halai hosi lagua ninin no matan la sente kole atu hateke nafatin.
Aman Venâncio no inan Luciana harii uma barraka ida dezde tempu okupasaun Indonézia ho materiál uzadu sira ne’ebé ema soe iha lixu no mota leet sira hodi halibur hamutuk too prega duni barraka oan ida iha tempu ne’ebé hodi hela too agora, maibé ohin loron uma oan ne’e kalen dodok no ai sira fohuk loos, seidauk troka.

Uma ne’e ninia didin sira leet, no kalen kakuluk sira feruzen too udan suli borus tama iha uma, nune’e taka netik lona dodok balun iha didin no uma kakuluk hodi satan de’it iha tempu udan.
Kbiit laek nain rua ne’e kiak teb-tebes ba bee mos no eletrisidade, sira nain rua tenke la’o kuaze kilu-metro ida resin hodi kuru bee masa lima litru rua, dala ruma sira tuur nakukun iha kalan, tanba laiha osan atu sosa netik lilin ka mina-rai hodi halakan.
Venáncio ho nia fuan sorin loro-loron halo de’it toos hodi sustenta sira nain rua nia moris liu hosi fehuk, aifarin , fehuk no batar.
“Atividade loron-loron maka halo to’os no halo lutu hodi animal labele estraga ai horis no produtu ne’ebe ami kuda,” Venáncio espresa ba Lafaek News hafoin vizita espesial ba idozas nain rua nia hela fatin iha aldeia Tettre suku Tibar, 12/08/2026.
Maske moris iha susar-laran, idozas nain rua la lakon vontade servisu nafatin kuda aihan lokal sira hodi tahan moris hosi hamlaha.
“Balun ami fa’an hodi sosa foos, mina, masin no sasan ne’ebé presiza tanba ami depende de’it ba agrikultura,” avo venáncio konta.

Aman Venancio, nudar defisiénsia matan sorin, nia konta katak akontese ba nia sei idade tinan 7 iha tempu colonial Portugés nian, bainhira nia ba hein liurai Fatubosa nia bibi no karau, ai ida fekit nia matan to’o sai difisiénsia to’o ohin loron no matan sorinmós hahú malahuk inklui kondiasaun saúde fraku tebes.
“Uluk ha’u foti produtu to’os laran ba faan iha Kampung Baru. Maibé tinan 4 ona ha’u la ba tanba matan ne’e mós malauk ona. Ha’u nia atividade maka lere to’os no halo lutu. Se presiza masin, foos, mina, ha’u nia fen mak lori modo no ai-fuan ne’ebé ami kuda no lori manu ne’ebé ami hakiak ba faan, sosa fali buat ne’ebé ami presiza,” Avo Venáncio konta ho lian neineik.
Tuir Nia, nia moris iha tempu okupasaun Portugál. Maibé iha kartaun eleitorál, nia data moris sala. Tinan ne’e foin nia hetan osan idozu dala haat. Kada periodu fulan 3, nia hetan $180, antes ne’e nia la hetan subsídiu hanesan ema ho defisiénsia.
Iha vizita ne’e, jornalista Lafaek News husu ba idozas nain rua ne’e, kona-ba uma ne’ebe da-daun kondisaun la di’ak ona, nune’e avo Venáncio nia kaben Luciana konsege hatan, “Ami rua forsa la too atu hadia uma ida ne’e,” lian halerik hosi inan idoza Luciana.
Venáncio ho Luciana iha oan nain-haat, la eskola hotu tanba kbi’it la to’o, oan sira aprende de’it to’o iha primária, moris obriga oan sira husik inan-aman mesak iha foho leten ne’e hodi ba forma uma-kain ketak, no oan mane ikun ajuda badaen sira kahur masa hodi tulun fali nia papa ho mama.
“Oan sira mai vizita bainhira ami rua moras, mane ikus ne’e mai dadeer ajuda nia apa halo lutu, lokraik fila kedas, la toba,” inan Luciana dehan
Iha meiu moris susar, família ne’e iha virtude ida: fiar. Sira Katólika no hari’i oratóriu ki’ik ida iha uma laran. Loron no kalan, inan Luciana halo orasaun iha oratóriu nia oin. Nia agradese ba moris, husu perdaun no husu tulun ba Maromak.
“Apa la hatene reza, maibé nia iha fiar. Hau reza ba hau nia an, reza ba apa no reza ba hau nia oan no beioan sira,” inan Luciana dehan bainhira nia hatudu oratóriu ba jornalista Lafaek News.
Aman Venáncio da Costa Martins no inan Luciana Conceição Silva hela iha aldeia Tettre Suku Beduku, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Likisa, too ohin loron seidauk asesu liña eletrisidade no bee mos inklui dook hosi sentru saúde.
Jornalista : Gracia Soares.


