Lafaek News-Autoridade Turismo Timor Leste (ATTL,IP) ho Institutu Geociencia Timor Leste( IGTL) asina Nota Entendimentu servisu hamutuk prezerva sítiu turizmu istóriku iha teritóriu Timor Leste.
Prezidente ATTL.IP virgílio Smith hateten, memoradu ne’e hanesan marka pasu entre autoridade turizmu Timor-Leste ho Instituto de Geociências de Timor-Leste (IGTL, I.P.) hodi prezerva sítiu turizmu sai hanesan patrimóniu istóriku Timor Leste nian rasik.
“Fatin ne’ebé IGTL deskobre foin dadauk ne’e sai hanesan patrimónia geolójiku fatin turístiku património istóriku ba Timor-Leste rasik, Prezidente ATTL.IP ba jornalista iha salaun Nobre MNEK, tersa 25/08/2026.
Tan ne’e ATTL hanesan institutu ida ne’ebé hakna’ar responsável ba area proteze fatin turizmu sira no oinsá mak atu promove sítiu turístiku no istóriku nudar soberania Timor Leste.
Iha ámbitu Asinatura MoU ida ne’e hanesan pasu dahuluk ida ba programa promosaun Timor-Leste ba fatin turístiku Asia, fatin turístiku barak agora deskoberta iha tan fatin barak mak sai hanesan patrimóniu turistíku sei atrai sientista sira.
“Tanba ne’e, koperasaun entre instituisaun rua núdar instituisaun estadu no ida inklina-an iha area Jeolójia iha Timor-Leste nian, no ida haknar-an ba dezenvolvimentu setor turístiku iha Timor-Leste, setor ne’ebé transversal liga ho kultura no instituisoens peskiza sira husi Jeosiénsia sira deskobre fatin jeolójiku ruma ne’e liga mos ba kultura,” tenik nia.
Entrtantu, atu dezenvolve sítiu turizmu istóriku hirak ne’ebé sai atraisaun boot ba internasional, ministériu sira ne’ebé iha kompeténsia hanesan MOP no sira seluk tenke servisu integradu iha hanoin ida de’it atu bele hafoun hikas setor turizmu iha rai-laran.
Iha fatin hanesan Prezidente IGTL.IP Job Brites dos Santos, hatutan kooperasaun entre instituisaun rua ne’e fahe ona responsabilidade ba IGTL atu deskobre no identifika parte jeosiénsia nian hodi fo valor ba sítiu turizmu, maibé kuandu sítiu ne’e iha ona valór turizmu mak IGTL presiza mos ATTL,IP, tanba ne’e sira-nia kompeténsia no sira mak hatene servisu ida-ne’e.
“Ezisténsia IGTL 2009, ne’ebé haleu Timor-Leste foti informasaun jeolójia no será-ké ida-ne’e iha poténsia jeosítiu ka la’e?. razaun kada munisípiu iha jeosítiu, entaun bazea ba servisu kooperasaun ida-ne’e ami halo estudu hodi profunda liután, no eleva liután jeosítiu tenke promove ba jeoparke UNESCO mundiál nian, tan ita sei hetan benefísiu husi ne’ebá tanba UNESCO nia mákina hodi promove área sira-ne’e ba mundu tomak,” Job tenik.
Jeoparke iha mundu hamutuk 251 no konsege atrai vizitante miliaun 500 hodi vizita sítiu sira fó impaktu ba ekonomia lokál, fatin turístiku ne’ebé IGTL identifika tau prioridade ida mak iha patrimóniu jeolójia, maka’as ne’e iha sitiu ECI Saurus, Lesiluli Kailaku, avaliasaun jerál katak nia prenxe kritériu.
Jornalista : Moises Guterres


