Lafaek Newws—Traballadór Austrália ho naran Jaco Pereira Martins, idade (27), hosi António Hale Malu no Aurélia Martins, Jaco nudar oan dahuluk ba alin nain rua, sira orijen hosi aldeia Limanaru suku Raerobo postu administrativu Atabae munisípiu Bobonaro
Jaco hetan oportunidade dahuluk servisu iha Asutrália iha loron 15 fulan Abril 2024, no durasaun servisu kompleta ona tinan 2 fulan 4, iha Austrália no da-daun servisu iha area Manufacturing Meta Processing iha kompania Midfield Group.
Jaco sente kontente tebes bainhira hetan oportunidade ida ne’e iha Austrália, oportunidade ne’e susar tebes ba ema seluk atu hetan, maibé nia bele hetan opotunidade osan mean ne’e hodi ba servisu iha Austrália atu hetan osan haruka ba familia, hadia ekonomia uma laran inklui selu alin ba eskola no iha mos hanoin atu investe iha hortikultura kuda liis mean.

Hanoin ne’ebe atu investe setor iha hortikultura kuda liis iha Atabae nune’e bele loke kampu servisu ba juventude sira ne’ebé hadomi agrikultura.
“ Ha’u sente kontente tebes tanba ne’e oportunidade atu muda ha’u nia família nia moris ba di’ak, no ha’u sei fo ha’u nia tempu forsa no servisu di’ak ba oportunidade ne’e, maske ha’u sente “tauk uituan “ maibé ha’u prontu no ha’u hakarak aprende no kontribui,” Jaco Pereira Martins iha nia servisu fatin Austrália ba Lafaek News via telefone, domingu (09/08/2026).
Hadomi servisu hanesan mos inan-aman, tanba servisu mak fo benefisiu ba moris, maibé servisu iha iha nia dezafius, bainhira kumpre regra servisu sei laiha dezafius, buat ne’ebe importante liu mak servisu ho responsabilidade.
“Tuir ha’u nia hatene servisu hotu iha dezafiu, hau prontu atu servsu maka’as tuir regra, no aprende todan ka kaman importante ha’u halo ho resposabilidade, maibé La dehan servisu ne’e kmaa’n tanba servisu e’e iha rai liur, la dehan todan tebes, dala ruma ta’uk sira hanoin mai ami mak la aguenta, maibe ami prontu, halo ho resposabilidade ne’ebe mak sira orienta ami, haktuir traballador etapa 2024 ne’e.
Atabae-oan ne’e servisu tinan sosa ona kareta 1 (Suzuki) inklui motorizada 1, no selu ninia alin ida eskola iha banku universidade no halo uma dignu ida ba familia iha aldeia Limanaro suku Raerobo postu administrative Atabae munisipiu Bobonaro.
“Servisu iha Austrália hetan benefisiu bo’ot ne’ebe osan ne’ebé hetan utiliza hodi muda familia nia moris ba di’ak, no ajuda inan-aman halo uma, Sosa kareta-motor, no sosa rai,” Jaco haktuir.
Mane ho idade 27 ne’e iha ona hanoin atu halo investimentu kiik, maibé tenke servisu maka’as, rai osan, uza de’it bainhira nesesidade obriga, osan tenke rai didi’ak, bainhira fila fali ba Timor hodi hanoin investe fali ba area seluk hanesan hortikultura kuda liis.

“Sim ha’u iha ona investimwntu ki’ik iha timor, ha’u ajuda hari’i uma ba hau nia familia, no fo apoiu ba ha’u nia alin nia eskola, “ ha’u nia planu mak servisu maka’as iha Auatralia, poupa, no hafoin fila Timor atu investe tan, ha’u hkarak kria buat ruma ba futuru ba ha’u nia oan no ba ha’u nia rai, Ha’u hakarak investe iha area agrikultura, hari’i to’os atu kuda modo no ai-han tanba ne’e, ajuda hau nia familia no mos bele fornese ba merkadu no hau prefere liu iha kuda liis, Jaco promete.
Raerobo oan ne’e mos husik hela mensajen ba belun sira seluk ne’ebé servisu iha nasaun seluk atu servisu ho responsabilidade, tanba oportunidade ne’e dala ida de’it, sira ne’ebé seidauk hetan oportunidade labele lakon esperansa kuidadu saúde, prepara an hodi hein oportunidade barak liu ne’ebé sei mai iha futuru, tempu barak sei mai
“Ha’u nia mensajen ba imi ne’ebé iha Timor maluk sira labele lakon esperansa, “ ita nia rai sei persiza imi talentu no forsa servisu maka’as iha ne’e, estuda no prepara’aan di-di’ak loron ruma ita hamutuk sei hari’i Timor ne’ebé forte liu tan,” nia hateten,
Jaco mos hatoo nia mensajen ne’ebé brilante tebes ba nia maluk Timor-oan sira ne’ebé servisu iha Austrália, Portugal no Korea atu servisu rai-osan hodi lori fila ba hadia familia nia moris.
“Ita ne’ebé servsiu iha Australia Korea no Portugal, obrgadu ba ita hotu nia- sakrifisiu, hanoin nafatin rai no familia ne’ebe hein ita, uza osan ne’ebe ita hetan ho matenek, servisu ho onestidade, no lori Timor nia naran ho orgullu, ita la servisu de’it ba ita nia-a’an, más servisu ba futuru Timor, ita hamutuk iha ne’ebe de’it, ita labele haluha Timor-oan, ita nia forsa atu ajuda malu no hari’i nasaun ne’e ba mudansa maske neneik más be-beik,” Jaco hatoo nia korajen ba maluk sira seluk.
Ekipa Kobertura : Lafaek News


