afaek News– Segunda-feira, 06 jullu 2026, Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKOOP) realiza seminariu nasional ho tema “Hametin Movimentu Kooperativa Nudar Pilar ba Dezenvolvimentu Ekonomia Nasional iha Timor-Leste” iha kuadru komemorasaun Loron Mundial Kooperativa. Seminariu ne’e realiza iha salaun Delta Nova.
Sekretariu Estadu Kooperativa, Arsenio Pereira, hateten seminariu ne’e nu’udar dalan ida hodi rekoñese kontribuisaun setór kooperativa ba dezenvolvimentu Ekonómia nasional.
“Ita komemora loron mundial kooperativa ne’e iha mundu tomak. Iha nasaun balun halo espozisaun, kuda ai-oan, halo diskusaun. Iha Timor-Leste ita selebra ho seminariu nasional no halo mos display ba produtus kooperativa sira. Aban ita sei fahe mos premiu ba kooperativa sira ne’ebé ativu,” Arsenio ba Jornalista sira iha Delta Nova, Dili, 06/7/2026 .
Nia subliña katak Konstituisaun RDTL artigu 138 rekoñese ona setór privadu, setór públiku no setór kooperativa hanesan pilar tolu ba ekonomia nasional. Tanba ne’e, Governu tenke tau atensaun ba setór kooperativa.
“Kooperativa la’os hamrik mesak. Atividade ida-ne’e ita halo atu ema hotu partisipa no komprende importansia kooperativa,” nia afirma.
Arsenio mós esplika katak IX Governu Konstitusional tau prioridade ba kapasitasaun kooperativa sira. Papél prinsipal Governu mak fasilita formasaun, hadi’a kualidade produtu, no loke asesu ba merkadu.
“Papél Governu mak fasilita formasaun, kapasita kooperativa sira, no monitoriza atu hatene saida mak sira presiza husi SEKOOP,” nia dehan.
Tuir nia, maski kooperativa sira sei hasoru dezafiu oin-oin, maibé dezafiu sira ne’e tenke hare’e hanesan oportunidade atu hadi’a servisu.
“Importansia kooperativa mak atu kontribui ba kresimentu ekonomia. Hahú husi familia to’o ba nível nasional,” nia hafirma.
Ba Orsamentu Jerál Estadu 2026, SEKOOP seidauk hetan orsamentu transferensia hodi apoia direta kooperativa sira. Nia espera iha tinan 2027, Governu sei kapitaliza movimentu kooperativa liuhusi Banku Dezenvolvimentu Nasional. Ho nune’e kooperativa sira bele asesu emprestimu ho funan ki’ik hodi hasa’e sira nia produsaun.
“Kooperativa mak krusamentu entre setór ekonomia no setór sosial. Ita tenke dezenvolve movimentu ida ne’ebé forte atu kontribui duni ba dezenvolvimentu,” nia hakotu.
Jornalista: Moises Guterres


