Lafaek News—Feto foin sa’e Timor, ne’ebé sofre violasaun sexual (Jungu Lanfu) iha invazaun militár Japones iha fulan fevereiru 1942-45, ne’ebé lansa violasaun direitus umanu durante invazaun iha Timor Leste.
Diretór Ezekutivu Asosiasaun HAK, Sisto dos Santos hatete iha komemorasaun loron invazaun militár Japones hasoru Timor-Leste iha loron 20 fevereiru 1942-45 ba dala 81, 20 fevereiru 2023, ho ida ne’e atu haklaken lia-loos no justisa kona-ba violasaun direitus umanus inkluzivamente hasoru violasaun sexual feto Timor leste ho naran JUGUN LANFU (sexual) durante okupasaun japones iha Timor-Leste.
“Asosisaun HAK no koligasaun japaun haklaken lia los no Justisa kona ba violasaun direitis umanus inkluzivamente violasaun hasoru feto timor Leste ho naran jugun lanfu (sexual) durante okupasaun Japones iha rai doben Timor Leste” Hatete, Diretor ezekutivu HAK Sisto dos Santos, iha fatin Largo lisedere, segunda (20/02/2023).
Sisto dehan, funu mundial daruak ne’e lori sofrementu ba nasaun barak inklui mos povu Timor-Leste iha tempu ne’eba Timor koñesidu nu’udar Timor Portugés, no militar Japones invade Timor iha 20 de fevereiru 1942 to’o agostu 1945 lori sofrementu bo’ot ba Timor oan liu-liu ba feto foin sa’e.
Tuir rezultadu peskiza husi HAK no koligasaun Japones ba Timor Leste, dezde tinan 2005- 2010 iha vítima hamutuk 20, husi vítima 20 ne’e iha 19 mak mate ona hela nain 1 mak sei moris hela.
“Kada tinan HAK ho nia parseiru sira komemora loron invasaun militar japones mai Timor Leste 20 de fevreiru 1942-45 hodi hanoin fila fali vitima Sira nia sofrementu, maibe komemorasaun ba tinan ida nee HAK hamutuk ho parseiriu estratejiku organiza eventu la’o ain hodi sunu lilin no kari ai-funan iha momentu segundu Guerra mundial Largo Lecidere atu fanun publiku liu liu joven sira bele hatene historia luta libertasaun nian” dehan Nia
Iha Fatin hanesan reprezentante familia vítima husi munisípiu Ermera, Aliansa Soares de Deus, orgullu tebes ho Asosiasaun HAK, tanba hamutuk ho família vítima sira hodi komemora loron invazaun militar Japones ne’ebe iha Timor Leste, hodi hanoin hikas vítima sira ne’ebé fo ona sofrimentu durante militár Japones okupa Timor Leste iha era ne’ebé defisil no feto foin sa’e sira sai vítima iha militár Japones sira liman.
Família vitima husi invazaun militár Japones ne’e, husu ba governu Japaun hodi husu deskulpa formál ida ba vitima sira nia família ne’ebé lakon nia oan, tian, subriña, Bin no inan sira ne’ebé hetan estragus husi militár Japones hodi halo violasaun sexual hasoru feto foin sa’e Timor-Leste, iha tempu ne’eba, no husu mós ba Ministeriu Eegósiu Estranjeiru ho halo diplomasia ba governu Japaun hodi ko’alia kona-ba kazu JUGUN LANFU (sexual), husu mós ba Ministériu Edukasaun atu konsidera istória funu ne’ebé militár Japones halo violasaun sexual ba Timor-oan 20 durante invazaun Japones nian.
“Husu ba governu Japaun hodi husu deskulpa formal ba vitima atan seksual iha Timor Leste no mos fo komprensaun no reparasaun ba vitima Sira antes sira husik hela mundu ida nee, no mos ba Ministerio Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun atu halo diplomasia ho Japaun hodi nune’e Governu Japaun bele ko’alia kona ba kazu violasaun sexual iha Timor no nasaun seluk envolve an iha funu mundial daruak nian, ba Ministériu Edukasaun atu konsidera istoria funu militar daruak nian iha kurikulum nasional,” nia hakotu
Entretantu, komemorasaun loron invazaun militár Japones iha funu mundial daruak ba tinan ne’e komemora ho tema loron invazaun Japones mai Timor Leste, no rekoñesimentu istória pasadu okupasaun militár Japones.
Jornalista : Adolfina Soares
Editor : Agapito de Deus




