Lafaek News–Eis Militar 2006, ne’ebé halibru an iha Movimentu Uniaun Patriota Urbana (MUPU) husu nai ulun sira labele duun malu krize 2006 atu Xanana Gusmão ho José Ramos Horta mak sai fali vítima.
Eis militar 2006 ne’e lamenta kondena makaas hahalok simpatizantes no polítika balu ne’ebé denúnsia José Ramos Horta no Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar autor krize 2006, realidade José Ramos Horta no Kaya Rala Xanana Gusmão sai vítima ba krize ida ne’e, hodi nune’e ami husu ba lider simpatizante no partidu politiku sira atu lalika hatudu liman ba malu kona-ba krize 2006 nian,’’ Portavoz eis MUPU, Nelson da Silva Pereira, liu husi konferénsia imprensa ba jornalista sira iha Fatuhada, sábadu (09/04/22).
Iha konferénsia imprensa Movimentu Uniun Patriota Urbana (MUPU), afirma nia pozisaun apoiu kandidatu Prezidente Repúblika José Ramos Horta ba segundu volta, MUPU nu’udar organizasaun foun ida ne’ebé estabelese hodi halibur pesial eis militar Timor-oan 2006 hodi konsolida hanoin ida ho vizaun hanesan hodi promove unidade paz no estabilidade hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu nasionál,
Movimentu Uniun Patriota Urbana nu’udar organiza ida ne’ebe foin estabelese hodi halibur pesoal eis militar Timor-oan 2006 sira, ne’ebe vizaun hanesan ba promove unidade paz estabilidade no dezenvolvimentu nasional no Timor-Leste,’’ katak Nelson
Eis petisionriu sira deside apoiu kandidatu númeru 1 José Ramos Horta, oinsá bele iha responsabilidade no hapara tiha hahalok hirak ne’ebé mosu iha tempu liubá, eis militar sira 2006 ne’ebé konsentra forsa iha MUPU ho pozisaun klaru apoiu kandidatu José Ramos Horta hodi kaer hikas xefe estadu hodi rezolve problema ba nasaun.
Tan ne’e atu hapara tiha hahalok responsabilidade hirak ne’e, ami eis Timor-oan militar 2006 sira ne’ebé mak hamahon an iha movimentu uniun patriota urbana (MUPU), hakarak hato’o ami nia pozisaun lolos liu hosi pontu deklarasaun hirak tuir mai ne’e, ami hosu respeitu ba parte movimentu iha responsabilidade atu hapara ona hahalok ne’ebe mak esplora de’t ami nia ezistensia hodi atinje sira nia interese polítiku ho ekonomia, rua ami hosu respeitu lider polítika sira, atu labele kontinua esplora bei-beik ami nia maluk sau dozu eis militar 2006,sira ne’ebe mak hosik ona mundu ne’e,’’ katak Nelson.
Ikus liu, husu ba eis militar Timor-oan 2006 mai hamutuk apoiu kandidatu José Ramos Horta iha eleisaun prezidensial 2022 ne’e, hodi nune’e bele hatur hikas orden konstituisaun RDTL no koopera hikas imagen RDTL iha mundu internasional, husu ba maluk eis militar Timor-oan 2006, atu kontinua afirma ho ita nia pozisaun politika hodi servisu makaas liu tan lina kordenasaun partidu CNRT nian,ba eleisaun parlamentar hosi lori hikas Kay Rala Xanana Gusmão ba primeiru ministru to’o eleisaun loron 19 Abril.
Estajiadu : Eco Fernande
Editor : Agapito de Deus




