LafaekNews–Prezidente Komisaun Polítika Nasionál (CPN), Partidu Libertasaun Popular (PLP), Antonio Freitas, iha ninia intervensaun politika iha palku kampañia kandidatu númeru sorteiu 6 ba dasia, husu Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, ezonera Gil da Costa Oan Soru, sai husi kargu Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál.
Presidente Komisaun Nasionál ( CPN), Partidu Libertasaun Popular, Antonio Freitas hatoo kestaun ne’e iha intervensaun kampania kandidatu númeru sorteiu 6 Francisco Guterres Lú Olo ba dasia iha munisípiu Manatuto kampu Merkadu tuan kuarta 09/03/2022.
Sekretáriu estadu Gil Oan Soru hanesan mos membru governu iha VIII governu konstitusionál lideradu husi Jenerál Taur Matan Ruak maibé ba halo komisaun dehan governu ida ne’e la halo buat ida, Oan Soru ha’ u husu ba ita boot, se bele ita boot aban foti desizaun rejigna án indixiplinar no maupagador,” hatete Antonio Freitas iha kampañia kandidatu númeru sorteiu 6 Francisco Guterres Lú Olo iha munisípiu Manatuto kuarta 09/03/2022.
Nia afirma, ejizi mos Primeiru Ministru Jenerál Taur Matan atu exonera Sekretáriu Estadu Gil da Costa Oan Soru husi nia kargu
Ha’u husu ba Primeiru Ministru, foti desizaun ezonera membru governu ne’ebé ebé laiha respeita ba governu ne’ebé nia mós hola parte iha laran,” deklara Antonio.
Iha fatin hanesan kandidatu númeru sorteiu 6 Francisco Guterres Lú Olo agrumenta, ohin rona tiha ona PLP nian, nia foti kazu rua ne’ebé bele ko’alia fila fali nu’udar referénsia.
Ha’u bele ko’alia fila fali nu’udar referénsia ida sekretáriu estadu asuntu kombatente Libertasau nasionál, ne’ebe oras ne’e daudauk membru governu ne’ebé trata asuntu kombatete libertasaun ne’ebé sai ba kampaña hodi hatun rasik ninia governu neebé nia tama ba iha laran nia mós sai membru governu”, dehan kandidatu Francisco Guterres Lú Olo.
Lu Olo haktuir, hatene governu ida ne’e orgaun koletivu ida neebé Ministru, Vise Ministru, Sekretáriu sira hotu hola parte komponente governu ida ne’e nian nu’udar orgaun ezekutivu.
Maibe ita nia alin ne’e la hatene instituisaun estadu nian ne’e funsióna oinsá tun ba kraik povu nia oin dehan governu Taur Matan Ruak nian nee inkapasidade tanba ita boot la dehan iha uma laran neeba hodi hadia inkapasidade ne’e atu sai kapasidade di’ak liu tan,” haktuir nia.
Tuir Kandidatu ne’e, sentidu estadu mak ida nee duni atu koloka an estadu nia laran nu’udar servidór fraku koñesimentu tama iha Ministru agrikultura ka Ministru Saude nian laos ida-idak hatene nia area maibé sira hotu-hotu tenke hatene area hotu atu nune’e bele apoiu konjuntu hala’o dezenvolvimentu ba rai.
Ha’u hanoin sentidu estadu mak ida ne’e duni atu koloka nia an estadu nia laran nu’udar servidor, tuir ha’u nia fraku konesimentu tama iha Ministru agrikultura ka Ministru saúde nian laos ida-idak hatene nia area maibé sira hotu-hotu tenke hatene area hotu atu nunee bele apoiu konjuntu hala’o dezenvolvimentu ba ita nia rain no responde nesesidade povu nian,” haktuir nia.
Lú Olo agrumenta tan, halo governu hanesan tiha fali privadu (ha’u ko’alia de’it too iha ne’e) maibé la adianta ho solusaun saida mak atu bele governu Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hola fali ka adianta solusaun ne’e.

Entretantu, Sekretariu Estadu Asuntu Kombatentes Libertasaun Nasional (SEAKLN), Gil Oan Soru, Oan Soru Moe Oitavu Governu Dada Fiu Rohan Ida Labele, Prontu Sai Kualker oras. https://lafaeknews.tl/oan-soru-moe-oitavu-governu-dada-fiu-rohan-ida-labele-prontu-sai-aban/
Gil Oan Soru, afirma nia prontu sai husi governasaun lieradu Taur Matan Ruak, sai tanba moe governu dada de’it fiu rohan ida mós labele.
Oan Soru hatoo asuntu ne’e liu husi intervensaun polítika kampañia dahitu iha munisípiu Ainaru (09/03/2020), hateten husu deskulpa ba inan-aman sira, tanba nu’udar membru governu viabilizador lideradu Taur Matan Ruak, maibé mandatu governu ida ne’e atu remata ona fiu rohan ida nunka dada ba povu nia uma.
Husu deskulpa ba inan-aman sira, hau membru ida husi governu ne’e, ha’u prontu sai aban, tanba saidaa nein fiu metru ida ami la dada ba imi-nia uma, tanba ne’e hanesan imi nia oan sente moe,’’ afirma Gil Oan Soru.
Oan Soru dehan tan, oitavu governu ne’ebé husi partidu FRETILIN sobu sistema barak iha governu viabilizadu husi FRETILIN ne’e, la’o hakat liu regras konstituisaun konsikuénsia ba povu kiik, dezenvolvimentu la la’o, roda ekonomia paradu, hamoe estadu Timor ba iha komunidade internasional nia matan.
Tanba ne’e, povu tomak iha Timor liu-liu inan-aman sira kuidadu didi’ak atu labele monu ba manipulador sira liman, sira fo osan simu, maibé labele fo votus ba ema ne’ebé laiha kapasidade atu ukun rai ne’e, nasaun ne’e presiza ema matenek hanesan José Ramos Horta ho Xanana mak bele hadia rai ho povu ne’e sai nabilan.
Imi nia votus ne’e determina futuru nasaun, vota minutu ida sofrementu tinan lima, tanba ne’e kuidadu didi’ak imi votus, maibé rai Timor ne’e lulik no mate sira klamar moris, tan ne’e mak ita ukun an, más agora ita haluha tiha, labele lori osan sosa votus, maibé hau fiar Ainaru tenke manan ho númeru 14,’ Oan Soru hakotu.
Jornalista : Abekha Raihusar
Editor : Agapito de Deus




