Lafaek News—Prezidente Kámar Komérsiu Indústria Timor Leste (CCI-TL), Oscar Lima afirma investor mai husi rai liur objetivu atu mai investe, la’os mai loke fali kioske kiik hodi compete fali negosiante iha rai-laran.
Oscar Lima hatoo asuntu ne’e relasiona ho negosiante Xinezas ne’ebé kontinua loke kios iha kapitál Dili too munisípiu 13 inklui RAEOA hodi hamate negosiante kiik iha rai laran ne’ebé moris ho loke kioské, inklui investor sira husi Portugal ne’ebé Prezidente Repúblika rasik konvida atu mai investe iha Timor Leste.https://www.lafaeknews.tl/horta-konvida-emprezarius-portugues-investe-iha-tl/
“Ha’u mak boot ha’u lakohi fo dalan ba ema estranjeiru mai loke kios, tan ha’u nia interese Timor oan barak teb-tebes loke ona kios, mas hirak nee hato’o deit hodi ita nia estadu no governu rona hodi tetu tan hirak konpetensia estadu no governu nian , ita so bele hakilar deit. Se kios mak fo ba estranjeiru hotu ita nia setor privada sei monu,”dehan lider CCI-TL ne’e iha kna’ar fatin Monteviadu Komoro, segunda semana ne’e.
Lima dehan, Prezidente RDTL, José Manuel Ramos Horta hala’o visita ba iha nasaun Portugal hanesan kortézia ne’ebé di’ak no konvida emprezáriu Portugal atu mai, espera bele realiza, más prezisa haree rasik no peskija hodi hatene kondisaun hodi sira bele investe.
“Objetivu hala’o visita sira nee hodi konvida investor sira atu mai investe iha ita nia rai no sira mos presiza mai hare’e direita kondisaun no halo peskija I analiza situasaun no Jestaun lao ho diak ka lae, no lei ne’ebé ita iha lao ho diak ka lae. Sira sei hare’e buat hotu hafoin sira lori sira nia osan mai investe. Karik buat hotu sedauk los entaun sira sedauk bele investe, tinan 5 ka 10 hanesan nee osan ne’ebé ha’u investe tenki fila-fali, tan laiha investimentu ida ne’ebé laiha returnu iha returnu ema hakarak atu investe, investimentu boot dahuluk ne’ebé iha Timor -Leste mak nasaun Portugal mak hanesan liña Telekomunikasaun Timor telekom, sira investe miliaun 40 dolares amerikanu, importante mak labele loke kios, tan Timor-oan barak mos loke ona kios , ha’u nia interese estranjeiru labele loke kios,” katak emprezariu Timor-oan ne’e.
Oscar Lima rekoñese, setor privadu nasional seidauk iha kapasidade intermus capital atu compete ho maluk investors sira husi estranjeiru, investor estranjeirus iha capital boot kompara ho setor privadu iha Timor.
“Tan konpetisaun ita atu kompete ho ita nia maluk hirak ne’ebé mai husi liur ita sedauk iha kapasidade. Sira nia sasan fa’an baratu teb-tebes no bele mos fo Timor oan moris rasik , se kuandu kompanha boot iha sira nia sorin sorin entaun ita bele hamate ita nia maluk sira nia bisnis . Ita lakon iha jestaun no kapital, ita ukun an hafoin aprende sai emprezariu, Maibe ema moris mai hahu kedas ona emprezariu,” hateten jestor kompania MonteViadu ne’e.
Nia dehan, ko’alia kona ba investimentu ida-idak tenki haree nia área tan atu investe, la’os taka matan maibe tenki domina area refere. La signifika sira atu mai hodi tebe dok ita nia investor Timor-oan lae, tan ida-idak iha nia privadu rasik, setor privada ho investor Timor-oan mos preparadu ona, maibé labele demaziada fo ba investor kiik sira ne’e mai hotu.
“Se bebeik bele hamonu ita nia investor Timor oan, investor kiik redus hodi fo oportunidade ba investor kiik Timor oan sira bele moris buat hirak nee mak ita nia prekupasaun laiha rai ida mak setor kiik sira di sinkirkan hirak nee mate ekonomia Timor leste totalmente ba hotu ema nia rai, tan ita agora tenki halo medidas oinsá para ekonomia labele ba hotu ema nia liman,” dehan Oscar Lima.
Tuir lolos visita ida ne’e akompaña mos Kámara Komérsiu Industria Timor – Leste, konvite ne’e mai derepente de’it, CCI-TL la preparadu maibé CCI-TL delega ona vise Fernando da Silva atu partisipa iha visita refere.
“Foka fali ba iha PR nia konvite ne’ebé konvida bolu emprezariu sira atu mai investe ne’e, hirak ne’e atu mai investe iha parte ne’ebé?, turismu ka fábrika no mai investe mesak ou bolu Timor-oan sira ne’ebé iha kapasidade atu involve no liu husi CCI-TL ka oinsá, karik mai liu husi CCI-TL mai ho setor saida, se turismu entaun ami sei kontaktu ami nia emprezariu Timor oan sira ne’ebé hola parte iha area turismu nian maibe depende ba investor hirak ne’ebé atu mai, de karik hakarak involve Timor-oan, depende fali ba parte rua ne’e nia desizaun rasik. tan ita mos prezisa ko’alia kona-ba montante osan ne’ebé atu investe,” Oscar argumenta.
Nia dehan, kuaze Timor-oan sira depende de’it ba governu laiha ida mak hakarak atu halo investimentu rasik, hanesan Timor-oan seidauk iha fábrika rasik, karik atu mai halo investimentu ba kios entaun lalika mai, tan Timor-oan barak mos iha ona kios.
“Exemplu hanesan fa’an sasan ho kareta no motor tuir lolos atividade nee refere emprezariu lokal sira mak halao atividade hirak nee maibe fatus ne’ebé iha, emprezariu sira husi liur mak halao. Hirak nee ita haree fila fali ba iha kreatividade ema ida-idak nian, exemplu kiik ita kompara ho china sira nee, sira mai ho mamuk maibe hirak ne’ebé iha uluk ona nee, fo suporta ba sira. Karik laiha kampu de trabalho ita prezisa kria rasik, motor iha ita bele utiliza fali motor hodi buka moris, foti ema nia sasan atu fa’an,” Oscar Lima hakotu.
Jornalista : Maria Xavier
Editor : Agapito de Deus




