Lafaek News–Sekretaria Estadu Igualidade hamutuk ho Organizasaun Noun-Governamental(ONG) Forum Komunikasaun Feto Timor-Leste FOKUPERS realiza loron 16/12/2025, nudar loron ba ativismu kontra violénsia hasoru feto no labarik ho tema hamutuk hasa’e konsiénsia literásia dijitál online seguru ba feto no labarik sira iha diversidade hotuno Komemorasaun ne’e ho atividade marsa husi Rotunda Prezidente Nicolau Lobato, Kampung Baru, Golgota ba Tasi-Tolu Dili.
iha eventu ne’e Sekretária Estadu ba Igualdade, Elvina Sousa Carvalho hateten, SEI hamutuk ho parseiru sira ho lian ida de’it, katak la’e ba violénsia hasoru feto no labarik-feto, Ohin enseramentu kampaña loron 16, ativizmu kontra violénsia bazeia ba jéneru.
“Tema ba tinan ida ne’e mak “Hamutuk hasa’e konsiénsia literásia dijitál no online seguru ba feto no labarik feto sira iha diversidade hotu”. Ha’u hanoin tempu agora importante tebes ita halo kampaña ne’e tamba feto maluk no labarik feto sira barak mak sai vítima iha violénsia online. Dala ruma ema konfuzaun saida mak volensia online? maibé violénsia online mos tipu violénsia ida ne’ebé ema halo liu husi plataforma online hodi hatun dignidade feto, diskrimina, des-valoriza, insulta, tolok, espalla mensajen ema nia foto privadu sira atu hetan koméntariu negativu sira no iha buat barak tan,”, Elvina Sousa Carvalho ba jornalista sira iha ámbitu komemorasaun loron ativizmu kontra violénsia hasoru feto no labarik-feto iha Tasi-Tolu, Dili, 10/12
Dala ruma ema hanoin violénsia dijitál ne’e laiha impaktu maibé nia impaktu ne’e bo’ot tebes, impaktu psikolojia feto no labarik-feto nian, dala ruma hanoin oho-an, balun laiha mental atu halo atividade iha sosiedade.
“Tan ne’e ita hotu tenke hanoin kria kondisaun ida ne’ebé amizável no kondisaun ne’ebé seguru ba feto no labarik-feto sira atu online ka offline, atu hatudu katak feto no labarik-feto sira halo atividade iha moris loro-loron iha kondisaun di’ak no seguru no wainhira uza plataforma online mos bele iha kondisaun seguru, tamba iha sosial media di’ak tebes wainhira ita utiliza hodi updated ita nia koñesementu maibé iha fatin balun uza rede sosial hodi halo violénsia hasoru feto bo labarik-feto, insulta feto, liu liu-liu manda feto nia foto inapropriadu, esplla foto, halo koméntáriu oi-oin ne’e ladun di’ak,” Dehan SEI Elvina.
SEI afirma, feto barak mak vítima ba fake scam in ne’ebé durante ne’e akontese tamba ne’e durante loron 16 ne’e ita hasa’e publiku nia koñesementu tantu feto tantu mane labarik, ema ho difisiensia hotu-hotu hatene oinsa utiliza sosial media ho di’ak ho seguru atu hetan koñesementu la’os atu uza media sosial sai fatin desakredita ema ida nia direitu ka liberdade tamba ne’e mak kampaña ne’e importante tebes ema hotu hetan oportunidade hodi uza plataforma media ho di’ak, atu feto sira iha Liberdade no seguru iha online no off line.
“Iha atividade ne’e mós atu fo koñesementu ba ema hotu atu halakon ona aktu soe bebe, infatisidu ka oho labarik sira. Ema hotu tenke iha responsabilidade ba bebe tamba bebe inosente(la sala). Enkoraja ba maluk feto sira ne‘ebé gravida maibé mane la responsabiliza , labele hanoin so’e bebe maibé bele halo komunikasaun ho familia hodi buka solusaun. Dala barak sosiedade fo sala liu feto maibé feto mesak labele iha bebe maibé feto no mane hamutuk mak iha bebe tamba ne’e labele fo sqla deit ba feto. Ba ema ne’ebé halo feto gravida, favor fo apoiu moral, enkoraja motiva no suporta atu bele nia iha kbi’it hodi foti desizaun ne’ebé di’ak,”Nia afirma.
Diretora Fokupers, Domingas Afonso Amaral mos informa, loron ativizmu kontra violénsia hasoru feto no labarik-feto, iha tinan ne’e nia tema hatudu “ita hotu nia konsiente katak violénsia dijitál ne’ebé bazeia ba jéneru tantu iha online no off line durante ne’e kontinua eziste iha ita nia siklu moris, liu-liu feto no labarik-feto nafatin vítima husi online, teknolojia ne’ebé la seguru iha off line no online entaun ohin loron ita selebra kampaña ida ne’e la’os halo de’it marsq maibé hatudu ita nia solidariedade, fo sai ita nia lian no atu hatudu ita nia komprimísiu hodi hapara violénsia hotu-hotu hasoru grupu marsilidade hotu tantu feto, labarik, ema ho difisiensia no komunidade LBGTI, no ohin loron ita kontinua marka istória ba ita nia luta ida atu bele promove Igualdade Jéneru, respeitu Igualdade ba ema hotu-hotu maka ita kontinua esforsu hodi prevene no halo mudansa hahu usi ita nia an rasik hodi fahe mensajen klaru sira ba iha sosiedade no harahun siklu violénsia ne’ebé kontinua eziste iha sosiedade,”dehan Jestora Fokupers ne’e.
Nia reafirma, selebrasaun kampaña loron 16, iha feto maluk balun kontinua kazu oho husi nia parseiru ne’e hatudu katak feto nafatin sai vulneravel ba asuntu violénsia sira tamba ne’e ita atu kontinua hasa’e ema nia konsiénsia, muda ema nia mentalidade hahu husi nia an rasik, hahu husi familia no sosiedade ne’ebé livre husi violénsia no respeitu ba Igualdade jéneru
iha fatin hanesan, Xefe misaun UN WOMEN Timor-Leste, Emi Nista Satia mós subliña, nia parte orgullu tebes hodi fo apoiu ba Sekretariu Estadu Igualdade selebra loron ne’e, tanba Loron ida ne’e importante tebes internasionál ba direitu umanu nian no violasaun kontra feto no labarik-feto sira ne’e violasaun kontra direitu umanu.
Entretantu, FOKUPERS harii iha tinan 1997 hodi rezolve violénsia bazeia ba jéneru no violasaun direitus umanus ne’ebé hasoru feto no labarik, liu-liu sira-ne’ebé sai vitima iha tempu okupasaun Indonézia nian iha Timor-Leste.
Jornalista: Gracia Soares




