Lafaek News—Sekretariu Estado Formasaun Profisional no Empregu (SEFOPE) liu husi Diresaun Nasional Empregu no Exterior (DNEE) hala’o lansamentu planu estratéjiku mobilidade loboral ba Timor-oan sira ne’ebé atu ba servisu iha rai liur 2022-2025.
Objetivu husi lansamentu ne’e atu halo planu estratéjiku mobilidade laborál iha 2022-2025, hodi prepara Timor oan ba servisu iha rai liur, no ba dahuluk SEFOPE halo planu estratéjiku mobilidade laborál, iha tinan 10 nia laran no la ses husi planu estratéjiku masimal empregu nian.
“Objetivu ida ohin ita halo lansamentu ba ita nia planu estratéjiku mobilidade laborál 2022-2025, hodi prepara ita nia joven timor oan sira ba servisu iha rai liur ho ida ne’e pela primeira vez ita halo iha ita nia planu estratéjiku mobilidade laborál nian, deste iha tinan iha tinan sanulu (10) nian laran ita prepara timor oan sira atu ba servisu iha rai liu, maibè planu estratéjiku ida ne’e la ses husi planu estratéjiku masinal empregu ne’ebè mak iha nanis tiha ona,”Hateten Director geral (SEFOPE) Paul Alves ba jornalista sira iha Timor plaza suai Room,Terça (13-12-2022)
Hodi dehan, Planu estratéjiku ida ne’e hala’o husi embaixada Jepaun nian, maibé akordu ne’e seidauk asina sei pendente hela, ho ida ne’e Diresaun Nasionál Empregu Exterior (DNEE), hodi komunika ho Ministeriu negósiu estranjeiru kooperasaun (MNEK) hodi aseilera lalais asina akordu ne’e hodi fo resposta ba SEFOPE no asina akordu ho embaixada Japaun hodi haruka trabalhador Timor oan ba servisu iha Japaun.
“Iha planu agora dadaun nee ita halo ho Japaun nian, maibé akordu seidauk asina ka draf ne’e prepara hotu ona horseik hau komunika ho (MNEK) para ita aselera lalais hodi asina akordu nee maibé sira resposta mai hau katak SEFOPE sei asina akordu ho embaixador japaun nian para ita bele haruka ita nia trabalhador sira ba servisu iha neeba.”Katak nia
Sorin seluk Konsellera Governasia Dezenvolvimentu Ekonómiku Austrália iha Timor-Leste Rachel Jolly aumenta, governu Australia kontenti hodi ajuda SEFOPE liu-liu ba planu mobilidade laborál ne’ebé governasia Austrália ne’e rona hanesan solusaun ida ne’ebé ba governu Australia no governu Timor-Leste hodi hadia trabalhador nia moris.
Trabalhador ne’ebé sai husi sistema mandatu ka kontratadu hotu ona maibé sei iha Austrália ida ne’e governu Austrália no governu Timor Leste hodi foti desizaun ne’e espesifiku ba kazu sira ne’ebé halo.
“Trabalhodor sira ne’ebé mak sai husi sistema hanesan nia mandatu ka kontratadu hotu ona maibé nia sei iha Austrália, ida ne’e ko’alia tiha ona entre governu Austrália ho governo Timor-Leste, desizaun sira ne’e sei foti ba kazu por kazu, espesiifiku ba kazu ne’ebé sira halo.”Esplika Nia
Enkuantu, programa mobilidade laborál Austrália ne’e bazeia ba demanda empregador ne’ebé mak aprovadu iha sistema ne’e kuandu presiza mak foin rekruta ba tinan no konsege haruka ona Timor oan 3 mil ba servisu iha Australia, ho ida ne’e governu Austrália espera katak demanda ida ne’e sei aumenta kada tinan.
Jornalista : Adolfina soares
Editor : Aniceto Dias




