NOTÍSIA JERÁL · 30 Dec 2020 13:20 ·

Prezidente Repúblika Dekreta Tan EE Ba Da-9


Prezidente Repúblika Dekreta Tan EE Ba Da-9 Perbesar

Lafaek News—Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, liu husi dekretu prezidensial númeru 73/2020, dekreta estensaun estadu emerjénsia ba da-9, ne’ebé hahú vigora husi tuku 00.00 OTL, 3 janeiru to’o 23h59 otl loron-1 fevereiru 2021.

Iha komunikadu impresan ne’ebé hasai iha loro kuarta (30/12/2020) hateten deklarasaun estadu emerjénsia iha teritóriu laran tomak ne’e, Xefe Estadu halo bazeia ba proposta husi Governu ne’ebé konsidera aumentu númeru kazu konfirmadu Covid-19, hamutuk 13, iha semana ikus fulan ne’e, hanesan kalamidade públika, situasaun sanitária iha Indonézia no dezenvolvimentu tipu foun SARS-CoV-2 iha nasaun seluk, inklui iha nasaun viziñu Australia no Singapura. Nune’e, nesesáriu tebes hala’o nafatin lala’ok prevensaun tuir medidas sira ne’ebé Governu estabelese no tuir protókolu saúde, hodi evita propagasaun pandemia ne’e iha rai-laran.

Ho estadu emerjénsia ne’e, sei suspende no limita parsialmente  ezersísiu direitu balu, husi ema ka sidadaun sira hanesan iha sirkulasaun internasionál, direitu hala’o reuniaun ka halibur malu no selu-seluk tan.

Molok dekreta estadu emerjénsia, Prezidente Repúblika rona uluk Konsellu Estadu no Konsellu Superior Defeza no Seguransa (28/12), ne’ebé apoiu nia iha desizaun ida ne’e. Tuir mai, Xefe Estadu husu autorizasaun husi Parlamentu Nasionál, ne’ebé, ohin (30/12), autoriza Prezidente Repúblika dekreta estadu emerjénsia ba da-9.

To’o tinan ne’e nia rohan (29/12), tuir dadus husi Ministériu Saúde, total númeru komulativu kazu konfirmadu Covid-19 iha rai-laran hamutuk 44. Kazu sira ne’e hotu konsidera hanesan kazu importadu no to’o oras ne’e, la rejista ema mate tanba Corona virus iha Timor-Leste.

Entretantu, iha Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-dezembru tinan 2020, iha Palásiu Governu,  aprova ona projetu Dekretu Governu nian ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru iha Ezersísiu, José Maria dos Reis, kona-ba medida sira ba ezekusaun estadu emerjénsia nian, ne’ebé renova husi Dekretu Prezidente Repúblika nian N.73/2020, loron 30 fulan-dezembru, atu hatán ba pandemia COVID-19.

Estadu emerjénsia, ne’ebé agora renova ne’e, abranje territóriu nasionál tomak no hahú vigora husi tuku 00:00 loron 3 fulan-janeiru tinan 2021 to’o tuku 23:59 loron 1 fulan-fevereiru tinan 2021.

Dekretu Governu nian ne’e rekomenda katak ema hotu-hotu ne’ebé la sujeita ba izolamentu obrigatóriu no ne’ebé la ezerse kualkér atividade profisionál ka dispensadu husi devér atu marka prezensa iha serbisu-fatin, tenke hela iha uma, no só bele sai husi uma bainhira presiza duni.

Kona-ba regra distansiamentu sosiál nian iha fatin públiku, Dekretu Governu nian ne’e obriga atu ema hotu-hotu ne’ebé la sujeita ba rejime izolamentu obrigatóriu, bainhira la’o ain iha fatin públiku, tenke la’o mesak, no uza máskara no mantein distánsia, pelumenus, metru ida husi ema la’o ain sira seluk no evita halibur malu.

Ema hotu-hotu tenke mantein mós distánsia, pelumenus, metru ida bainhira hein hela oportunidade atu tama ba loja laran, fatin prestasaun servisu nian ka fatin servisu administrasaun públika nian, no iha fatin atu hein transporte públiku tula pasajeiru nian.

Bandu atu hala’o sorumutuk ka manifestasaun, nune’e mós kualkér eventu sosiál, kulturál ka desportivu ne’ebé implika ema halibur malu na’in sanulu resin. Proibisaun ida-ne’e la aplika ba prátika desportiva individuál, ne’ebé la halibur ema barak.

Bandu mós atu realiza kualkér eventu ho karakter relijiozu, liu-liu selebrasaun kultu hirak ne’ebé halibur ema na’in sanulu ba leten. Realizasaun funerál tenke adota medida hirak ne’ebé prevene tranzmisaun virus SARS-CoV-2 nian no labele implika prezensa husi, iha tempu hanesan, ema na’in sanulu ba leten.

Transporte públiku tula pasajeiru nian bele halo sirkulasaun, maibé veíkulu hirak ne’e tenke fase loro-loron molok hala’o atividade, no motorista, tripulasaun no pasajeiru sira tenke uza máskara taka ibun no inus nian. Pasajeiru sira, bainhira bele, tenke evita forma kontaktu fíziku nian sa’ida de’it entre sira.

Merkadu sira no estabelesimentu komersiál, industriál no artezanál ka estabelsimentu prestasaun servisu nian hotu-hotu bele funsiona nafatin. Ema sesé de’it maka hakarak tama iha estabelesimentu ka resintu hirak-ne’e tenke uza máskara, fase liman no halo distánsia, pelumenus, metru ida husi ema seluk. Responsavel sira husi merkadu no estabelesimentu sira-ne’e nian tenke kria kondisaun hirak ne’ebé presiza ba kumprimentu regra hirak ne’e nian no sei la fó tama ema ne’ebé la kumpre saida maka hatuur ona liubá ne’e. Regra hirak ne’ebé temi liubá ne’e aplika mós ba instalasaun sira, iha ne’ebé servisu públiku sira funsiona.

Vendedór ambulante sira tenke mantein distánsia, pelumenus, metru ida husi sira-nia kliente ka vendedór ambulante sira seluk no tenke uza permanente máskara taka ibun no inus nian, no fase liman halo mós nafatin.

Diploma ida-ne’e la bandu atividade letiva no la‘ós letiva husi eskola sira, iha iha atividade la’os letiva nian la inklui atividade ho karakter lúdiku, rekreativu ka serimoniál. Norma profilasia nian ne’ebé nesesária no konveniente atu prevene no kontrola epidemia COVID-19 aprovadu husi diploma ministeriál hamutuk husi membru Governu hirak ne’ebé sai nu’udar responsavel ba área saúde, edukasaun no ensinu superiór nian.

Ajente sira husi servisu seguransa nian tenke sensibiliza ema hotu-hotu atubele kumpre saida maka hatuur iha Dekretu Governu nian ida-ne’e. Ajente sira husi forsa seguransa nian identifika ema hirak ne’ebé la halo tuir orden ne’ebé fó-sai no hato’o keixa ba Ministériu Públiku kona-ba saida maka kontese, no ema sira-ne’ebé viola, sei asume responsabilidade kriminál, tuir saida mak Kódigu Penál hateten.

Ema hotu-hotu ne’ebé hakarak tama ka sai husi territóriu nasionál tenke sujeita ba kontrolu sanitáriu. Mantein mós obrigatoriedade atu sujeita ba kuarentena, ho durasaun mínima loron sanulu-resin-haat, no ba teste COVID-19 nian, ba sidadaun sira ne’ebé hakarak tama iha país ida-ne’e, ne’ebé hatudu sintoma COVID-19 nian, ka halo ona kontaktu ho ema ne’ebé infetadu husi SARS-CoV-2. Despeza hirak ne’ebé iha relasaun ho kuarentena, ema ida-idak maka sei responsabiliza bainhira kuarentena halo iha  estabelesimentu saúde nian, iha uma ka sentru izolamentu privadu.

Kontinua bandu ema atu hakat fronteira atu halo tradisaun ka kostume ka atu hetan asesu ba merkadu reguladu, no ninia sansaun sira mantein. Ema estranjeiru ne’ebé hakarak tama iha territóriu nasionál, liuhusi fronteira rai-maran, sujeita nafatin ba autorizasaun prévia. Ministru Interiór, liuhusi diploma ministeriál, bele determina atu taka temporariamente postu fronteira sira ka hamenus oráriu ba atendimentu púbiku iha postu hirak ne’e.

Durante vijénsia estadu emerjénsia nian, lisensa, autorizasaun no atu administrativa no dokumentu sira seluk válidu nafatin la haree ba ninia prazu validade nian.

Hetan ona mós aprovasaun maka Rezolusaun Governu nian, ne’ebé renova impozisaun serka sanitária ida iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA), haree ba kazu SARS-CoV-2 nian hirak ne’ebé diagnostika ona iha rejiaun ne’e no atu kontrola saúde públika husi populasaun RAEOA nian no impede tranzmisaun lokál SARS-CoV-2 nian iha territóriu nasionál. Ho projetu Rezolusaun Governu nian ida-ne’e, postu fronteira nian ne’ebé eziste iha RAEOA sei taka hotu no bandu dezlokasaun, liuhusi rai-maran no tasi, entre rejiaun ne’e no munisípiu sira seluk to’o tuku 23:59 loron 18 fulan-janeiru 2021. Durante períodu ne’e, la bandu transporte merkadoria nian.

Ikusliu, Konsellu Ministrus deside kansela serimónia hasa’e bandaeira, iha segunda, loron 4 fulan-janeiru tinan 2021, nune’e mós selebrasaun natál no tinan foun iha administrasaun públika.

MÍDIA PR.

1,434 Views
Artikel ini telah dibaca 43 kali

badge-check

Editor

Baca Lainnya

CNC!I.P Loke Seminariu Introdusaun Istoria Prezervasaub Povu TL

5 July 2024 - 18:39

FONGTIL Haforsa Kna’ar Sosiedade Sivil iha Dezenvolvimentu Nasional

5 July 2024 - 18:12

APC Kontinua rejista Uma Kain 19 Estraga Husi Dezastre Naturais    

24 June 2024 - 14:22

Guarda Floresta Foun Hamutuk 807 Sei Asina Kontratu Asegura Ailaran

1 April 2024 - 15:41

Uma Kain 72 Hetan Estragus Hosi Dezastre Naturais iha Semana Ne’e

25 March 2024 - 17:21

CVTL Ensera Treinamentu Primeira Sokorru Durante Loron 3 Ba Jornalista TL

24 March 2024 - 13:28

Trending di NOTÍSIA JERÁL