Lafaek News–Portavoz Asuntu Polítika Kandidatu Prezidente Repúblika númeru sorteiu 1, José Ramos Horta, Díonisio Babo Soares, deklara nia parte rejista ona inidisius kandidatu númeru 1 uza osan tama sai uma hodi sosa votus inklui membru governu balun tun ba ameasa xefe suku ho xefe aldeia sira iha baze atu obriga hili kandidatu númeru 2, husu parte kompeténsia atu investiga hahalok ne’e.
komisiu polítika husi kandidatu prezidente númeru 2 Francisco Guterres Lú Olo, rhalo alegasaun iha palku katak Ramos Horta nia ema halo fraude lori osan sosa votus iha eleisaun ronde primeira.
Díonisio Babo hatoo asuntu ne’e iha konferénsia imprensa ba jornalista sira, segunda (04/04/22) iha sede nasional kandidatu prezifdente repúblika José Ramos Horta Aimutin Dili Timor Leste.
Atu dehan katak ami rejistu ona katak iha komisiu balu, ita nia kandidatu númeru 2 halo alegasasones ou kandidatus apoiantes sira ne’ebe sa’e ba palku halo alegasones kona-ba fraúde eleitoral, hanesan uza osan sosa votus tama sai uma, atu dehan kandidatu númeru 1 José Ramos Horta nia ema halo fraude ami buka hela atu deskobre iha ona indísiu katak fraude balu halo hosi kraik ba apoiantes númeru 2 nian,’’ katak Díonisio Babo Soares.
Iha konferénsia imprensa ne’e, portavoz asuntu polítika kandidatu númeru 1 ne’e husu Polísia Nasional Timor Leste no husu mós orgaun kompeténsias sira atu halo investigasaun aktus hirak ne’e.
Tan ne’e ami husu PNTL no- mos orgaun kompetensia seguransa nian para halo investigasaun tanba ami rona iha Munisipio RAEOA balu iha ne’eba intervensaun direita ne’ebe fo osan ou obriga funsionariu kontratariu sira atu vota ba kandidatu numeru 2 ou perde sira nia servisu bainhira ida ne’e eleitu, komesa ohin ita tama ona segundu Volta ba Prezidente Republika nian,ami rejistu buat lobuk ona,mais komu ida ne’e,premeira konferensia ba imprensa ami hakarak hato’o buat pertenente balu ou buat balu importante kona-ba kampana segundu Volta,’’ Dionisio Babo.
Nia fo razaun katak, iha divulgasaun ona husi Parlamentu Nasional katak membrus balu la’o tun ameasa xefe suku sira hodi haruka hili kandidatu numeru 2, ida mos tenke halo investivasaun kle’an ba membru governu balu ne’ebé aproveita tempu kompaña ba fahe komputadores ba promete atu harii suku aldeia iha fatin-fatin, ho sira mensajen katak se la hili kandidatu númeru 2 promesa sira ne’e dada hotu kedas depois uma kbit laek sira mos dada hotu tanba sira la vota numeru 2.
Ha’u hanoin ita Timor-Leste ema hotu-hotu gaba ita nia prosesu ho eleitoral tomak, ita hakarak mantein situasaun ida ne’e imajen ita nia rai kontinua brilla iha rejiaun,iha nasaun seluk-seluk dehan katak ita Timor país ida ne’ebe demokrasia boot teb-tebes tenke kontinua mantein prosesu eleitoral sira ne’e prezidensial no parlamentar tenke kumpri regras respeita prosesu legal hotu ne’ebe ita tenke kaer hodi bele garante katak ema hotu simu rejultadu eleisaun,’’ Babo argumenta.
hodi dehan, kandidatu Prezidente Repúblika, José Ramos Horta kompremete atu kontinua nafatin kompremisiu ne’ebe mak halo tiha ona kampana premeira ronde,maibe atu kresenta liu tan katak iha pontus importante balu ne’ebe, pertenente atu fo hatene sai mos kandidatu PR José Ramos Horta, iha segunda ronde bainhira eleitu sei kontinua kaer metin paz estabilidade i dudu estadu liu-liu governu atu aposta programa sira ne’ebe fo vantajen no benefisiu direta ba povu, programa barak uluk halo ona no agora governu foin komesa atu book, uza ona hanesan sira nia perténsia polítika hodi kompaña, maibé ita hanoin katak importante nafatin, Primeiru prosesu nafatin ba desentralizasaun administrativa atu ba halo, segundu ba halo reforma iha area mikro-finansas, terseiru kontinua reforma nafatin aposta i halo reforma legais ne’ebe komesa tiha ona uluk, maibé to’o agora governu ne’e la konsege halo, ikus liu ba dezenvolvimentu kapital sosial ne’ebe aposta iha, dudu iha area kapital sosial nian, liuliu servisu hamutuk governu la’os aposta de’it investe makas iha setores produtivu.
Hanesan uma, ita nia povo sira laiha kbit, hanesan empregu dada investimentu estranjeiru, nomos fo atensaun ba liuliu ita nia joven sira ne’ebe maioria kuaze porsentu 70 tama idade produtivu entre tinan 15 to’o tinan 60, tanba tuir sensus 2015 ho pozisaun ne’ebé ita hasoru iha 2022-2027 mak ida produtivu boot tebes, tan ne’e Prezidente Republika tenke hatene komprende i obriga mos governu, aposta programa setores produtivus hodi fo benefisiu ba joven sira, tanba númeru dezampregu ita nia rain aas, liu-liu haree ba kreximentu ekonomia ne’ebe foin daudaui ne’e monu kedas ba negativu ou menus 8,6, ida ne’e halo ita nia nasaun iha rejiaun ka mundu ema konsidera país ne’ebe ki’ak tebes, tanba situasaun ba jestaun lideransa estadu ne’ebe maka fo tan todan pandamia Covid-19 halo tiha situasaun ekonomia polítika ne’ebe krize nanis tama situasaun ne’ebe prejudika ita Timor-oan tomak,’’ nia dehan.
Tanba ne’e, portavoz asuntu polítika kandidatu númeru 1 ne’e fundamenta katak, partidu CNRT kontribui hamutuk ho movimentus sira hotu ho partidu aliadus sira atu kaer metin paz estabilidade no kandidatu PR José Ramos Horta kompremete nafatin atu kontinua buat ne’e ba oin.
Estajiadu : Eco Fernandes
Editor : Agapito de Deus




