Lafaek News–Na’in ba kompañia Fly Timor, Pedro Miguel Carrascalão konfirmadu sei sosa Aviaun ho kadeira 14, iha fulan jullu 2022, ho objetivu atu opera iha Timor nu’udar transporte públiku atu ajuda pilotu Timoroan hodi bele aumenta sira nia oras, posibilidade bele lori aviaun boot hanesan Citilink.
Ba faze dahuluk fly Timor buka kapital no da-daun ne’e kapital (orsamentu) sufisente ona atu investe hahú ho sistema charter servisu hamutuk ho Malindo Air atu opera mai Timor, maibé Fly Timor ko’alia ona ho kompañia naran TEXTRON tinan oin planu sosa aviaun ida mai Timor.
Ha’u sosa aviaun ne’e tanba ita iha pilotu no mékaniku, maibé pilotu sira ne’e laiha fatin atu servisu, Pilotu sira presija semo, pelumenus kada fulan neen tenke semo, se la semu entaun nia linsensa ne’e presija treinu repete fali. Tanba ha’u buka aviaun ho kadeira 14 ba fly timor atu opera nu’udar transporte públiku, maibé fó mós oportunidade ba pilotu sira atu bele hetan oras” dehan Carrascalão iha nia Servisu fatin TerraSanta foin lalais ne’e.
Pedro dehan, bainhira pilotu sira prátika no oras aumenta bele haruka sira ba fali Europa atu halo type rating ba aviaun Boing ‘’ita haruka ba Amérika, maibé iha Airbus ita haruka ba Fransa. Más ida ne’e presija tempu atu pilotu ida lori aviaun hanesan Citilink ne’e nia pelumenus iha 1500 oras,’’ dehan jestor kompania Fly Timor ne’e.
Tanba ne’e, total oras ne’ebé pilotu Timor-oan balun foin iha mak 200, 300 no 1000, maibé seidauk atinje ba to’o iha ne’ebá, tanba laiha fatin ba sira atu bele semo.
Ita iha aviaun ZEEMS no ZEEMS ne’e presija iha akordu atu bele fo treinanmentu ba pilotu Timoroan, maibé seidauk haree ida ne’e akontese, Ha’u haree esforsu sira ne’e laiha entaun ha’u hakarak halo rasik hodi fó oportunidade ba Pilotu Timor-oan hodi prátika nia abilidade ne’ebé rekolla ona durante sira nia treinamentu, Tanba ita presija aviaun atu transporte ema no pilotu sira presija aviaun atu aumenta sira nia oras tanba ne’e presija servisu hamutuk,” tenik nia
Razaun Timor ne’e hakarak sosa aviaun, tanba haree ba pilotu Timor-oan barak ne’ebé hetan ona treinamentu iha nasaun seluk, maibé fila mai Timor laiha ema ida tau matan no husik sira abandonadu,
Tuir fly Timor nia haree pilotu Timoroan barak mak abandona nia profesaun hodi ba fali servisu iha area seluk no en evezde lori aviaun ka Helikopteru ba fali administrasaun nian tanba ne’e fly Timor loke portunidade ba pilotu no mekaniku aviasaun Timoroan atu servisu ho fly Timor.
Foin dadaun hau husu ba pilotu sira karik hakarak servisu hamutuk ho fly Timor karik bele hatama CV hau haree sira nia cv balun nia eskola pilotazen nee liu fali ha’u nian tanba ne’e ha’u admira tanba ne’e ita aproveita liuhosi esforsu para fin de tinan oin aviaun atu sosa ne’e bele mai ona.Ita buka ema nain neen haat pilotus no rua mekaniku ita haruka ba Amerika ne’ebá hodi halo tupe rating atu ne’e banhira sira loos ona aviaun mós prontu ona no komapania ne’ebé faan sei lori aviaun mai Singapura no hosi sigapura sei entrega ba pilotu Timoroan sira mak lori mai Timor atu nunee ita bele halo ona operasaun.
Fly Timor mós hakarak atu aplika ba lisensa Air operation certificate (AOC). AOC ne’e hanesan lisensa ida ne’ebé autoridade Aviasaun sivil fó mai Kompañia avisaun atu bele iha aviaun rasik, bele rejistu aviaun Timor nian rasik.
Aviaun ne’e Fly Timor sosa ne’e di’ak tamba nia la presija alkatraun maibé tun bele iha duut ka bee tasi mós di’ak. Maibé tasi Timor dalaruma ladun uja tanba laloran makaas. Aviaun ne’e bele utiliza ba fatin sira hanesan Lospalos ne’ebé uluk iha fatin atu aviaun tun maibé agora abandona entaun ita bele utiliza fila fali.
Aviaun ne’e nia folin baziku ne’e 2 milloens i tal maibé tanba ita hakarak instala mós ho ekipamentu sira hanesan Ace no seluk tan tanba ne’e sei liu ida ne’e. Aviaun ne’e foun no ita pesan mak foin halo tanba hanesan setor privadu ita lakoi bekas tanba se bainhira halo operasaun mak ita sente aviaun ne’ebe ladun fó rendimentu ne’ebé diak maka bele faan fila fali.
Aviaun ne’e seidauk halo tanba ita sei halo pagamentu iha Janeiru Tinan oin no sei hahu kedan halo nune’e ita mós haruka ida nia pilotu sira ba halo type rating hodi oinsa bele opera aviaun ne’e,” esplika nia
Aviaun ne’e sei opera iha fatin sira hanesan Lospalos, Same, Suai, maibé hanesan Lospalos ne’e presija Mákinas pejadus ba rehabilita fatin aviaun tun nia pois bele opera iha ne’ebá atu bele garante seguransa. Agora dadaun governu atu investe ba infra-estrutura, tan ne’e hanesan setor pivadu servisu hamutuk hodi bele aselera prosesu ne’e.
Se ita hakarak dezevolve infraestrutura iha area avisaun governu ho setór pivadu tenek iha komunikasaun di’ak no servisu hamutuk, governu presjia husu setór privadu sira presija saida atu bele fo hanoin ba malu, Tinan oin fulan jullu Fly Timor hakarak lori mai aviaun ida boot liu fali aviaun sira ne’ebé dadaun ne’e opera iha Timor, sira sei haree karik ita bele utiliza aeropotu Dili ka la’e, maibé serteza sei uza aeroportu Oe-kusse,’’ nia sublina.
Nia fo ezemplu, Aviaun sai hosi Dili ba Lisboa tenke halo technical stop iha Kulalumpur, tanba ho mina ne’ebé natoon de’it hodi bele semo too iha destinu final, se nia sai hosi Oe-kusse entaun halo techenical stop iha Dubai, maibé se iha sai hosi Baukau bele direta ba Lisboa, tanba runway naruk tan ne’e governu tenke prioritiza aeroportu Baukau.
Jornalista : Felisberto Fernandes
Editor : Agapito de Deus




