Introdusaun
Artigu ne’e nu’udar parte ida husi projetu Media sosial nian, Advokasia no Komunikasaun estudante ba Liberdade, ne’ebé ho objetivu atu habelar konsiénsia no envolvimentu iha asuntu direitu dijitál entre advogadu foin-sa’e sira nian.
Nu’udar foin-sa’e ne’ebé aproximadu kona-ba empoderamentu. atu forma Programa Dezenvolvimentu Lideransa estudante no grupu foin-sa’e sira ne’ebé fornese tuir formasaun lideransa gratuita ba estudante mane no feto sira. Tanba agora dadaun organiza no hala’o esforsu seluk kona-ba edukasaun literasia dijitál entre foin-sa’e sira.
Tanba iha literasia dijitál ba estudante sira hanesan parte husi inisiativa.
Nu’udar nasaun foinsa’e ho kompozizaun idade joven kuaze liu-husi pursentu 90% iha Timor-Leste, Kategoria idade ne’ebe konsideradu nu’udar utilizadór ativu ba média sosiál. Konsidera mós hanesan nasaun ne’ebé iha infrastrutura dijitál ne’ebé seidauk dezenvolve ho di’ak no ninia populasaun vulnerável tebes, tanba ba ataka hasoru ho sidadaun sira-seluk nia direitu umanu no dijitál, tanba ne’e ameasa ba sira-nia seguransa dijitál, asédiu online nian, no konsumu falsa iha informasaun sira. Tanba iha Timor-Leste rede internét iha teritóriu nasionál fraku tebes no kustu aas liu atu kompara ho nasaun sira seluk.
Tanba foinsa’e Timor-oan hala’o papél importante iha era evolusaun dijitál ohin loron, liu-liu iha média sosiál sira. Foinsa’e sira sai hanesan inventór prinsipál iha era teknolojia, no sira asosiadu liu ho konteúdu eletróniku sira ne’ebé sai hanesan fontes rendimentu iha nasaun dezenvolvidu barak iha dijitál no teknolojia. Artigu ne’ebe atu ezamina ita ninia papél juventude sira-nian nu’udar advogadu direitu dijitál ba iha jerasaun foun hotu-hotu. Liu-liu, foinsa’e sira tenke sai nu’udar kampiaun ba literasia dijitál no edukasaun, liuhusi ne’e bele hasa’e konsiénsia liután kona-ba importánsia privasidade pesoál nian, atu asesu ba informasaun ne’ebé konfiável, no protesaun ba imprensa no liberdade espresaun nian, hanesan hakerek ho klaru iha artigu 40 iha Konstituisaun Nasionál Timor-Leste ninia mensiona.
Ameansadu ba liberdade espresaun online.
Tanba Timor-oan sira, goja direitu ba liberdade imprensa iha Timor-Leste, utilizadór internét sira sei luta nafatin hasoru konetividade internét no laiha vontade polítika atu proteje no atu promove direitu dijitál iha nasaun ne’e. Mekanizmu legál sira foin lalais ne’e, hanesan re-afirmasaun ba defamasaun kriminál iha Kodigu Penal iha 2020 no esbosu Lei Siber-nétika, mós iha limitasaun ba liberdade espresaun online no ameasa diskursu demokrátiku.
Liu husi krítika joven sira iha média sosiál ne’ebé mosu tanba diskusaun kona-ba lei siber-netika nia. Iha esperiénsia ohin loron nian, foinsa’e Timor-oan sira hato’o sira-nia hanoin kritikamente iha média sosiál no diskute kazu espesífiku sira hanesan partisipasaun polítika, dezempregu foinsa’e sira nian, no dezenvolvimentu ekonómiku.
Iha Revizaun Periodika Direitus nian enumera violasaun direitus umanus no dijitál sira iha nasaun, ne’ebé sai hanesan ameasa ba liberdade espresaun no asosiasaun. Enkuantu rekomendasaun ne’e foka liu ba direitu komunikasaun sosiál nian, sidadaun hotu-hotu – liuliu foinsa’e vokál sira tenke hetan direitu hanesan.
Iha Inisiativa direitu dijitál ba foin-sa’e sira iha Timor-Leste inklui ne’ebé oras ne’e sai nu’udar edukasaun ba literasia dijitál.
Konsiensia no prioritizasaun ba literasia dijitál ba foinsa’e sira nian Importante duni atu fasilita foinsa’e sira komprende no aproveita utilizasaun dijitál hodi expresa no promove sira-nia liberdade, protesaun ba seguransa sibernétika, hahalok asédiu online, no mós promove inkluzaun dijitál iha Timor-Leste. Liu husi forñese asesu ba informasaun no rekursu sira kona-ba direitu dijitál, asegura katak komunidade marjinalizadu, inklui feto, labarik no populasaun no area rurál sira, atu la-husik sira iha kotuk iha era evolusaun dijitál.
Iha atividade promosaun hanesan autór artigu ne’ebe rasik involve. No ninia atividade diskusaun sira hahú atu implimenta, ninia objetivu mak atu hasa’e konsiénsia entre foinsa’e sira kona-ba evolusaun no inovasaun teknolojia ne’ebé mosu iha rejiaun, liu-husi formasaun dijitál, kolókiu públiku, no video online. Eventu iha dahuluk hala’o iha “Direitu Dijitál: Oportunidade no Dezafiu sira ne’ebé foin-sa’e hasoru wainhira utiliza média sosiál sira iha Timor-Leste.” Eventu ne’e ho objetivu atu hasa’e foinsa’e sira-nia koñesimentu no abilidade hodi fasilita sira atu foti desizaun ne’ebé informadu no oinsá uza dijitál ho seguru, fiar-an, no reziliente.
iha Azia-Pasifiku inisiativa lubun hahú implimenta, ne’ebe hodi promove programa sira kona-ba hasa’e konsiénsia dijitál no literasia ba foinsa’e sira. inisiativa idatán maka “ Youth ” ne’ebé hetan iha Timor-Leste atu promove joven no estudante sira-nia kapasidade hodi partisipa iha evolusaun dijitál no teknolojiku. Inisiativa dijitál ida-ne’e foinsa’e sira maka lidera no explora aprosimasaun baze ba abilidade ne’ebé excelente oinsá halo operasaun ba mundu online, inklui ninia objetivu edukativu sira.
Bazeia tuir Edukasaun direitu dijitál esensiál tebes iha Timor-Leste atu fó kbi’it ba ema atu proteje sira-nia privasidade, no promove liberdade espresaun, promove inkluzaun dijitál no seluk tan. Ita hein katak inisiativa foin-sa’e sira hanesan, sei hetan rezultadu di’ak no kontinua moris-di’ak.




