HAKEREK NAIN VINCENCIO ELU.
INTRODUSAUN
Artigu ne’e mensiona kona ba dentralizasaun poder, maski bele ajuda governu atu kontrola nasaun ho lalais, iha limitasaun boot. Poder ne’ebé konsentra de’it iha sentru dala barak la to’o efetivamente ba povu iha área rural sira. Tanba ne’e, komunikasaun entre governu sentral no komunidade lokal bele sai fraku, no implementasaun polítika sira mós la la’o ho di’ak. Iha konteksu ida ne’e, desentralizasaun sai hanesan mekanizmu importante atu distribui poder ba nivel lokal, aumenta partisipasaun povu, no adapta polítika ho kondisaun sosial no kultural iha área ida-idak.
Nasaun sira ne’ebé foin hetan independénsia dala barak kontinua uza sistema tradisionál husi tempu kolonial. Maibé, sistema hirak ne’e mós bele hamosu problema tanba fó forsa ba identidade lokal no etniku, ne’ebé iha balun bele lori ba tendénsia separatisme no difikulta integrasaun nasional. Tanba ne’e, governu presiza halo transformasaun husi pluralismu tradisionál ba pluralismu modernu, ne’ebé simu autoridade governu nasional maibé kontinua respeita diversidade lokal.
Iha prosesu ida ne’e, governu lokal iha papél importánte atu artikula no agrega interese povu lokal, depois ajusta ho interese nasional. Ho nune’e, desentralizasaun la’ós de’it sistema administrativu, maibé mós instrumentu importante ba estabilidade polítika, integrasaun nasional, no dezenvolvimentu sustentável.
Tanba Objetivu dezenvolvimentu la bele atinji karik povu la valoriza no la partisipa iha implementasaun programa sira. Esforsu governu tenke la’ós de’it di’ak ba povu, maibé mós tenke simu husi povu hanesan buat ida ne’ebé importante ba sira. Plano, programa no projetu sira ne’ebé prepara ho di’ak dala barak falla iha implementasaun, liu-liu iha nivel lokal, ne’ebé ezekutór sira hasoru diretamente komunidade lokal.
Durante ne’e, burokrasia de’it mak sai agente mudansa no komunidade lokal kontinua defende valor tradisionál sira, entaun dezenvolvimentu sei la iha baze forte. Polítika governu no konseitu dezenvolvimentu sei la iha signifikadu boot ba povu ne’ebé sei moris ho estilu tradisionál, karik la tradús ba lian no forma ne’ebé sira bele kompriende.
Iha kontestu ida ne’e, desentralizasaun iha funsaun importante atu halo komunidade lokal kompriende no simu valor modernu husi elite polítika, no mos aumenta partisipasaun no apoiu ba polítika no implementasaun dezenvolvimentu.
La bele nega katak governu sentral iha monopóliu ba rekursu materiál no tenaga espesialista iha nasaun ida. Desizaun ne’ebé difísil liu mak determina prioridade iha distribuisaun rekursu nasional ne’ebé limitadu. Ida ne’e dala barak uza hanesan argumentu atu rejeita desentralizasaun.
Maski nune’e, povu iha nivel lokal la kompriende difikuldade sira ne’ebé lider nasional hasoru se sira la partisipa iha prosesu foti desizaun, inklui desizaun ne’ebé la popular. Partisipasaun liu husi governu lokal bele ajuda povu atu simu no justifika sakrifísi sira ba benefísiu komun. Tanba ne’e, pergunta importante mak: to’o iha ne’ebé governu lokal bele kontribui ho efetivu iha implementasaun plano dezenvolvimentu nasional?
Iha programa sira ne’ebé fó benefísiu direta ba komunidade lokal di’ak liu se jere husi autoridade lokal. Responsabilidade ba funsaun públiku tenke fó ba nivel governu ne’ebé ki’ik liu durante bele hala’o ho efisiénsia. Supervizaun husi governu sentral importante atu garante katak padraun servisu la tun liu husi nivel mínimu, maibé la presiza interfere diretamente iha operasaun lokal.
Tanba ne’e, relasaun entre governu sentral no governu lokal tenke la’ós relasaun dominasaun, maibé relasaun parceria. Modelu parseria ida ne’e di’ak liu duké konseitu klasik ne’ebé separa klaramente responsabilidade entre sentru no área lokal.
Liu husi Dezenvolvimentu ne’ebé planeadu presiza integrasaun iha prosesu foti desizaun entre governu lokal no instituisaun vertikál sira, ne’ebé representa governu sentral iha área. Iha pontu ida ne’e, supervizaun no kontrolu husi governu sentral liu husi nia reprezentante importante tebtebes, no koordinasaun efetivu tenke hala’o atu garante benefísiu ba sosiedade tomak. Maibé, polítika sentral no nesesidade lokal tenke integra ho harmonia.
Tanba Barak plano dezenvolvimentu la fó atensaun sufisiente ba mekanizmu implementasaun no konsekuénsia sira ne’ebé bele mosu. Plano nasional balun de’it mak klaramente distribui responsabilidade implementasaun ba nivel governu lokal sira ne’ebé diferente. Aleinde ne’e, dala barak la iha ligasaun entre projetu industrial no dezenvolvimentu urbano.
Fábrika sira planeia no harii, maibé dala barak la konsidera nesesidade importánte hanesan habitação, eskola, bee moos no infraestrutura seluk. Padahal, governu lokal iha papél importante tebtebes atu fornese infraestrutura no ambiente físiku ne’ebé suporta susesu industrializasaun.
Se objetivu prinsipál industrializasaun mak atu hasa’e nivel moris povu, entaun oportunidade servisu tenke kria iha área ne’ebé populasaun hela. Maibé, tanba limitasaun komunikasaun no falta infraestrutura, dezenvolvimentu tende konsentra de’it iha sentru urbano sira. Se tendénsia ida ne’e kontinua, sei la iha kresimentu ne’ebé balansu, no governu lokal sei la bele kontribui ho signifikadu ba dezenvolvimentu nasional.
Indústria ki’ik no média, ne’ebé uza materiál no habilidade simples ne’ebé iha ona, bele kria oportunidade servisu ba populasaun lokal. Tipu industrializasaun ida ne’e bele hala’o husi governu lokal no bele fó rezultadu lalais ba komunidade ki’ik sira.
Tanba governu lokal simu responsabilidade operasional ba projetu industrial balun, ida ne’e la’ós de’it fó benefísiu direta ba komunidade, maibé mós promove partisipasaun povu, treina responsabilidade iha jestaun finanseira, fó oportunidade ba kontrolu direta, no reduz dependénsia ekzesivu ba setor agrikultura hanesan fonte prinsipál moris.
KONKLUZAUN
Desentralizasaun iha papél importante teb-tebes iha prosesu dezenvolvimentu no konstrusaun nasaun. Ho distribui poder ba nivel lokal, governu bele aumenta partisipasaun povu, reforça integrasaun nasional, no garante katak polítika no programa dezenvolvimentu adapta ho nesesidade komunidade lokal sira. Aleinde ne’e, desentralizasaun ajuda povu atu kompriende no simu polítika governu, nune’e bele aumenta apoiu no responsabilidade hamutuk iha prosesu dezenvolvimentu nasional.
Maski governu sentral kontinua iha responsabilidade importante atu kontrola no distribui rekursu nasional, governu lokal mos tenke hetan oportunidade atu kontribui efetivamente iha implementasaun programa no projetu dezenvolvimentu. Relasaun parceria entre governu sentral no governu lokal mak sai chave atu garante estabilidade polítika, industrializasaun ne’ebé balansu, no melhoria nivel moris povu tomak.
REFERÉNSIA
Rondinelli, Dennis A. Government Decentralization in Comparative Perspective. New York: Praeger Publishers, 1981.
Smith, B.C. Decentralization: The Territorial Dimension of the State. London: George Allen & Unwin, 1985.
Cheema, G. Shabbir & Rondinelli, Dennis A. Decentralization and Development: Policy Implementation in Developing Countries. Beverly Hills: Sage Publications, 1983.
Mawhood, Philip. Local Government in the Third World. Chichester: John Wiley & Sons, 1983.
Undang-Undang Dasar República Democrática Timor-Leste, 2002.


