Lafaek News—Prezidente Repúblika Timor-Leste (PR), Jose Ramos Horta, hamutuk ho eis Prezidente Republika Francisco Guterres Lu Olo no inklui lider sira hamutuk jerasaun Loriku Aswa’in selebra hikas loron nasional 12 Novembru 1991 ba dala XXXIII hodi hanoin hikas Timor-oan sira ne’ebe see isin ba inimgu sira hodi defende auto-determinasaun povu Timor Leste iha mundu internaisonal nia matan.
José Ramos Horta, ohin 12 Novembru 2024, ema hotu hamutuk iha Santa Krúz serebra loron nasional juventude Timor-Leste, maibé la’os de’it aprezenta foinsa’e sira nia forsa no sira nia kbi’it, maibé selebra mós aniversáriu ezisténsia masakre Santa Krúz ba dala XXXIII, iha fatin sagradu ida ne’e hodi relembra juventude lorku aswain ne’ebé see hirus matan hasoru inimigu ho liman kroat.
“Santa Krúz, sai hanesan fatin sagradu ida ne’ebé akontese Timor-oan barak fakar ran hodi mate iha fatin ida ne’e, tanba masakre Santa krus sai hanesan loron memoria hodi fó omenájem ba foinsa’e sira ne’ebé ho aten-brani hamriik hodi defende ita nia Liberdade ba ukun rasik-an, tanba loron 12 de Novembru tinan 1991, hanesan loron ida ne’ebé joven Timor-oan sakrafika sira nia-an hodi monu iha fatin ida ne’e, maske balun mate iha fatin seluk to’o agora seidauk hetan,” Horta relata.
Nia hatutan, uluk ema barak hatete katak mehi ida sei la realiza, tanba mehi imposivel, maibé mehi ne’e realiza duni ho aktu referendu 30 de Agustu 1999, ne’ebé foin lalais Timor-oan hotu selebra, maske rai-Timor enfrenta dezafiu barak hanesan rai bar-barak iha mundu hasoru.
“Tan ne’e ita tenke mehi jerasaun 19991, ne’ebé uluk fó sira nia-an hodi liverta ida ne’e, tanba uluk sira iha frente armada,maibé la’os de’it frente armada, sira mós sai hanesan simbolu politika nasional, simbolu korajem, simbolu fé no simbolu esperansa ho luta sira nian hodi tuba rai metin iha frente armada, tanba ne’e ita jerasaun 1991, jerasaun renetil no jerasaun Santa Krúz imi mak jerasaun kontinuador hodi kontinua ba oin,” Horta haklaken.
Iha komemorasaun loron istóriku ne’e, Prezidente em ezersisiu Komite 12 de Novembru, Filipe Rodrigués Pereira, haktuir loron ohin XXXIII anos pasadu idade de Kristu ema hotu hamutuk iha fatin ida ne’e hodi lembra hikas ba kotuk, tanba Santa Krúz, uluk maluk barak mate no maluk balun hetan kapturadus iha fatin ida ne’e,
“Tanba konsekuensia husi masakre ne’e tomak mak resulta sobrevivente lubuk ida tenke ba dadur, desteradus, kanek, moras mental no balun lakon sira nia ruin to’o ohin loron ita buka seidauk hetan, ida ne’e konsekuensia funu nian, tanba funu juventude rezistensia nian hanesan joven sira iha sidade nian ne’ebé mak sai okjijenia hodi ajuda funu tomak enjeral iha forsa armadas nomós frente klandestina iha tempu ne’eba, tanba funu rezistensia juvinil iha sidade hahú kedas iha Amu Papa João Paulo II, nia vizita iha Timor-Leste, iha tempu ne’eba hodi mosu manifestasaun iha sidade laran durante loron tolu ne’ebé viva tun viva sae iha sidade Dili, depois de Amu Papa vizita lori ita hotu hanesan ondas bo’ot ida iha loron 28 de Outobru Sebastião nia mate ho nia kolega sira hetan kapturadu iha Motael, husi ida ne’e hodi ita to’o iha fatin ida ne’e no ikus hasoru sofrementu ne’ebé mak ohin ita komemora”, Filipe konta.
Nia hatutan, hanesan joven rezistensia hakarak fó hanoin ba ita hotu katak, iha tempu ne’eba laiha ema ida mak hakarak tuir loos de’it, maibé ita ho konsiensia tomak halibur iha fatin ida ne’e ho mudansa politika ne’ebé komandu da luta halo unidade nasional no ikus mai Udt nia oan, Fretelin no Apudete sai masakradu iha fatin ida ne’e.
“Ha’u hakarak hatete katak, talvez ita nia natureza Timor nian tenke dudu ita atu akomoda prinsipiu partidus istóriku sira hotu atu lori solusaun ba ita nia funu, tanba iha momentu ne’eba ema barak halai sai ba ailaran iha tinan 1978 to’o 1979 hodi tun fila fali mai dili hodi rende, husik fatin hotu-hotu hodi lao tuir doutrina Fretellin nian katak mate ka moris ukun rasik-an, nune’e mós lakoi halo dialogu ho inimigu kontra ho forsa apropria no ikus mai ho komandu da luta nia estratejia halo mudansa ba funu nian no ohin ita hetan duni vitoria ba ukun rasik-an”, Presidente em Ezersisiu Komite 12 de Novembru, Filipe Rodrigués Pereira subline.
Observasaun jornalista Lafaek News, iha terenu nota katak, komemorasaun ezistensia masakre Santa Krúz ba dala XXXIII, hetan partisipasaun husi Presidente da Repúblika, Vice primeiru ministru asuntu sosiais no ministru desenvolvimentu habitasaun rural, Eis-Presidente da Repúblika Francisco Guterres Lú Olo, Tenente Jeneral Reformado, Lere Anan Timur, Eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri, Xefe Estadu Maior Jeneral (FFDTL) Tanente Jeral Domingos Raul Falur (Rate Laek), inklui veteranus no familia sobrevivente ho membru governu IX konstitusional.
Entretantu antes ne’e, iha oras dader, komunidade sira akompanha lori ai-funan no bandeira marsa husi Motael too Simitériu Santa Krúz, akompania ho seguransa hodi lori ai-funan ba Saudozu Sebastião Gomes nia rate.
Komunidade sira akompanha misa iha Igreja Motael hodi hanoin hikas Saudozu Sebastião Gomes nia mate, iha loron 28 de Outubru 1991 no hahú misa, hodi lori ai funan ba Santa Krúz iha loron 12 de Novembro 1991, juventude loriku aswa’in sira ho antusiazmu hakilar ho espíritu aten brani mate ka moris ukun rasik an, hosi ida ne’e hasoru kedan ema liman kroat sira halo kedan intervensaun ho karakter brutalizmu rezulta juven barak lakon vida no balun hetan kanek todan no balun lakon isin lolon tomak too ohin seidauk hetan sira nia ruin.
Ohin juventude Loriku Aswa’in ninia jerasaun hakerek istória sira ninia inan-aman nian iha sira fuan, balun lakon aman, lakon inan no lakon familia tanba defende Liberdade, defende direitus fundamental povu Timor tomak husi inimigu nia liman kroat.
Jornalista : Crispin de J. Amaral/Maria José
Editor : Agapito de Deus




