Por : Luzito Maria Amaral G.
Estudante III Ano Filosofia, ISFIT (institutu Filosofia e Teologia Fatumeta)
Lian Mak Loke
Iha artigu simples ida ne’e, hau hakarak lori ita bo’ot sira ba hare hamutuk Estadu de Direitu Demokrátiku husi pensamento Norberto Bóbbio nian, hodi observa mos ita nia Sistema ukun. Basá, Timor-Leste mos hatur an hanesan Estadu de Direitu Demokrátiku. Konteudu, hau hakrak lori ita bot sira ba hare oinsa Direitu funsiona iha Demokrasia nia laran. Direitu iha tanba Demokrasia, no Direitu mosu atu oraganiza Demokrasia. Demokrasia sem Direitu sei hamosu desordem, no desordem sei gere fali conflito oi-oin, tanba la iha lei ida atu regula sidadaun nia moris “O Direitu deriva da Demokrasia e a Demokrasia lejítima o Direitu. A Demokrasia sem Direitu é desordem e o Direitu sem Demokrasia é inexistente” (Belo, 2019:4).
Iha Konstituisaun RDTL artigu 1, hatur lolos ona sistema ukun Timor-Leste nian, “A repúblika Democrática de Timor-Leste é um Estadu De Direitu Demokrátiku”, katak Estadu ida ne’ebé hatur iha konseitu importante rua: direitu no demokrasia. Ne’e duni, wainhira ita ko’alia kona-ba direitu, hatudu kedas ona nia diresaun ba podér lejítima, atu garante buat ne’ebé recto, justo ba ema hotu tuir Lei.
Wainhira ko’alia fali kona-ba Demokrasia, ita hotu hatene kedas ona katak ukun mai husi povo, katak ukun ne’e nia hun-abut iha povo, no povo mak nain ba ukun ne’e. Tanba ne’e, se de’it hakarak atu ukun, tenke hetan licença husi povo, liu husi eleição, no povo mak sei hili tuir sira nia conciência. Tanba ne’e, molok atu hetan podér ka ukun hodi organiza povo nia moris, tem que liu husi eleição, no wainhira hetan ona podér maka bele kria lei atu garante harmonia no estabilidade ba povo no nação. Ne’e duni, direitu ne’e hola nia pozisaun importante atu garante liberdade no igualidade ba ema hotu-hotu.
Tuir mai ita sei ba hare, oinsa Norberto Bóbbio fo nia opinião kona-ba “Estadu de Direitu Demokrátiku” atu ita bele komprende lala’ok Estadu de Direitu Democratico ne’ebé Timor-Leste adopta. Antes hatene klean kona-ba Estadu de Direitu Demokrátiku, ita ba hatene uluk se’e loos mak Norberto Bóbbio no nia pensamento kona-ba Estadu de Direitu Demokrátiku.
Se’e Mak Norberto Bóbbio?
Norberto Bóbbio moris iha Turi, iha loron 18 Fulan Outubro tinan 1909, oan husi família ne’ebé burguesa tradicional. Nia naran ne’ebé conhecido mak BÓBBIO. Nia Aman naran Luigi Bóbbio no nia Inan naran Rosa Caviglia. Nia Aman halao função hanesan médico iha momento nebá no nia avo nia naran António Bóbbio, hanesan professor e ao mesmo tempo hanesan mos diretor da escola iha Turin.
Bóbbio moris molok tinan balu atu tama ba primeira Guerra Mundial no nia estuda iha Ginnásio iha colégio Mássimo de Azeglio. Hetan laureado iha Giurisprudência iha tinan 1931 ho nia Tese iha Filosofia do Direitu. Iha tinan 1933, hetan tan laureado iha Filosofia ho título Anibale Pastore. Iha Março 1934, hetan ensino gratuito ba Filosofia de Direitu hodi tutela materia do Instituto da Educação iha Universidade de Camerino hahú iha tinan 1935 to 1938.
Iha 28 de Abril 1943, Bóbbio kaben ho Valéria Cova, no iha oan hamutuk nain tolu: Luigi, Andreia no Marco. Bóbbio hanesan professor iha Universitário no escritor, nia ocupa mos iha teoria política no filosofia direitu. Konteudu, nia passa nia vida tomak ba de’it hakerek, no nia livro sira ne’e barak liu halai ba Política ho Direitu, nia hakerek mos artigu lubuk ida kona ba política, jurídica, economia nst.
Obra sira husi vista bibliográfica ne’ebé publica ona iha Brasil hanesan: O Konseitu da Sociedade Civil, Rio de Janeiro, Graal, 1982. Qaul Socialismo, Rio de Janeiro, Paz e Terra, 1983. Estadu, Governo, Sociedade, Rio de Janeiro, Paz e Terra, 1987. A Era dos Direitus, Rio de Janeiro, 2004. Teorias das Formas do Governo, Brasilia, UnB, 1980 (Cfr., Bóbbio, 1982. P. 79)
Estadu De Direitu Demokrátiku Tuir Norberto Bóbbio
Iha parte ida ne’e ita sei hare, oinsa Bóbbio fo nia opinião kona-ba Estadu de Direitu Demokrátiku. Perante questão direitu ho demokrasia, Bóbbio argumenta katak la precisa atu halo confusão entre Estadu de Direitu no Demokrasia. Tanba, tuir Bóbbio Estadu de Direitu ne’e defini qual o melhor modo de governar, o das leis ou dos homens (Daniela.dkk, 2006:146). Ba Bóbbio forma governo ida ne’ebé diak liu mak ema hotu-hotu submete ba lei sira iha estadu ida nia laran, katak iha Estadu de Direitu Demokrátiku nia laran ema hotu-hotu iha lei nia okos no lei mak regula ema nia ação. Tanba, ba Bóbbio só lei deit mak garante melhor modo de governar, basá lei mak hetan fatin as liu atu assegura Estadu ida nia moris.
Wainhira ko’alia kona ba demokrasia, Bóbbio hatur questão ida ne’e “Qual o melhor forma do governo” (Daniela & Sergio, 2006:146). Iha ne’e, Bóbbio hare Demokrasia ne’e hanesan forma do governo ida ne’ebé justo liu, tanba ema hotu-hotu iha liberdade, iha direitu no iha dever atu expressa sira nia opiniaun, sujestaun, karítika etc. Sobretudo, ema hotu-hotu partisipa ativu iha vida Estadu nian.
Ne’eduni, ba Bóbbio direitu ne’e mosu tanba iha uluk ona demokrasia, no demokrasia ne’e tane as mak direitu da Liberdade de opinião, expressão no reúnião. Tanba ne’e, direitu mosu atu garante liberdade ba ema hotu-hotu “Estadu Direitu é um pressuposto histórico e jurídico do Estadu Demokrátiku, já que deverão ser garantidos aos chamados a decidir os direitus de liberdade de opinião, de expressão das próprias opiniões, de reunião” (Daniela & Sergio, 2006:148).
Wainhra koali kona ba forma do governo, Bóbbio contesta governação ne’ebé apresenta husi três grandes filósosfos grego nian: Socrates, Platão e Aristóteles. Tanba, sira nain tolu koloka demokrasia ne’e hanesan conotação negativa “Um dos tipos do mau governo” (Mondin, 83). Ba Sócrates “Demokrasia é uma decadência moral”. Ba Platão “Demokrasia é o governo do desordem; luta pela classe”. Ba Aristóteles “Demokrasia é o governo divisionismo das classes sociais; ingovernável.” Tanba ne’e, ba sira Demokrasia ne’e só bele aplica de’it iha Nação sira ki’ik ho população ne’ebé oitoan.
Maibé, ba Bóbbio número população nian, ho número governantes nian la sai questão atu aplica Demokrasia “Para formular um juízo sobre a melhor forma de governo é preciso considerar não só quais e quantos são os governantes, mas também qual é o seu modo de governar” (Daniela & Sergio, 2006: 146). Ne’e duni, ba nia buat ne’ebé importante liu mak modo de governar, husi governante sira, katak oinsa kria Lei atu regula relação hotu ne’ebé existe iha Estadu ida nia laran. Tanba ne’e, maka nia ezije atu ema hotu-hotu, submete ba norma ou Lei sira ne’ebé consagra ona iha Konstituisaun. Assim que, governante sira mos atu exerce sira nia podér tenke tuir Lei ne’ebé estabelece ona “Um governo podérá exercer o podér segundo Leis preestabelecidas (governo sub lege) e/ou o governo podérá exercê-lo mediante Leis” (Daniela & Sergio, 2006:148).
Konteudu, Norberto Bóbbio hatur Estadu de Direitu Demokrátiku ne’e iha regra do jogo “Demokrasia é a regra do jogo” (Bóbbio, 1986:45). Nia halo comparação ida ba regra do jogo iha campo do jogo, katak jogo hotu-hotu ne’e sempre iha nia regra rasik atu regula, tanba ne’e regra mak manda. Ne’e duni, iha campo do jogo ne’e regra mak regula jogador sira nia liberdade. Basá, jogador sira iha liberdade atu joga bola, maibé liberdade tuir regra atu kria ritmo do jogo hodi garante harmonia do jogo.
Iha Estadu de Direitu Demokrátiku sira ne’ebé eziste, comunga mos teoria pura de Direitu Kelsen nian, inclui Norberto Bóbbio nia teoria. Tanba, Kelsen koloka Konstituisaun ne’e hanesan hirarquia ida ne’ebé as liu hodi comando podér hotu iha Estadu nia laran. Tanba ne’e, Lei hotu-hotu ne’e, molok atu sai Lei ida nia tem que hetan nia validade iha Konstituisaun, se Konstituisaun la hatur nia validade, nia la’os Lei. Konteudu, ema hotu só respeita de’it ba Lei ne’ebé consagra ona iha Konstituisaun, ne’e duni la iha tan lei estranha ruma atu ema hakruuk, só único Konstituisaun.
Tanba ne’e, maka ohin loron ne’e, iha Estadu hotu-hotu ne’e, sempre utiliza Konstituisaun ne’e hanesan único caminho justo atu garante liberdade ba ema hotu. Tanba, só Konstituisaun mak bele garante igualidade ho liberdade ba ema hotu ho dalan ne’ebé justo. Tanba ne’e, ita nia liberdade ne’e regula husi Konstituisaun, maibe la significa Konstituisaun hamate ita nia liberdade, mas hetok assegura liberdade ba ema hotu-hotu.
Tanba n’e, Lei hotu-hotu ne’ebé existe atu regula sociedade nia moris ne’e, tem que hetan nia validade iha Konstituisaun, so Konstituisaun mak reconhece validade Lei nian. Ne’e duni, Lei ne’ebé consagra ona iha Konstituisaun, hotu-hotu tenke hakruk hodi cumpre. Tanba, podér másimu ne’e iha Konstituisaun. Tuir mai, ita sei hare Podér másimu Konstituisaun nia iha Estadu de Direitu Demokrátiku Timor-Leste.
Timor-Leste É Um Estadu De Direitu Demokrátiku
Iha Konstituisaun RDTL artigu 1, hatur lolos kedas ona sistema ukun Timor Nian, “A repúblika Democrática de Timor-Leste é um Estadu De Direitu Demokrátiku”, katak iha ita nia sistema ne’e, Direitu hola nia pozisaun importantíssimo, atu garante liberdade no igualidade ba ema hotu-hotu. Tanba ne’e, Demokrasia fundamenta iha Direitu, katak; ita nia liberdade democrática ne’e hatur iha Direitu nia leten, ne’e duni ita nia liberdade ne’e Direitu mak regula. Hanesan tutela ona iha artigu 16⁰ número 1 “sidadaun hotu-hotu hanesan iha Lei nia oin, no mos iha direitu no obrigasaun hanesan”. La iha ema ida atu as liu fali Lei, hodi regula fali ema seluk nia liberdade.
Tanba ne’e, iha Estadu de Direitu demokrátiku hanesan ita nian ne’e, podér másimu mak Konstituisaun de’it no la iha tan ema ida atu bo’ot liu fali Konstituisaun. Konstituisaun mak Lei Inan Timor nian. Konstituisaun hanesan “lei fundamental, lei boot ida ne’ebé estadu tem que tuir quando halo sai lei sira seluk. lei sira seluk, estadu ka governo halo sai, tem que tuir lei bot ida ne’e, lei fundamental […] naran konstituisaun” (Gusmão, 2018:393). Katak, husi Konstituisaun nia kanotak lulik mak hahoris fali lei oan sira seluk.
Iha preâmbulo da Konstituisaun RDTL hatudu momós mai ita Konstituisaun nia carater inquestionável (la iha ema ida atu viola), “plenamente conscientes da necessidade de se erigir uma cultura democrática e institucional própria de um estadu de direitu onde o respeita pela konstituisaun, pelas leis e pelas instituição democraticamente eleitas sejam a sua base inquestionável. hafoin, reforça tan ho artigu 1 número 2 nune’e; “a soberania reside no povo, que exerce em termos de konstituisaun, o estadu subordina-se à konstituisaun e as leis”. Iha ne’e, mak ita hetan lolos ona podér másimu Konstituisaun nian, katak Konstituisaun soi atu ema hotu respeita hanesan Lei inan, no Konstituisaun ne’e hetan força husi Povo rasik, tanba ne’e actos hotu-hotu ne’ebé ema halo ne’e tenke sobordina ba Konstituisaun. No força Konstituisaun nian ida ne’ebé as liu ne’e maka, Konstituisaun representa martíres sira ne’ebé fakar ran no lekar ruin hodi defende rai ida ne’e “Esta Konstituisaun representa, finalmente, uma sentida homenagem a todos os mártires da pátria” (Preânbulo da Konstituisaun RDTL).
Tanba ne’e, estadu de direitu ne’e hatur iha respeita ba Konstituisaun, katak respeita ba konstituisaun hanesan lei inan ida ne’ebé hahoris lei oan sira seluk. respeita ba lei katak, moris tuir lei sira ne’ebé aprovada iha konstituisaun. No respeita ba instituição democraticamente eleitas, katak respeita ba Presidente da repúblika hanesan Xefe Estadu no respeita ba Parlamentu hanesan liman-ain no ibun-na’in Povo nian. Tanba, só único Presidente ho Parlamento ne’e, maka eleitu direita husi Povo, liu husi eleição. No husi sira nain rua mak hamosu fali ôrgão soberano rua seluk: Governo, atu executa programa do Estadu no Tribunal atu hatur justiça hodi tesi lia ba ema hotu-hotu. Maibe, ôrgão soberania hat ne’e hetan sira nia podér legitimidade ne’e iha Konstituisaun RDTL, tanba Constitução mak hatur sira nia podér no regula sira nia podér.
Ne’e duni, ema hotu-hotu tem que hakru’uk ba Konstituisaun. Respeita Konstituisaun ne’e vale hanesan mos respeita ba povo ne’ebé nain ba ukun ne’e no martíres sira ne’ebé mate ba rai ida ne’e. Basá Soberania ne’e haktuur metin iha povo, no halao soberania ne’e tuir lei-inan haruka. Maibé, dala barak mos, ita haré katak podér másimu ne’e la’os ona Konstituisaun, iha fali maun-bot sira. inconcientemente, maun-bot sira hamihis dadaun ona konstituisaun nia carater inquestionável (la respeita caracter Konstituisaun nian). Maibé, ita tem que tau iha Concideração katak ita nia estadu ne’e la’os estadu maun-bot, maibe estadu de direitu, katak direitu ne’e mak hola pozisaun as liu, la’os maun-bot sira. se lae halo povo moris iha confusão nia laran no halo jurista sira ibun to’os atu interpreta lolos lei.
Tuir observação pessoal, diak liu ita nia maun-bot sira ne’e, ita concidera no tane as hanesan sentido de nação deit, sira la bele sai fali hanesan sentido do Estadu. Razão katak; sira ocupa tiha Konstituisaun nia fatin hodi hamosu confusão ba jurista sira no mos halo macet ba situação iha ita nia rain. Tanba fundamento ba Estadu Direitu Demokrátiku ne’e la’os maun-bot nem sesé de’it; mak único Konstituisaun, tanba Konstituisaun mak lei inan Timor nian, ne’ebé husi nia knotak lulik hahoris Lei ona sira atu organiza Estadu Timor hodi atinge objectivo Estadu nian, ne’ebé consagra iha preâmbulo da CDRTL “[…] a construção de um país justo e próspero e o desenvolvimento de uma sociedade solitária e fraterna”.
Dalan, atu assegura ita nia sistema governação mak consensus. Consensus ne’e iha cultura Timor nian karik ita tanesan nu’u nahe biti-bot. Tanba ne’e, Timor precisa nahe biti-bot atu maun-bot sira tur hamutuk ho alin ki’ik sira, hodi hadia buat ruma ne’ebé naksalak, hodi tau as intteresse comum atu ema hotu bele sente duni nain ba rai ida ne’e, hodi moris digno iha rai ida ne’e nia leten. No mos maun-bot ho alin sira bele fo fatin hodi hatur Konstituisaun, hanesan podér másimu hodi bele hametin Estadu de Direitu Demokrátiku.
Konteudu, maun-bot sira mos sei hola hela pozisaun importante iha ita nia rain ida ne’e. Tanba ne’e, dalan di’ak liu mak maun-bot sira buka malu tur hamutuk, hodi ko’alia assunto sira ne’ebé relaciona ho nação nia futuro. Basá “os maun-bot são pioneiros de dar lugar ao novo apartir do já conhecido”. Significa, maun-bot sira mak tenke prepara kondisaun ba jeraaun foun sira, turi prinsípio polítiku ne’ebé antepassado sira hahú ona; se lae maun-bot sira ocupa tiha Konstituisaun nia fatin hodi kria fali konfusaun ba jerasaun foun sira, atu raut malu kona-ba podér Konstituisaun nian.
Lian Mak Taka
Repúblika Democrática de Timor-Leste hanesan Estadu de Direitu Demokrátiku ne’ebé consiste iha princípio da Primado da Lei, katak Governu bele ezerse podér hotu tuir korridor da lei, ne’ebé konsagradu ona iha Konstituisaun RDTL. Tanba ne’e, Sidadaun hotu-hotu livremente atu manifesta ida idak ninia direitu, hodi halo critica construtiva, sujestaun, hato’o opiniaun pozitivu ruma ne’ebé liga ho dezenvolvimentu iha nasaun ida nia laran, maibe tenke tuir korridor da lei nian, ne’ebé maka eziste ona iha Konstituisaun nia laran. Estadu Demokrátiku de Direitu Demokrátiku ne’e nia baze mak garante liberdade pessoal ka liberdade koletiva, maibe tuir âmbitu ordenamento jurídiku katak submete ba norma no lei sira ne’ebé estabelese ona. Tanba lei sira ne’e, garante liberdade ba ema hotu, la’os ba grupo ida de’it ka familia ida de’it.
Nb: Artigu Simples ida ne’e rejultadu travalho (oinsa hakerek artigu) materia Seminar I, iha Fakuldade Filosofia ISFIT, Ho Dosente, Elidio Agusto Guterres.