Lafaek News-(Baukau)— Enjeñeiru sira husi Forsa Aérea EUA iha loron 12 fulan Janeiru tinan ne’e, hahu ona servisu hamutuk ho Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) apoia projetu konstrusaun no reabilitasaun hanesan parte ida husi reabilitasaun konjunta ba Aeroportu Baukau ho Governu Timor-Leste. Servisu hamutuk entre enjeñeiru sira Amérika no Timor-Leste nian sei rezulta iha konstrusaun armazén foun ida no hadi ‘a lutu atu apoia F-FDTL no operasaun komersiál iha future.
Servisu ne ‘ebé hahú ohin reprezenta pasu importante ida iha ami-nia kompromisu atu fó rezultadu ba reabilitasaun konjunta Aeroportu Baukau nian,” hatete Enkaregadu Negósiu Embaixada EUA, Tom Daley. “Estadus Unidus orgullu tebes halo parseria ho F-FDTL hodi reabilita aeroportu ne’ e atu nune ‘e bele hametin kapasidade Timor-Leste nian iha área seguransa marítima, dezenvolvimentu ekonómiku, asisténsia umanitária, no resposta ba dezastre.”
Durante projetu ne ‘e, membru na’ in 15 husi 554th Red Horse Squadron sei servisu hamutuk ho enjeñeiru F-FDTL sira atu harii armazén foun ho luan 477 metru kuadradu, ne ‘ebé sei utiliza atu hallot ekipamentu apoiu aéru, inklui ekipamentu apoiu ba bombeiru, kamioneta kombustível, forklifts no kareta sira seluk. Ekipa konstrusaun konjunta ne’ e sei hadi ‘a mós lutu hale’ u área aeroportu nian hodi hametin seguransa ne’ebé seguru.
Projetu rua ne ‘e sei remata iha fulan Abríl tinan 2022, no aspetu sira husi serbisu ne’ e sei hala ‘o liuhusi koordenasaun ho Forsa Navál Estadus Unidus nian Seabees. Projetu ida ne’e halao hanesan preparasaun ba simu aviaun Cessna 206 ne’ebé oferese husi Estadus Unidus no sei to’o iha Timor-Leste iha tinan ne’ e nia laran. Ekipa 554th Red Horse Squadron mak enjeñaria sivíl ne ‘ebé movel tebes ba Forsa Aéreu Estadus Unidus nian ho ninia baze iha baze forsa Aéro EUA Andersen iha Guam.
Iha fulan-juñu tinan 2021, Estadus Unidus Amérika kompromete ona atu hamutuk reabilita aeroportu Baukau ho Governu Timor-Leste. Liuhusi kriasaun Komponente Aéreu ida, projetu ne’e sei fó asisténsia ba F-FDTL no sei tulun Governu Timor-Leste atu hadi’ a ninia koñesimentu iha área marítima, hodi hatán ba dezastre naturál sira no promove dezenvolvimentu ekonómiku.




