Lafaek News—Manatuto 22/12/2023, Lansamentu distribuisaun ai-oan gratuita ne’ebé hala’o husi Governu liu-husi Sekretáriu Estadu Florestál ba komunidade Balak Suku Mahabat Postu Administrativu Manatuto Vila Munisípiu Manatuto pozitivu tebes.
Tamba bele haforsa reziliénsia ba mudansa klimátika no suporta konservasaun be’e iha ai-laran no be’e matan sira atu labele maran, no oinsá mós atu bele asegura risku ka dezastre naturais ne’ebé mak la espera.
Maibé, presija reforsa no tau prioridade nafatin no tenke investe maka’as, nune’e bele hatudu dezempeñu signifíkativu ba investimentu reál, nune’e bele sai hanesan baze hodi garante rendementu ekonómia sustentavel ba povu Timor Leste.
Distribuisaun ai-oan gratuita ba komunidade sira la’os de’it ai protesaun maibé inklui mós ai komersiál ne’ebé bele fó rendimentu bo’ot ba ekonómia fámilia uma laran iha futuru.
Tan ne’e, Sekretáriu Estadu Florestál husu ba inan aman sira ho komunidade enjerál, atu hatudu responsabilidade másimu hodi tau matan no halo protesaun ba ai-oan ne’ebé mak komunidade sira kuda iha ida-idak nia área no plantasaun.
“Ai hirak ne’ebé ita prepara ba komunidade sira ne’e barak liu ai komersiál, ne’ebé komunidade sira kuda ona iha sira nia plantasaun no sira nia área ne’ebé sira identifika, tamba ne’e ita fi’ar katak sinku anos, dez anos, kinze anos mai ai sira ne’e bele nakfila ba osan, entaun bele hadia’a rendementu ekonomia fá Mahabat Postu Administivu Manatuto Vila Munisípiu Manatu milia uma laran,”dehan Fernando Viera, ba Jornalista sira iha Balak Suku to, Sesta 22/12/2023.
Intensaun husi lansamentu ne’e hanesan meus ida oinsá bele fó biban ba komunidade sira katak, hahú agor ba oin komunidade sira bele asesu ba viverus, no bele kuda iha ida-idak nia área no plantasaun ne’ebé identifíka ona.
Distribuisaun ai-oan ho gratuita ne’e mós bele fó espasu ba komunidade sira ne’ebé iha intrese no fuan bo’ot hakarak dezenvolve área florestál iha Timor Leste.
Governu liuhusi SEF mós sei halo rekrutamentu ba traballadór hodi servisu hamutuk ho seguransa ka Corpu Guarda Florestál nune’e bele fó apoiu di’ak liután, hodi halo atuasaun urjénte karik mosu failansu.
Nomós nafatin orienta tékniku no corpu guarda florestál iha Munisípiu sira liu-liu Munisípiu Manatuto hodi nafatin apoiu oinsá troka ai-oan sira ne’ebé mate tamba impaktu klimátika.
“Planu ida ne’e di’ak teb-tebes maibé problema bo’ot maka lutu mas ita konsege rezolve ona, área ida 130 hektares ne’e agora haleu ona ho lutu, tamba ne’e ha’u garante katak, ai-oan ne’ebé kuda ne’e sei bele moris ho di’ak. E ha’u seidauk rona animál tama ba ha’an ai-oan sira ne’e, ai-oan sira ne’ebé mate tamba iklíma no rai maran,”informa Bernardino.
Sekretáriu Estadu ne’e mós konsidera papél Mídia importan tebes no sai hanesan matan tilun ba estadu, governu no povu, tamba ne’e husu atu nafatin pasa informasaun ba komunidade nune’e bele iha sentementu no responsabilidade hodi tau matan lisuk.
Fatin hanesan Reprezneta Administradór Manatuto hato’o mós agradesementu ba Ministériu Agrikultura Pekuária Peska no Florestál, tamba ho disponibilidade bele hili fatin ne’eba sai hanesan fatin importante ba dezenvimentu área florestál.
“Hein katak, ba futuru fatin ida ne’e sei sai fatin mahon fatin ida ne’ebé furak matak no bele atrai mós turista sira ho ita hotu nia esforsu tomak, tan ne’e administrativu Manatuto prontu nafatin atu fó apoiu,”deklara Reprezenta Administradór Munisípiu Manatuto ne’e.
Nune’e, área florestál ne’ebé kritíku bele sai matak ho eko-turizmu iha timoroan hotu nia matan nomós oinsá bele atrai turista husi rai seluk.
Enkuantu, área identifikadu iha Balak Suku Mahabat ne’ebé hahú kuda ona ai-oan ne’e mai husi projetu Asian Forest Coorporation Organization (AFOCO) ne’ebé servisu hamutuk ho Governu Timor Leste liuhusi Sekretáriu Estadu Florestál tamba Governu Timor Leste mós sai hanesan membru ba AFOCO no lansamentu distribuisau ai-oan ne’e servisu interligau entre ministeriál.
Seremónia lansamentu distribuisaun ai-oan ne’e hetan partispasaun mós husi reprezentante komunidade husi postu Administrativu ne’en kompostu Postu Administrativu Manatuto Vila, Postu Administrativu Laclubar, Postu administrativu Soebada, Postu administrativu Bariki, Postu administrativu Laleia no Postu administrativu Laclo no autoridade lokál hanesan xefe Suku ho Aldeia nomós Corpo Guarda Florestál Munisípiu Manatuto no komunidade sira.
Enkuantu, membru governu ne’ebé partisipa iha lansamentu ne’e mak hanesan, Ministru Agrikultur Pekuária Peska no Florestál (MAPPEF) Marcos da Cruz, Ministru Ensino Supriór, Sekretáriu Estadu Kooperativo Arsenio Perreira, Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu, Sekretáriu Pekuária, Sekretáriu Estdu Peska no Sekretáriu Estadu Florestál Bernadino Viera da Costa.
Entertantu, ai-oan ka viverus ne’ebé distribui ba komunidade Timor Leste iha epoka tinan 2023 mak hanesan Viverus permanente Maubara husi Munisípiu Liquisa, viverus permanente pato husi Munisípiu Lautem, Viverus permanente Ratao husi Munisípiu Viqueque, viverus permanente Betano Munisípiu Manufahi, viverus komunitáriu 8 husi Munisípiu Aileu, Ainaro, Baucau, Bobonaro, Covalima no Dili no viverus departementu bacias hidrograficas, viverus projetu Afoc, viverus sentru ai-parapa, viverus kafe no viverus ba plantas ind’ustria.
Tipu ai-oan ne’ebé produz mak hanesan, ai-kameli, ai-mahoni, saria, samtuku, gaharu. Tipu ai konservasaun mak hanesan, hali, ai-kakeu, borro, au, ai-kafe, gamal, duut vetiver, ai-matan dukur no ai-turi.
Tipu ai-oan urbana mak hanesan, hali Portugal, ai-katapa, ai-kasi, camblon, tebabuya no nimba. Tipu ai agr-florestal mak hanesan, sabraka, tanjariña, rambutan, has, kulu jaka, marungi, kaiju, ai-ata no kafe. Tipu ai-oan ba plantas indústria mak hanesan, cacao, nu’u, kami, bua, baunila no pimenta.
Total ne’ebé prepara iha viverus sira mak hanesan, viverus permanente Maubara 61,200 pes, viverus permanente Lautem 20,867 pes, viverus permanente Viqueque 20,000, viverus permanente Manufahi 24,000 pes no viverus komunitária 80,000 pes.
Jornalista : Natalino C. Lopez
Editor : Marcos da Silva Araújo




