Lafaek News—Akademista Universidade Nasional Timor Loro Sa’e (UNTL), Fakuldade Siénsia Sosiais Camilo Ximenes hatete konfinamentu obrigatoriu ne’ebé la’o tan semana ida iha Dili ne’e hanesan meisu ba governu atu hamate povu kiik nia moris liu-liu sirkulasaun ekonomia nasional sei hakdasak
“Ha’u fiar katak konfinamentu obrigatoriu ne’ebé iha sei too dia 3 ida mak ne’e dia 4, maibé dala ruma sedauk too dia 4 dia 3 ka dia 2 parese maioria povu hakilar ona hamlaha, tamba saida? Tamba fó impaktu ba sira nia movimentasaun hodi hala’o sira nia atividade liu-liu ba ekonomia vida moris nia,” dehan, Camilo, iha knar fatin FCS-UNTL, kinta, (26-08-2021).
Nia Sujere, di’ak liu governu labele sulan beibeik sidadaun maibé husik sira livre atu halo sira nia atividade naran katak hodi osan ne’ebé governu iha inkluí governu Timor-Leste simu husi doadores, prepara kondisaun no implementa regra ne’ebé rigorozu atu tau kontrolu nian sidadaun sira.

Iha parte seluk, Diretor ezekutivu Asosiasaun HAK, Sisto do Santos,hateten, Bainhira transporte públiku sira ne’e la halai ne’e sei sai preukupadu maka’as bainhira ema ruma ne’ebé mak presiza atu ba ospitál, ida-ne sei mosu tanba no sei fo marjinal ba komunidade kiik sira.
“HAK hanoin katak biar ita iha situasaun ida konfinamentu obrigatóriu maibé nafatin mantein hela ho prosedur saúde nian, maibé bainhira transporte públiku sira ne’e la halai ne’e sei sai preukupadu maka’as bainhira ema ruma ne’ebé mak presiza atu ba ospitál, konserteza ida-ne’e mosu, saida mak HAK atu dehan iha ne’e bainhira mikrolet la la’o ona, transporte públiku la la’o ona ne’e fó ona situasaun marjinal ba ita nia komunidade sira,” dehan, Sisto do Santos.
Rezolusaun Governu nian N. 15 /2021 Loron 15 fulan-marsu Mantein impozisaun serka sanitária iha munisípiu Dili Konsidera katak, liuhusi Rezolusaun Governu nian n. 12/2021, loron 8 fulan-marsu, ne’ebé publika filafali liuhusi Rezolusaun Governu nian n. 14/2021, loron 10 fulan-marsu, impoin ona serka sanitária iha munisípiu Dili; Konsidera ba aumentu signifikativu husi númeru diagnóstiku COVID-19 nian iha munisípiu Dili; Konsidera katak evolusaun husi númeru diagnóstiku COVID-19 nian iha munisípiu Dili maihusi situasaun tranzmisaun lokál SARS-CoV-2 nian; Konsidera katak, tanba verifikasaun tranzmisaun lokál SARS-CoV-2 nian iha munisípiu Dili sa’e maka’as, iha nesesidade atu tau atensaun ba risku ne’ebé sa’e maka’as katak COVID-19 bele nakda’et ba munisípiu sira seluk no/ka ba Rejiaun Administrasaun Espesiál Oekusi Ambenu; Konsidera katak interrupsaun ka kondisionamentu ne’ebé rigorozu tebes ba sirkulasaun ema no sasán nian entre sirkunskrisaun administrativa sira iha territóriu nasionál.
Hamenus oportunidade tranzmisaun SARS-CoV2 nian ba populasaun sira ne’ebé hela iha munisípiu seluk iha territóriu nasionál no, tanba ne’e, hamenus mós oportunidade atu surtu foun COVID-19 nian mosu tan iha fatin oin-oin iha territóriu nasionál; Konsidera katak, tanba situasaun kalamidade públika, ne’ebé provoka husi pandemia COVID-19.
Dekretu Prezidente Repúblika nian n. 15/2021, loron 1 fulan-marsu, deklara ona estadu emerjénsia atu vigora husi tuku 00:00 loron 4 fulan-marsu to’o tuku 23:59 loron 2 fulan-abríl tinan 2021. Konsidera katak alínea b) husi artigu da-4 Dekretu Prezidente Repúblika nian n. 15/2021, loron 1 fulan-marsu, determina ona katak iha suspensaun parsiál ba liberdade sirkulasaun no liberdade atu hela iha fatin ne’ebé de’it iha territóriu nasionál.
Tanba ne’e autoridade públika sira ne’ebé iha kompeténsia bele impoin restrisaun sira ne’ebé presiza atu hamenus risku kontájiu nian no atu ezekuta medida sira prevensaun no luta hasoru epidemia ne’e nian, inklui distansiamentu sosiál, kuarentena ba ema ne’ebé deskonfia hetan ona infesaun, izolamentu ba ema moras sira ka ema ne’ebé deskonfia hetan ona moras, obriga ema atu hela iha uma de’it no impozisaun serka sanitária nian sira; 2 Konsidera katak alínea o) husi n. 1 artigu da-115 Konstituisaun Repúblika nian fó kompeténsia ba Governu atu pratika atu saida de’it no foti medida prevensaun nian sira ne’ebé nesesária ba dezenvolvimentu ekonómiku-sosiál no ba satisfasaun nesesidade komunidade timoroan sira nian.
Governu hasai rezolusaun, bazeia ba alínea o) husi n.1 husi artigu da-115 Konstituisaun Repúblika nian no ba alínea b) husi artigu da-4 Dekretu Prezidente Repúblika nian n. 15/2021, loron 1 fulan-marsu.
Estajiadu SJMF : Simão J.M.F.
Asisten Editór : Egidio Nono.




