Lafaek News—Sesta (28/10/2022) projetu Ai ba Futuru – Parseira ba Sustentável Agrofloresta (PSAF) kontinua halo abertura ba selebrasaun Espozisaun Movel Ai ba Futuru iha Vikeke-Villa hodi aprezenta rezulatdu serbisu ne’ebé selesionadu husi projetu Ai ba Futuru durante implementasaun iha tinan 5 dezde 2017-2022 iha munisípiu parte leste Manatuto, Baukau, Vikeke ho Lautém.
Projetu Ai ba Futuru ko-finansiadu husi Uniaun Europeia no Alemaña Federal Ministériu ba Ekonómiku Kooperasaun no Dezenvelvimentu (BMZ), no implementa husi GIZ hamutuk ho Ministériu Agrikultura ho Peskas (MAP) realiza espozisaun iha fatin 5 to’o projetu ne’e remata iha fulan Novembru tinan ida ne’e. Espozisaun ne’e hanesan parte ida atu selebra atinjimentu husi projetu Ai ba Futuru ikus nian, no envolve mós agrikultór sira, autoridade lokál ho parseiru doador sira. Iha semana kotuk, eventu ne’e hala’o ona iha Manatuto durante loron 3 no tuir mai sei kontinua iha Lautém ho Dili.https://www.lafaeknews.tl/prezensa-projetu-ai-ba-futuru-muda-agrikultor-vikeke-aprende-kuda-ai-oan/
Hafoin abertura espozisaun Movel Ai ba futuru reprentante administradór Munisípiu Vikeke Cosme Sarmento hato’o agradese tebes no hein tebes ba programa ne’e espozisaun sira ne’ebé mak hala’o ohin sai nafatin hanesan Matadalan ida lori akompania nafatin populasaun Munisípiu Vikeke atu nune’e ba oin tarjetu la’os ba de’it suku 8, maibé bele ba tarjetu tomak husi postu administrativu 5, suku 36 ne’ebé mak eziste iha Munisípiu Vikeke.
“Kontinua ho haraik an ami husu ba Representante GIZ, Uniaun Europeia ( UE) ninian ho estrutura tomak ne’ebé hala’o atividade ida ne’e iha ami nia rai ami kontinua hakruk no husu ita boot sira nia tane liman saida mak imi forma ami nia grupu sira ne’e karik iha kontinuasaun labele husi sira la’o mesak, maibé hanorin nafatin sira ba atu nune’e sira bele sai professional ba programa ne’ebé mak ita boot fahe ba sira”, dehan reprezentante Administradór Munisípiu Vikeke Cosme Sarmento iha salaun Paroquia Vikeke Vila Sesta ne’e.
Iha biban ne’e nia parte Husu ba grupu tarjetu sira ne’ebé mak iha ne’e, buat ne’ebé fahe ona ba ita boot sira labele husik abandona, tanba tuir informasaun ita iha suku 9 ne’ebé sai hanesan tarjetu ba programa ida ne’e, maibé suku ida labele hola parte tanba husik hela nia atividade projetu Ai ba Futuru nian
Iha fatin hanesan Reprezentante Xefe suku Wabubu Juanico Alves hatete, Orgullu bainhira projetu Ai ba Futuru tama iha suku senti povu bele iha mudansa, muda hanoin oinsa mak bele aproveita rai mamuk ne’ebé mak iha, oinsa sira bele mobiliza malu no forma grupu hodi hamoris ekonómia uma laran ninian.
“Ha’u orgullu bainhira projetu Ai ba Futuru tama iha ha’u nia suku ha’u senti ha’u nia povu bele iha mudansa, muda sira nia hanoin oinsa mak bele aproveita rai mamuk ne’ebé mak iha, oinsa sira bele mobiliza malu i forma grupu hodi hamoris ekonómia uma laran ninian”.
Xefe suku ne’e relata, Fofoun tama ho Floresta atu proteze rai ne’ebé mak halai, depois aumenta tan ho agrofloresta entaun ho ai ne’ebé mak modelu oin-oin maibé iha fatin ida de’it, ai ne’ebé bele produz hahan, bele produz sai ba iha valor ekonómia tanba ne’e mak Ai ba Futuru ne’e importante tebes-tebes presensa iha suku.
“Ha’u nia grupu dadaun ne’e iha sanulu resin ida, iha ne’e dehan Ai ba Futuru maibé iha ha’u nia grupu balun ha’u hili naran matak ba futuru too agora iha grupu komunitária ne’ebé viveirus la’o hela, agora agrikultór ne’ebé iha toos sira foti Ai-oan kuda iha sira nia toos aproveita sira nia toos la’os kuda talas ho fehuk midar, maibé kuda ai-oan ne’e ba longu prazu ninian,” xefe suku ne’e argumenta.
Tuir xefe katak, Presensa projetu Ai ba Futuru ne’e hatudu katak muda ona mentalidade komunidade ninia la’os hanoin de’it hetan ona rendimentu maibé muda ona toos nain nia mentalidade hodi kuda Ai komunidade rasik kria hodi halo viveirus hafoin aprende oinsa mak halo viveirus ida ne’e.
Representante Agrikultór Munisípiu Vikeke Simão Parada Agradese ba GIZ no parseiru hotu ne’ebé mak implementa projetu ne’e mai iha suku no aldeia maske suku ne’e dok husi Vikeke Vila maibé GIZ nia projetu ida ne’e bele too iha suku refere.
“Ami aprende duni buat barak iha ami nia suku, ami agrikultór ne’e loos hatene halo toos no kuda ai farina, talas maibé ida dehan agrofloresta ami foin aprende husi projetu Ai ba Futuru ne’e hanesan kuda ai kahur malu, kuda liña oinsa halo viveirus, uluk avo sira nia tempu kee rai hodi kuda ba moris maibé la buras hanesan projetu Ai ba Futuru hanorin ami”, deklara toos na’in Munisípiu Vikeke.
Enkuantu suku ne’ebé mak hetan tarjetu ba projetu Ai ba Futuru ne’e mak hanesan suku Wabubu, Dilor, Uma Tolu , Afaloicai, Makadike, Bibileo, Waniuma, Irabin de Baixo, Munisípiu Vikeke kompostu husi postu administrativu lima (5) Postu-Administrativu Lacluta, Ossu, Watu Carbau, Uatu-Lari no Vikeke, no suku hamutuk tolu nulu resin- neen ( 36).
Iha espozisaun ne’e Vizitante haree aprezentasaun selesaun fotográfia ho video atinjimentu husi projetu, ho imajen ne’ebé selesionadu aprezenta atividade projetu kontéudu husi imajen hirak ne’e hotu relasiona ho agrofloresta hanesan kuda ai-oan, no oinsá hadia kapasitasaun iha tékniku promosaun husi kadeia valor ne’ebé iha relasaun agronegósiu nian konsequentemente, projetu aprezenta filmajen história susesu realizasoens global atinjimentu projetu ho komplementadu entrevista husi agrikultór sira, estudante ho reprezentante husi NGO EU, MAP ho GIZ.
Eventu ne’e abertura husi reprentante administrador munisípiu Vikeke, Cosme Sarmento, sekrétaria munisípiu Vikeke, prinsipal asesór Ai ba Futuru ho Koordenador GIZ Tmor-Leste hato’o bem-vindo ba bainaka husi embaixador Uniaun Europeia Marc Fiedrich, xefi departamentu extensionista, Agustinho Mascarinhas, reprezentante agrikultór husi munisípiu Vikeke, Simao Parada.
Hafoin abertura ba espozisaun Movel Ai ba futuru ne’e toos nain partisipante asisiti hamutuk filmajen Ai ba Futuru antes kontinua hare fotográfia sira ne’ebé iha fatin esspozisaun refere eventu ne’e sei loke ba públiku to’o 29 de Outubru hafoin ne’e expozisaun sei kontinua iha Lautém (Hahú iha loron 3-5 Novembru) no ikus liu iha Dili loron 11-12 de Novembru 2022.
Projetu Ai ba Futuru implementa iha municipiu 4 parte leste nian hanesan (Baukau, Lautem, Manatuto no Vikeke), ho tarjetu ba uma kain hamutuk 4,000 iha suku 40 ne’ebé identifikadu ona, ida ne’e sei habelar liu tan area 6000 ba atividade Agro Floresta iha TL, inklui kuda ai horis hamutuk milloens 3, partisipantes husi suku tarjetus sira sei hetan benefisiu husi kresimentu produsaun, no oportunidade ba kampo serbisu, asesu ba merkado hodi bele hasae rendimentu ekonomiku.
Jornalista : Rita Moniz
Editór : Agapito de Deus




