Lafaek News–Asosiasaun Defisiénsia Timor Leste (ADTL) selebra Loron mundiál defisiénsia tinan 2025 ho temátiku ” haburas sosiedade inkluzivu ba ema ho defisiénsia hodi avansu programa sosiál” hodi promove abilidade ema ho defisiénsia no vizibiliza apoiu no atendimentu.
Selebrasaun loron mundiál defisiénsia ne’e realiza iha aredores Palacio Presidensial Ai tarak-Laran Dili, loron, 02 dezembru 2025.
Diretor Ezekutivu Asosiasaun Defisiénsia Timor Leste, Cesário da Silva esplika, loron 3 dezembru ne’e loron mundiál ema ho defisiénsia nian, ho nune’e iha tinan ne’e selebra ho temátiku haburas sosiedade inkluzivu ba ema ho defisiénsia hodi avansu programa sosiál,” ne’e mundialmente uza hodi selebra loron defisiénsia nian, fila fali mai Nasional elabora tema diferente relasaun kondis hotu situasaun iha rai laran.
“Ho nune’e tema mundiál ida ne’e apár ho ita nia situasaun, liu-liu oinsá atu asegura sosiedade inkluzivu, no promove sosiál iha ita nia kontestu. Temátiku ne’e reflete tebe-tebes ita nia situasaun tamba ne’e mak ADTL ho nia parseiru sira kontinua utiliza tema mundiál hodi sai hanesan esensial ne’ebé mak iha,” Diretor Ezekutivu Asosiasaun Defisiénsia Timor Leste, Cesario da Silva informa ba jornalista iha ambitu komemorasaun loron mundiál defisiénsia nian iha Palacio Presidensial Ai tarak-Laran, Dili, 02/12/2025.
Jestor ADTL ne’e haktuir, Asosiasaun defisiénsia Timor-Leste mai ho abilidade vizibiliza apoiu ba defisiénsia sira, promove sira nia abilidade katak ohin loron hanoin no koalia kona ba inkluzivu.
“Situasaun ne’ebé defisiénsia sira infrenta, ema barak seidauk hatene, publiku nia hare’e ba ema ho defisiénsia ne’e hare’e de’it nia prespetiva no karitativa nian. Tamba ne’e mak ita hakarak promove prespetiva direitu umanu no sosiál nian,” Nia dehan.
Nia afirma, prespetiva direitu umanu mak atu garante defisiénsia sira nia partisipasaun, bele fo espasu ba ema ho defisiénsia sira atu hola parte, nune’e mak loron mundia defisiénsia iha tinan ne’e avana ho atividade promove abilidade ema ho defisiénsia nian mai ho kompetisaun oi-oin ba ema ho defisiénsia.
“Selebra loron defisiénsia ne’e atu vizibiliza apoiu sira atendimentu ema ho defisiénsia, ho nune’e parseiru dezenvolvimentu sira mai aprezenta sira nia produtu no apoiu ema ho defisiénsia mak husi Ministériu Saúde mai atendimentu Saúde pa defisiénsia sira presiza, Ministériu Justisa fo atendimentu Billete Identidade no Sertidaun moris,”Diretor ADTL tenik.
Iha fatin hanesan, Defisiénsia ain, Nelson Amay hateten, festeza loron defisiénsia ne’e ita hare’e temátiku haburas sosiedade inkluzivu hodi avansu progresu sosiál ne’e laos ko’alia de’it asuntu diskriminasaun maibé ko’alia justisa lolos ba ema ho defisiénsia.
“Temátiku ne’e abranze buat lubuk ida iha laran, entaun ita la ko’alia de’it mudansa ida ne’ebé mak relasaun asuntu diskriminasaun no estigmasaun sira maibé oinsá ita atu ko’alia justisa neebé los ba ema ho defisiénsia,”
Justisa los ba ema ho defisiénsia, ita la ko’alia nsentidu iha parte legalidade ninian, maibé oinsá ita atu hare’e inklui ema ho defisiénsia iha aspetu hotu-hotu (aspetu sosiál, aspetu kultural, aspetu ekonomia no aspetu politika), entaun ita hare’e katak iha pontus haat ne’e iha mundu ida agora, importante tebes ba ema hotu liu-liu estadu Timor-Leste ne’ebé demokrátiku liu, valoriza tebes ema nia direitu entaun husi loron hanesan ne’e ita atu hanoin fila-fali oinsá atu bele fo oportunidade ba ema ho defisiénsia hodi asesu justisa ne’ebé mak integradu la’os justisa normativu hodi hakbi’it abilidade ema ho defisiénsia
“Atividade festeza ladun sensivel tamba maluk defisiénsia iha area rurál la partisipa entaun sira la hatene direitu lolos sira nian, justisa lolos sira tenke hetan entaun selebrasaun ne’e to’o iha area rural atu sira mos partisipa hodi senti katak durante ne’e sira hasoru estigmasaun, diskriminasaun além de la asesu ekonomia polítika, sosiál nian, sira bele hatene katak loron ida ne’e loron defisiénsia nian ne’ebé garantidu nivel internasionál” dehan Nelson.
Nelson husu ba maluk defisiénsia sira, labele tauk ko’alia sai, tenke ko’alia sai difikuldade saida de’it mak ita hasoru no rezeita no kontra diskriminasaun, estigma sosiál sira ne’ebé forma husi sosiedade balun la valoriza ita maske laos ho maneira agresivu maibé kontra ho aprosimasaun katak ita ema iha direitu hanesan, saida mak sira halo ba ita ne’e lalos, hare’e ita mos nu’udar umanu hodi partisipa oportunidade hotu tuir ita nia abilidade.
“Iha loron ida ne’e hakarak husu mos ba nain ulun sira liuliu ministeriu relevante sira atu tau seridade iha pratika liuliu infrastrutura ka asesibilidade no rekursu ne’ebé diak ba ema ho defisiénsia hodi fo valor ba ema hotu hanesan atu nune’e dezenvolvimentu iha rai laran bele inkluzivu liu tan,” Nia rekomenda.
Sekretária Estadu ba Igualdade(SEI), nu’udar Interina Ministra Solidaridade Sosiál no Inklusaun (MSSI), Elvina Sousa Carvalho relata, Nono Governu liu husi MSSI selebra loron mundiál defisiénsia nian ne iha munisipiu hotu inklui RAEOA hodi hasae konsiensia komunidade sira no bolu atensaun ita sosiedade atu labele diskrimina tan no halakon estigma maluk defisiénsia sira iha sosiedade.
“Selebrasaun ohin ne’e fo hanoin ba ita hotu katak foti asaun inkluzivu, hasae konsiensia sosiedade nian atu halakon diskriminasaun no halakon estigma ba ita niamaluk defisiénsia sira iha sosiedade ka iha familia,” SEI Elvina afirma.
Nia akresenta, Governu liu husi MSSI no liña miniterais sira komprimitidu ho seriedade tomak ba konvensaun ne’ebé ratifika ona kona ba direitu ema ho defisiénsia, implementa planu asaun nasional ba ema ho defisiénsia no iha seriedade investimentu ba asuntu ema ho defisiénsia.
“MSSI no liña miniterais hotu iha fundus apropriadu atu apoiu Asosiasaun defisiénsia iha Timor Leste ba iha asesibilidade no asegura inkluzaun,” Elvina informa.
Selebrasaun Loron mundiál defisiénsia ne’e hetan partisipa husi SEI nu’udar reprezentante MSSI, Elvina de Sousa, Diretór Jerál Protesaun Sosiál MSSI, Reprezentante Prezidente Repúblika Xefe Casa Sivil, Ministériu Justisa, Ministériu Saúde, Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), Reprezentante Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, reprezentante Prezidente Autoridade Munisípiu Díli inklui Asosiasaun Defisiénsia hotu iha Tiimor Leste.
Jornalista: Gracia Soares




