
Lafaek News- (Covalima) Kampañia ba dala-6 iha munisípiu Kovalima, Xanana ne’ebé akompañia kandidatu PR José Ramos-Horta, afirma Covalima manan metin ona, tanba haree husi partisipante sira ne’ebe la hakiduk iha udan laran.
Lider karismátiku Xanana Gusmão optimista Kovalima manan metin ho Ramos Horta hafoin hatoo nia palestra polítika iha palku leten hodi hateke tun ba eleitores sira ne’ebé rihun ba rihun haklalak iha kampu laran hodi dehan Kovalima oin seluk, ema barak liu fiar José Ramos Horta manan metin iha rezultadu votasaun loron 19 fulan Marsu 2022. https://lafaeknews.tl/populasaun-suai-hamamuk-uma-hobur-ramos-horta/
Labele provoka labele malu, ema hakilar ita karik sulan tiha ita nia tilun lalika rona, rona ka lae? (apoiantes hatan ho ko’alia rona), imi tenke fo edukasaun ba malu liu husi door to door katak, ita barak hanesan ne’e mak dia 19 kalan ita rona lakon aweee, hau atu tanis de’it ona, imi barak hanesan ne’e Kovalima manan tiha ona, manan metin hau kontente haree imi barak hanesan ne’e,’’ katak lider karismátika ne’e iha kampania ba dala-6 iha kampu Ladi Suai, kuarta (08/03/22).
Prezidente CNRT ne’e husu fiskais sira atu matan moris neon nain, servisu halo sakrifisiu iha loron tomak ida too prosesu votasaun too kontajen final hodi evita manipulasaun, akompañia mos ema ne’ebé kaer komputador tanba sa’e bele hakerek sala númeru, ezemplu votus 1500 mosu fali ba 150, fiskais tenke haree didi’ak.
Fiskais sira tenke matan moris, labele falta iha sentru votasaun, hakbesik hodi akompañia, tenke manan hodi hadia konstituisaun ne’ebé ema komesa sama da-daun ona,’’ dehan Xanana Gusmão.
Eis komandante em Xefe das Falintil komandu da luta ne’e, dehan Francsico Guterres Lú Olo nu’udar prezidente repúblika nia respeita (XG), maibé Lú Olo nia aktus violasaun ba konstituisaun ne’ebé uluk nia (Lú Olo) nu’udar prezidente parlamentu iha primeiru lejislatura mak halo no nia rasik mak asina, laiha perdaun ba aktus husi prezidente repúblika.
Nu’udar Lú Olo hau respeita, maibé hanesan prezidente repúblika hau la respeita tanba viola konstituisaun dala tolu kedan, ita labele perdua haktus violasaun konstituisaun, se lei inan mak ita viola ona, lei oan sira muda tun sa’e de’it,’’ katak Kay Rala Xanana Gusmão.
Iha sorin seluk, kandidatu Prezidente Repúblika númeru sorteiru 14, premiadu Nobel ba Paz, José Ramos Horta, sente orgullu bainhira haree povu Kovalima sai hotu husi uma husik sira nia uma mamuk hakarak rona lia-fuan husi kandidatu nú-14 ne’ebé apoiu husi Kay Rala Xanana Gusmão.
Ha’u atu hateten obrigadu barak ba populasaun Kovalima tanba simu ami di’ak tebes i ema barak loos, ha’u admira, hau fiar Kovalima manan maioria, hau promete bainhira rona rezultadu iha loron 19, loron daruka komesa kedan diálogu ho partidu polítika sira iha parlamentu nasionál hodi buka solusaun ba krize ohin loron ne’ebé afeta ekonomia rai laran la’o hakdasak,’’ afirma José Ramos Horta.
Horta dehan, rai Timor polítikamente instavel afeta ekonomikamente paradu hahú kedan tinan 2017 too ohin loron, laiha investimentu ruma husi rai liur mai investe iha Timor, povu hasoru dezafius oi-oin razaun laiha kondisaun atu buka moris.
Ita nia rain polítikamente instável no ekonómikamente paradu hahu kedas husi tinan 2017 to’o ohin loron. Ekonomia la lao, investimentu husi rai liur atu fo servisu ba ita no joven sira nulu, dezenvolvimentu paradu, povu hasoru susar no dezafius oin-oin tamba la iha kondisaun atu buka moris. Estragus ba infraestrutura fízika ne’ebé kauza husi inundasaun iha tinan kotuk, to’o ohin loron seidauk iha rehabitasaun, irigasaun ne’ebé kotu seidauk hadia to’o ohin loron, setor privadu iha agonia nia laran, agrikultura la funsiona tamba laiha irigasaun ida ne’ebé ho kondisaun.
Problemas ne’ebé kauza husi Prezidente Repúblika atual, liu husi violasaun Konstituisaun Repúblika hodi admite governu ne’ebé laiha lejitimidade ba ukun, governu ne’ebé laiha kbi’it finanseiru no polítiku atu fo resposta ba problema sira hotu ne’ebé povu no nasaun hasoru.
Nune’e ita nia rain presiza Prezidente Repúblika foun ida ne’ebé iha kapasidade intelektual hodi interpreta Konstituissun tuir ninia dalan ne’ebé los, hodi hadiak naksalak sira ne’ebé trava ita nia rain atu dezenvolve ba oin,’’ Horta sublina.
Kandidatu númeru sorteiu 14 ne’e husu populasaun Manufahi keta haluha iha loron 19, fulan marsu, tinan 2022, ema hotu vota ba kandidatur númeru 14, hodi salva povu husi krije ekonómika no liberta nasaun doben ida ne’e husi krije polítika institusional, liu husi dalan repozisaun ordem demokrátika konstitusional.
Observasaun lafaek news nota populasaun ne’ebé rihun ba rihun hamriik iha loron manas laran too mosu udan boot, sakrifika an husi loron manas too udan malirin ho haksolok rona kandidatu ELPR José Ramos Horta nia diskursu polítika iha kampu Ladi Suai ne’e, partisipa mos husi Provedoria Direitu Humanus, Komisaun Nasional Eleitoral ho sosiedade sivil no hetan seguransa másimu husi PNTL Kovalima, tuir ajenda dahituk loron kinta (09/03/22) kandidatu númeru sorteiu 14 sei konrinua hal’ao nia kampania polítika iha munisípiu Ainaru.
Jornalista : Abekha Raihusar
Editor : Agapito de Deus




