OPINIAUN · 10 Nov 2020 22:28 ·

Timor-Leste Nia Lei Kriminozu Oho Ema Pena Prizaun Tinan 12 To’o 25


Timor-Leste Nia Lei Kriminozu Oho Ema Pena Prizaun Tinan 12 To’o 25 Perbesar

Analiza Kona-bá Kazu Omisídiu Agravadu iha Semana Hirak Liubá

Hosi: Moisés Vicente

Iha país Republica Democrática de Timor-Leste nia Lei maka as liu ema hotu-hotu, la’os ema sira maka as liu fali Lei. Depois Timor-Leste hari’i sai hanesan nasaun ida Independente 20 de Maio de 2002 haforsa ho sistema judiciariu Lei. Nune’e kazu sira ne’ebé akontese iha Timor-Leste sei julga ho Lei. Nudar sidadaun Timor-oan ida diak, moris iha rai doben Timor-Leste obriga no obedeser halo tuir Lei nia haruka. Se-se deit husi kargu bo’ot hanesan Prezidente da Republika (PR), Parlamentu Nacional (PN), Governo, no mos Tribunal rasik. Ita hotu-hotu hakruk ba Lei, ne’ebé em vigor ona iha rai doben Timor-Leste. Ita hare’e, kazu omisidu agravadu oho ema iha Timor-Leste liu-liu iha kapital Dili no Munisipiu balu, oho ema hanesan animal lolos deit. La respeitu malu entre ema ho ema, menus ona etika moral. Se iha problema tur resolve hodi koalia ba malu. La’os hodi violensia maka hakotu ema moris nia vida moris. Foin dadaun ita hotu akompañia kazu omisídiu agravadu ka oho ema hakotu ema moris nia vida iha Raikotu, kapital Dili.

Iha ne’ebé, tuir kronologia kazu ne’e akontese iha loron Sesta-feira, dia 30 de Outubro de 2020 maizumenus tuku 01:00 madrugada oras Timor-Leste iha uma Raikotu, Suku Madohi, Postu Administrativu Dom-Aleixo, Munisípiu Dili, arguidu ka supeitu ne’e iha ona sala detensaun Komandu Polisia Nacional Timor-Leste Munisípiu Díli. Komandante Munisípiu Dili, Superintendente Xefe Henrique da Costa haktuir, suspeitu ho inisial (LH) nia feen kaben nu’udar membru Polísia Nacional Timor-Leste (PNTL). Derepente de’it (LH) tama ba vítima sira nia uma hodi halo asaun ne’e. Komandante Munisipiu Dili Superintendente Xefe Henrique da Costa dehan, vitima Domingas Soares hetan sona ka oho iha parte hirus matan karuk ho kotuk laran mate fatin. No Lindy hetan sona iha parte liman kabas karuk kanek grave. Komunidade sira rona akontesimentu ne’e ho lalais ba evakua kedas Lindy ba hala’o tratamentu intensivu iha Sentru Saúde Komoro.  Enkuantu ninia Inan ne’e Polísia Sentifiku Investigasaun Kriminál Nasionál (P-SIKN) evakua mate isin ba Hospitál Nasionál Guidu Valadares (HNGV) hodi hein prosesu autópsia. No agora mate isin vitima Domingos Soares valot ona iha nia rai moris fatin Postu-Administrativu Cailaco, Munisipiu Bobonaro. 

Iha parte seluk, ligadu ho kazu sira iha leten ne’e tuir Lei Kódigu Penál Timor-Leste Artigu 139, Omisídiu Agravadu, Ajente ne’ebe oho ema seluk iha sirkunstánsia ne’ebé hatudu sensurabilidade ka perversidade espesiál, nomeadamente, tanba: a) Uza venenu, tortura, asfiksia, ahi, esplozivu, ka husi meiu seluk insidiozu seluk ka meiu ne’ebé konstitui krime ba perigu komún nia pratika, ka aktu kruél seluk, hodi aumenta vítima nia sofrimentu; b) Uza disimulasaun ka meiu eh rekursu seluk hodi halo vitima iha difikuldade atu defende-án ka labele defende-án; c) Oho tanba avidez, tanba gosta oho ema, tanba hakarak hetan exitasaun ka satisfasaun seksuál, tanba pagamentu ka rekompensa ka promesa kona-ba pagamentu ka rekompensa ka tanba motive futil ka torpe seluk; d) Oho atu prepara, ezekuta ka subar krime seluk, fasilita fuga hodi halai ka asegura impunidade ema krime ida nian ajente; e) Oho tanba ódiu rasiál, relijiozu ka polítiku; f) Oho ho premeditasaun, ne’ebe iha kuandu nia uza frieza, de animu, reflesaun konaba meiu ne’ebe uza ka rai nia intensaun atu oho durante oras 24; g) Kuandu vítima ajente nia kónjuje, dexendente, axendente, kolaterál ka afim too grau da-rua, adotadu ka ema ne’ebé moris ho nia hanesan iha ne’ebé iha dependénsia ierárkika, ekonómika ka laboral; h) Vitima ema vulneravel tebes tanba idade, moras ka defisiénsia fízika ka psíkika; i) Vítima órgaun soberanu ka órgaun polítiku konstitusionál nia membru, órgaun ba administrasaun nian membru, majistradu, defensór, advogadu, ofisiál ba justisa, funsionáriu ka ema seluk tan ne’ebé kaer servisu públiku, naran katak nia kaer dadaun nia funsaun ka tanba funsaun ne’ebé nia kaer; j) Vítima ema testemuña, deklarante, peritu, lezadu ka ofendidu no ajente pratika krime ne’e hodi impede depoimentu, denúnsia kona-ba faktu ka keixa ka tanba nia intervensaun iha prosesu, sei hetan pena prizaun tinan 12 to’o 25. No inklui mos iha Lei Número 05/2017 koalia kona-bá Lei Armas Brancas, Rama Ambon, Tudik, no Samurai no seluk-seluk tan.

Iha lidun seluk, ita nia Prezidente da Republika, Dr. Francisco Guterres ‘Lu-Olo’, mos hirus makas ba kazu omesidu agravadu ne’e mosu iha Raikotu. Prezidente Repúblika hatete nune’e, kazu krime ne’e tama ona prosesu investigasaun. Polísia Sientifiku Investigasaun Kriminal no Ministériu Públiku sei hala’o investigasaun klean hodi julga kriminozu ba iha fatin ne’ebé merese. (Fonte: Midia Timor-Post, 02 Novembru 2020). Inklui mos membru Deputada Parlamentu Nacional, Sra. Maria Gorumali Barreto hatete, nu’udar Deputada Parlamentu Nasionál, kazu Rai-Kotu ne’e nu’udar kazu sériu ida ho nia natureza krime omisídio grave hasoru feto faluk ida ho nia oan feto. Natureza krime grave husu ba Polisia Investigasaun Kriminal no Polisia Vulneravel Unit (VPU) halo esforsu hodi relata relatóriu investigasaun ho klaru no detalho bazeia ba prosesu akontensementu iha Rai-Kotu. Problema preokupasaun ha’u nian ne’ebé sai perguntas bo’ot maka tanba sa Polisia hamoos tiha ran ne’ebé fakar iha uma laran? Tanba sa maka fatin akontesementu la marka Polisi Line? Ida ne’e maka preokupasaun, no objetivu saida maka ne’e? Tanba ran ne’ebé fakar iha uma no sasan ne’ebé estragu ne’e sai evidensia ba kazu Rai-Kotu, maibé realidade hamoos hotu, ita espera katak la fó impaktu ba iha hahalok krime ne’ebé akontese hodi la hamenus sentensa pena prizaun ba aktu ne’ebé suspeitu komete (Fonte: Mídia The Oekusi Post, 05 Novembru 2020). 

Ikus liu, rekomendasaun ba parte orgaun soberania Judiciariu sira iha Timor-Leste, ita nia Lei sira forte los ona, oinsa maka Juís sira foti dezisaun la’o tuir Lei haruka. Iha ne’ebé Juís sira hala’o servisu tuir Lei Inan Constituisaun da RDTL haruka. Hare iha Artigu 118 (Knaar jurisdisionál)

1. Tribunál sira maka órgaun soberania ho kompeténsia atu hala’o justisa hodi povu nia naran.

2. Wainhira hala’o nia knaar, tribunál sira iha direitu atu serbisu hamutuk ho autoridade sira seluk.

 3. Desizaun ne’ebé tribunál sira fó ona tenke halo tuir duni no soi kbiit aas liu desizaun autoridade sira seluk nian.

 Artigu 119 (Independénsia) Tribunál sira independente no sira sei halo tuir de’it Lei-Inan no lei-oan sira haruka. Artigu 120 (Haree ba hahalok ne’ebé la tuir Lei-Inan) Tribunál sira labele halo ukun ka norma ne’ebé kontra Lei-Inan eh prinsípiu sira-ne’ebé konsagra iha nia laran. Artigu 121 (Juís sira)

1. Knaar jurisdisionál ne’e juís sira-nian de’it, ne’ebé simu kna’ar tuir lei haruka.

 2. Wainhira hala’o sira-nia knaar, juís sira independente no sira bele halo tuir de’it buat ne’ebé iha Lei-Inan, lei-oan no mós tuir sira-nia konxiénsia

3. Labele hasai, hapara, muda, fó reforma eh hatún juís sira, wainhira lei la haruka.

4. Atu garante nia independénsia, juís sira labele lori responsabilidade kona-ba desizaun no lia ne’ebé sira hakotu, salvu iha kazu sira-ne’ebé hakerek iha lei.

5. Lei regula organizasaun judisiáriu no mós estatutu majistradu judisiál sira-nian. Husu mos ba Advogadu Privadu sira, se evidensia forte duni katak arguidu ka suspeitu ne’e maka los duni oho duni vitima refere. Husu labele defende suspeitu ne’e wainhira lori ona ba hodi julgamentu iha Tribunal. Husu mos Governo hamutuk ho Tribunal halo mos sosializasaun Lei sira iha Timor-Leste, nune’e ita nia sidadaun sira Timor-oan kontinua komprende Lei sira ne’e. Nune’e sidadaun Timor-oan labele halo buat arbiru ka labele halo krime omisidu agravadu ka oho ema tuir sidadaun ida-idak nia hakarak. Ita ema nia vida moris so Maromak maka bele desidi halo mate. Antes atu taka, Hakerek Na’in foti Matenek na’in, J.C.T. Simorangkir no Woerjono Sastro Pranodo S.H. katak Lei ne’e rasik nu’udar regulamentu ne’ebé mak iha karakterístiku hodi obriga ema atu halo tuir iha sosiedade ida nia leet. Ema ne’ebé mak hakarak viola Lei ne’e, nia mós sei hetan sansaun tuir lei haruka. “Mai Ita, Luta Hamutuk Hodi Kontra Violensia Omisidu Agravadu iha Timor-Leste”. 

*Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Hakerek na’in Alumni: Universidade da Paz, (UNPAZ), 2008 no Ativista. Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente59@yahoo.com. Facebook: Moises Vicente Hok Batano.

1,302 Views
Artikel ini telah dibaca 144 kali

badge-check

Editor

Baca Lainnya

EMA VS KULTURA

25 July 2024 - 23:33

BABEUR BUROKRATISMO HANESAN DIABOLIS PROVOCATUS BA SISTEMA ATENDIMENTO IHA TIMOR-LESTE  

21 July 2024 - 12:36

Papél  Estudante  Kampeaun  Edukasaun Literasia  Dijitál  Timor-Leste

13 July 2024 - 12:53

Akórdaun Tribunal Rekursu VS Lei Indulto no Komutasaun Pena + Dekretu Prezidente Repúblika

3 April 2024 - 16:43

TEMPU  QUARESMA  OPORTUNIDADE  GOVERNANTE   PRÁTIKA  FRATERNIDADE   UMANU                                              

16 February 2024 - 14:28

 Produsaun Vida  Sosial No Sosiedade Ho Natureza

29 January 2024 - 11:45

Trending di OPINIAUN