HAKEREK NA’IN ESTUDANTE REFERE HUSI UNIVERSIDADE CRISTAL (ISC) INSTITUTO SUPERIOR CRISTAL FAKULDADE EDUKASAUN, DEPARTAMENTU SOSIALOGIA. PERSPEKTIVA AKADEMIKA FOIN SA’E VINCENCIO ELU
INTRODUSAUN
Artigu ninia objetivu katak atu hafanu ita iha materializmu, ita bele komprende ezistensia ema sosiedade liu-husi lei dezenvolvimentu produsaun material. Tanba lahó produsaun material ba hakonu ema-nia nesesidade, sosiedade la eziste. Iha ne’ebé Marx ho Engels deskobre katak; ema nia involvimentu iha relasaun produsaun material nu’udar baze ba relasaun sosial hotu-hotu.
Tuir prosesu produsaun ema la’ós apenas produs material ba hakonu nia nesesidade, maibé ema produs no reprodus nia relasaun sosial. Iha obra the origin of the family private property and state Friederich Engels hateten, “Buat rua ne’e iha karakter ganda. Iha parte ida refere ba produsaun no reprodusaun material ( hahan ) hodi hakonu ema-nia nesesidade subsistensia; Iha parte seluk refere ba produsaun no reprodusaun umanu (ema).
Oinsa mak ema eziste, ema hala’o relasaun ho natureza no entre ema, atividade produsaun akontese hodi konstrui sosiedade no relasaun social iha sosiedade bele produs no reprodus nia-an? Ita presiza komprende liu-husi pontu sira tuir mai!
𝐒𝐨𝐬𝐢𝐞𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐡𝐨 𝐍𝐚𝐭𝐮𝐫𝐞𝐳𝐚
Antes atu deskobre ezistensia evolusaun no dezenvolvimentu sosiedade, ita presiza hare’e hosi aspeitu produsaun no relasaun sosial kada etapa dezenvolvimentu sosiedade. Produsaun material nu’udar save ida komplementar hodi esplika diak liu estrutura internal sosiedade tantu relasaun ambiente esternal natureza ne’ebe haleu.
Iha Produsaun bazikamente nu’udar prosesu interasaun entre sosiedade ho natureza. Iha prosesu interasaun , ema hetan fontes ba hakonu ho nesesidade moris hosi natureza nian . Tanba iha imposibel ba ema atu moris no kontinua ninia moris hodi forma sosiedade lahó servisu produsaun. Ita mensiona uza lian Engels dehan; “so servisu maka kria umanu.”
Evolusaun atividade servisu sira , dahuluk, ita nia beiala sira utiliza liman ba kaer instrument simples hodi asegura sira nia an hosi animal siak sira, kaer animal, halibur hahan ai-fuan, fore no modo tahan sira. Maibe atividade ne’e nu’udar forma intuitivu dahuluk husi animal sira.
Tanba Liu husi atividade servisu kontribui makas tebes ba aspeitu importante rua: dahuluk, halo ema (beiala) sira la’os apenas adapta an ba ambiente ne’ebe atu haleu sira maibe halo atividade sira servisu. Liu husi servisu halo sira la’o los (erekta) atu hafahe funsaun iha orgaun isin lolon, entre kakutak, liman, ain sira.
Tanba servisu nu’udar movimentu einjeral nian, nune’e liu-husi servisu no servisu hamutuk, hamosu artikulasaun liafuan, koalia, no seluk tan nu’udar transmisaun hosi atividade servisu no esperensia sosial.
Iha faze importante rua ba iha formasuan umanu, Dahuluk, sira atu utiliza instrumentu traballu regularmente, no daruak, kria instrumentu traballu. Iha prosesu formasaun umanu ita hare’e iha (Australopithecus africanus, homo habilis no homo erectus). Dala ruma ita duvida, oinsa ema iha kuñesimentu hodi kria instrumentu traballu, hala’o servisu no produsaun? Hatan ba ida ne’e Marx ho Engels afirma katak, relasaun entre ema ho natureza no ema ho ema, liu-husi atividade pratika servisu simples ho esperiensia sosial iha evolusaun umana forma ema nia kuñesimentu. Nune’e, halo ita komprende katak hosi pratika mak forma ema nia kuñesimentu no esperiensia sosial, imposibel ba beiala sira, iha kuñesimentu, la hó baze atividade servisu pratiku.
Konkluzaun
Bainhira kresimentu populasaun barak espanda iha area teritoriu hotu konserteza influensia sosiedade. Ezemplu bainhira ita planu atu dezenvolve produsaun iha rai-laran ita presiza hare’e uluk rekursu naturais ho populasaun.
Iha analiza barak to’o ba aprezenta teze katak, total populasaun ohin-loron ne’ebe forma sosiedade ne’e depende ba nivel dezenvolvimentu produsaun. Tanba rasio populasaun iha sosiedade atu aumenta ka redus depende ba oinsa sosiedade ne’e hakonu nia nesesidade, no nesesidade sosiedade nian atu hakonu depende ba nivel dezenvolvimentu produsaun.
Devezenkuandu iha afirmasaun balun argumenta katak, umenta kresimentu populasaun la afeita ba mudansa iha modu produsaun no vida umana; ida-ne’e sala! Tanba kresimentu populasaun nu’udar rezultadu hosi mudansa modu produsaun.
“Dough Lorimer“