Lafaek News—Eletrisidade nia lakan monu leet de’it hanesan aitahan namtaten ba rai sai namlaek no dodok mout lakon ba rai okos saugate, ema hotu goja baratu hafutar haleu uma haroman leet de’it, falun netik no haluha inan faluk Cristina do Rosario ho nia oan feto defisiensia Ana Manuela do Rosário, hela ho nakukun iha sidade Ainaro klaran.
Eletrisidade dada ho rin besi reti be nakdoko iha anin fuik sira bainhira la’o hadulas foho no tasi atu lori naroman ba povu kiik ne’ebé sei hela iha nakukun laran, la’os haroman falsu hodi falun nakukun oan ida iha loos sidade nia leet hanesan inan faluk Cristina, forsa la too, osan de’it laek, maluk de’it mos la haree, moris dook husi naroman, maske eletrisidade haleu loos faluk nia uma be didin ho nuu kelen fohuk ho kalen feruzen.

Faluk Cristina do Rosário idade 80, ho nia oan Manuela do Rosária idade 43 ho kondisaun difisiénsia, maske moris iha kapital munisípiu Ainaro, maibé tinan 21 ona la asesu ba eletrisidade, tan de’it laiha kbi’it osan atu sosa fiu hodi dada eletrisidade ba uma, viziñu ida mak fornese hela eletrisidade hodi halakan netik iha tempu kalan, maibé laran diak husi viziñu natoon de’it no deside tesi kotu fiu eletrisidade ba inan faluk ho nia oan defisiente moris hikas iha nakukun.
“Durante ne’e ha’u liga ahi husi ema nia uma, maibé da-daun ne’e ema tesi ona fiu eletrisidade ba iha uma, tan ne’e iha tempu kalan ami sunu de’it lampadiñas no lilin hodi fó roman iha tempu kalan,” haktuir faluk Cristina ba kontribuitora Lafaek News, iha nia rejidénsia Kotpere, munisípiu Ainaro, foin lalais. tersa (13/09/22) iha nia Ainaro.
Problema eletrisidade nian iha mos problema rai ne’ebé durante ne’e faluk ho oan defisiensia Ana Manuela horik hela, nain ba rai pedasuk ne’e obriga ona faluk ho nia oan atu husik ona, kbiit laek faluk Cristina atu halo oinsá, hanoin atu buka família sira hodi tabik hamutuk, maibé hanoin la too, se mak atu tulun aihan loro-loron ba sira nain rua atu bele moris.
“Ami hela iha rai pedasuk ne’e durante tinan hitu ona, maibé agora rai na’in hakarak haruka ami sai no husik mamuk rai refere, tanba rai ne’e eransa husi rai na’in la’os ha’u nian”.dehan Cristina.
Maske, moris faluk idade ferik da-daun, más la hakiduk ba invazaun ekonomia ne’ebé hanesan aitarak kroat haleu sira nain rua nia moris, lori idade ferik kaer toos kuda batar, aifarina no lakeru nu’udar aihan rezerva hasoru funu hamlaha, maske moris iha nakukun, maibé labele tane liman hahán ba viziñu, nonok no budu realidade moris moruk nian iha inan faluk ho nia oan defisiénsia nia laran, nunka haktenik no deregon tun sa’e ba hodi husu netik foos lata ida no mina kaneka ida ba família
“Ha’u kaer tos kuda batar, aifarina inklui lakeru hodi fó han oan no beioan sira, ha’u nia kbi’it la too ona, ha’u nia oan Manuela (Ana) nia kondisaun difesiente hela labele kaer toos, tanba ne’e ha’u maka tenki halo duni hodi bele sustenta ami nia moris loron-loron,” katak faluk Cristina.
Defisiente Ana Manuela do Rosario, iha oan nain tolu, maibé oan nain tolu ne’e sees tiha husi nia inan ho avo feto Cristina hodi moris hamutuk ho ema seluk.
“Ha’u nia ama mak kaer tos hodi fó han hau no hau nia oan sira, hau nia oan hamutuk nain 3, primeiru ne’e para iha eskla primaria 6 ano no segundu ne,e remata sekundária no agora servisu iha bombeirus ida eskola primaria 4 ano de’it. agora sira ses hotu husi ha’u nia sorin, nune sira ba hela ho ema hodi buka moris,” Katak defisiente Ana Manuela do Rosário.
Realidade moris inan faluk Cristina ho nia oan feto durante tinan 30 resin iha sidade Ainaru nia klaran, laiha ukun nain ida hakbesik haree no hatene sira nain rua nia moris, kareta vidru metan halai rai rahun suar hosi sira uma oin, matan haree hela faluk nia uma ho kondisaun la dignu, haree hela más finje la haree, xefe povosaun no xefe suku rasik matan delek hela la kontrola sira nia povu ne’ebé moris iha mukit no susar laran.
Liu husi dada lia ho faluk Cristina iha nia rezidénsia Kotpere Ainaro-vila, defisiente Ana Manuela hatoo nia lia menon liu husi notisia atu husu governu tau atensaun ba povu kiik ne’ebé moris terus ho susar hela iha sidade Ainaru nia klaran.
Kondisaun uma ne’ebé faluk ho nia oan Ana Manuela do Rosário horik, udan tiru borus, iha tempu udan boot, loron mos tiro borus husi kakuluk kaleen feruzen ninia leet, bainhira udan tau maka’as habokon uma laran nakfilak ba tahu nurak, pasiénsia ina faluk ho nia oan feto hakat husi tahu leten sa’e ba kama leten hodi deskansa iha oras kalan nian.
Hahalok moruk husi viziñu sira ne’ebé hela besik inan Faluk Cristina ho nia oan Manuela, despreza uma kain kbiit laek ne’e, too hanoin la diak ba sira nain rua hodi taka dalan bandu faluk ho nian oan feto la’o husi dalan uma, faluk ho oan feto defisiente simu no pasiénsia ba hahalok ne’ebé hatudu husi viziñu hirak ne’e, sira nain rua deside la’o husi kadalak lalubur nian nu’udar dalan ba sira nain rua ba mai toos ho uma.
Iha momentu ne’e, lafaek news tenta halo kontaktu kedan ho xefe povosaun ne’ebé ukun mos faluk Cristina ho nia oan feto faluk defisiente Ana Manuela, suku Soro Kraik, maibé lina kontaktu mate hela, too ohin mos tenta telephone, maibé la tama (fora de area kobertura).
Maromak iha duni no la taka matan ba halerik faluk Cristina ho nia oan feto, teki-teki loke hanoin Administrador munisípiu Ainaru ho neon hakraik an, tulun netik fiu eletrisidade hodi halakan provizóriu uma faluk Cristina ho nia oan iha tempu kalan hodi hein EDTL Ainaru halo instalasaun permanente ba sira nain ruma nia hela fatin.
Haree ba realidade moris uma kain ne’e nian, soke nai ulun ne’e nia laran triste tebes, afinal nia povu rasik sakrifika an ba eletrisidade durante tinan 30 resin iha vila Ainaru no sente laran moras bainhira rona viziñu sira taka dalan ba faluk ho nian oan tenke la’o de’it husi valeta laran.
“Ha’u senti triste bainhira hetan informasaun ne’e katak ha’u nia povu kbi’it laek sira ne’ebé iha vila laran la asesu eletrisidade inklui mos viziñu taka dalan ba sira, tanba ne’e bainhira atu hakat ba iha estrada sorin faluk Cristina tengki liu husi valeta kuak no kondisaun bee mos sulin halo namadoras, situasaun ne’e fo ameasa tebes ba Manuela ne’ebé nia kondisaun difisiensia hela, Tan ne’e ha’u ho ekipa kontaktu EDLT.EP to kedas iha terenu hodi liga eletrisidade ba faluk nain rua ne’e inklui mos apoiu nesesidade bázika ruma ba sira nain rua”. Katak administradór Munisipio Leovegildo Amaral Pereira foin lalais hafoin fo tulun nesesidade ba faluk Cristina ho nia oan feto iha sira nia rezidénsia Kotpere Vila Ainaro.
Iha fatin ne’e, administrador promete kedan ba faluk ho nia oan feto katak, nu’udar aman ba povu munisípiu Ainaru sei esforsu hodi buka dalan tulun faluk ho nia oan feto bele hetan uma kbiit laek liu husi Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku nian iha 2023.
“Sira nain rua nia uma sei konstrui iha tinan oin mai, agora ne’e sira rua labele hetan tanba verifikasaun liu ona no tinan oin mai sei konstrui uma ba kbi’it laek nian ba sira nain rua ne’e maibe’e ne’e sei iha vila laran,” Adminstradór promete
Tulun ne’ebé administrador ne’e oferese hatan duni halerik inan faluk ho nia oan feto defisiente Ana Manuela, maske hela fatin la dignu, maibé bele sente ona naroman husi eletrisidade.
“ Durante tinan barak nia laran laiha ema ida mak atu apoiu, maibé ohin ho grasa ne’ebe mak nai maromak haraik mai ami hodi hetan apoiu ai-han no dada ona Eletrasidade mai ami nain rua nia uma, no agradese boot tebes administradór promete tan sei harii uma ba ami nain rua iha vila laran,” espresasaun ikus ho kontente husi faluk Cristina ho Manuela.
Jornalista : Sarah Lewis (Orluli.news)
Editoór : Agapito de Deus




