Camaradas
Compatriotas
Povo Timor-Leste
Hau hakerek artigu simples oan-ne’e nudar Presidente Partido Socialista de Timor- PST, partido nebe mos hola parte ba iha preparativus kandidatura Dr. Ramos Horta-nian hamutuk ho Partido –CNRT no Movimentos lubun ida. Hafoin Supremu Tribunal de Justisa aprova kandidatura DR. Ramos Horta no tama iha kampanha presidensial, Dr. Ramos Horta hetan apoio generalizadu husi povo tomak, partidos sira no movimentus oi-oin.
Hau mos hakerek artigu ne’e nudar mos ex-Porta Voz ba Kandidatu Dr. Ramos Horta. Ituan ka barak, ita hotu kontribui ba mobilijasaun votos ba ita nia kandidatu nebe defende ita hotu nia Projetu Politiku eleitoral – Repojisaun Ordem Demokratika Konstitusional. Tamba ne’e maka ita iha obrigasaun moral atu kontinua koalia no akompanha prosesu tomak ba oin.
Nune’e hau hakarak halo abordajem iha oportuniadde ne’e liu husi textu oan ne’e.
Ho satisfasaun, maibe ho mos frustrasaun maka ita ida-idak selebra lorong Restaurasaun Independensia. Nudar momentu espesial, tinan ida ne’e ita selebra tinan 20 Restaurasaun Indpendensia. Espesial liu tan, tamba tinan ida ne’e, ita nia presidente nebe defende Projetu Repojisaun Ordem Demokratika Konstituisional durante tinan rua resin no durante kampanha eleitoral primeira no segunda volta, hetan apoio popular. Povo la vota iha promesa 200 dolares , UMA KIIBIT LAEK no promesas seluk tan. Ne’a hatudu katak povo vota ba iha valores, ba prinsipius atu hadia rai ida ne’e, apesar de barak maka precija hela materia.
Povo rejeita UMA KIIBIT LAEK, tamba povo sente Governo ida hetan “tonka” husi Partido Fretilin, partido nebe moris husi povo durante luta da libertasaun, bele konkorda halo diskriminasaun, hamosu iha ita nia soxiedade segmentu boot rua, ida ema nebe iha kiibit, ida ema nebe la iha kiibit, maka sira hanaran KIIBIT LAEK.
KIIBIT LAEK ne’e karik ita tradus ba lian Portugues dehan “miseria”, pauperismo, karik ba bahasa “papa-sensara”, sangat miskin! Ita hamosu diskriminasaun social boot liu husi atribuisaun naran UMA KIIBIT LAEK. Governo foti duni osan husi povo, ba halo karidade fali ba povo ne’e rasik. Nusa la tau naran seluk? Tamba sira mai duni ho mentalidade de klasses dos privilejiadus, sira sente sira maka bele, sira maka matenek, sira maka moris diak hela! Pura vergonha!
Iha eleisaun presidensial tinan 2022 ita hotu aprende dala ida tan ho ita nia povo nia determinasaun ba defesa valores no prinsipius. Povo la vota ba UMA KIIBIT LAEK, tamba povo luta ba defende valores sublimes no prinsipius Estado de Direito Demokratiku no Kosntituisaun, tamba povo hanete so nune bele tulun edifika sosiedade ida nebe digno, fraterno no prospero. Tamba ne’e povo vota ba Projetu Repojisaun Ordem Demokratika Konstitusional liu husi vota ba Dr. Ramos Horta.
Dr. Ramos Horta eleito, simu ona posse nudar Preizdente ba dala-lima RDTL-nian, signifika katak Dr. Horta simu legitimidade demokratika (artigu 62) atu kaer knar nudar Presidente da RDTL ho Poderes tomak atu foti decijaun. Ita nia Estadu maka nudar Estadu de Direito (prevalensia supremasia da lei) Demokratiku (prevalensia legitimidade demokratika). Tamba ne’e maka leis ka decijoens hotu sei iha rajaun de ser bainhira iha lejitimidade demokratika. Lejitimidade demokrátika simu husi nebe? Simu husi eleisoens demokrátikas.
Hare husi aspektu lejitimidade demokratika maka ita bele afirma katak Dr. Lu-Olo, nebe hetan mos apoio husi Partidos sira nebe iha hela Oitavo Governu, no kampaña tan programa governo hanesan 200 dolares, UMA KIIBIT LAEK no seluk tan, lakon iha segunda volta. Tamba sira (nia) lakon, maka automatikamente promessas nebe sira halo la hetan lejitimidade demokrátika, tamba maioria la fiar, maioria defende valores no la’os defende materia.
Husi perspektiva vitoria, maka Dr. Horta simu mandatu popular atu implementa Repojisaun Ordem Demokratika Konstitusional, liu husi dalan dissolusaun Parlamentu Nasional no konvokatoria eleisoens antesipadas. Tamba sa? Tamba Dr. Horta, Partido-CNRT, Maun Boot Xanana, Partidos sira nebe apoia, movimentos sira nebe apoia, hotu-hotu kampanha ba Projetu Repojisaun Ordem Demokratika Konstitusional. Vitoria Dr. Horta maka vitoria demokrasia, vitoria povo tomak nebe hakarak hatur lolos Estadu de Direito Demokratiku.
Nune’e Dr. Horta Presidente RDTL ona. Mai ita hein decijaun ita nia Presidente iha ambitu kumprimentu Kompromisus eleitorais. Se deit maka eleito, precija kumpri kompromissus eleitorais iha ambitu konstrusaun Estado no konsolidasaun Demokrasia.
Mai ita hein, mai ita mos kontinua organija malun hodi defende eleitoradu no ita hotu nia votos.
Hakoak boot!
Avelino Coelho/Shalar Kosi F.F



