EKONOMIA · 28 Jan 2021 02:42 ·

Rekoñese Sakrifisiu Inan-Aman, Martinho Deside Sai Eskola Fa’an Fore-Tali


Rekoñese Sakrifisiu Inan-Aman, Martinho Deside Sai Eskola Fa’an Fore-Tali Perbesar

Lafaek News—Martinho haree ba sustentabilidade iha uma laran hasoru da-daun iha situasaun krusiál, no haree ba esforsu inan-aman nian la favorese ona, nia deside hapara an husi eskola halo netik negósiu ne’ebé kiik hodi ajuda inan-aman ba aspeitu nesesidade uma laran.

Martinho Mendonça do Rego ho idade 18 husi postu administrativu Maubise, munisípiu Ainaru, dehan nu’udar oan tenke rekoñese inan-aman nia favor husi kiik too boot, presiza ajuda  inan-aman buka osan liu husi atividade fa’an fore talin atu oinsa reforsa nesesidade uma laran.

Martinho Mendonça  oan datoluk husi maun alin na’in hat, husi maun alin nain hat ne’e eskola inklui mós Martinho, maibé ikus nia deside sai husi eskola atu ajuda inan-aman hodi suporta maun alin na’in hat bele eskola too hotu.

“Ha’u hanesan oan da-tolu husi pai Domingos Xavier Mendonça no maen Amelia Mendonça nunee mos hau nia maun alin sira dadaun ne’e eskola hotu so hau mak deside para eskola tanba hau sente ekonomi uma laran la sufisiente mai ami,”dehan Martinho ba jornalista Lafaek news iha merkadu Taibesi Dili foin lalais.

Martino  esplika, nia hahú fa’an iha inísiu 2021 ne’e, tanba Martinho sente ekonomia uma laran la dun sufiesiante ba nia atu kontinua eskola iha nivel sekundariu tanba ne’e deside fa’an modo hodi ajuda inan aman sira no hakmaan esforsu inan aman nian ba oan sira.

“Ha’u espera katak tinan oin ha’u sei eskola fali tanba osan ne’ebé ha’u hetan balu ha’u rai atu selu eskola no balu hau fo ba pai ho maen sira uza hodi sosa fós núne’e bele hakmaan apa ho ama nia esforsu ba ami oan sira,” Dehan Nia.

Martino dehan Fore-tali sira ne’e mai husi nia kolega langanan sira husi Maliana depois mak nia fa’an, maibé osan ne’ebé nia hetan $.100 tenke fo kolega ka langanan no restu mak sira nian.

“Loron ida dala ruma  hetan osan $.20 ou 30 makas liu mak $.50 maibé tempu aat mak ema la sosa entaun fore-tali ne’e dodok to’o aat entaun hau tenke soe iha lixu fatin ida ami lakon tanba ami tenke fo osan ba sira (Langanan) ne’e pas $.100,” Negosiante ne’e deklara.

Nia konta, Fore tali sira ne’e kada futun ida folin $.0.25 se futun bo’ot entaun aira fa’an ho folin $.2.50 ka $.3.00 fo ba ema sosa.

“Ha’u fa’an hanesan ne’e importante loron ida ha’u tenke hetan osan $.0.50 ka $1.00 mos naran de’it ona tanba la’os ha’u mesak mak fa’an iha ne’e,” Martinho afirma.

Jornaliata : Orlando Magno

Editora       : Nelya Barros

1,222 Views
Artikel ini telah dibaca 58 kali

badge-check

Editor

Baca Lainnya

2,508 PALM Scheme’s Online Applicants for English Interviews from 21 August to 6 September 2023 at Excelsior Resort, Pantai Kelapa Successful Candidates

24 September 2023 - 10:46

SEFOPE Despedida ho Traballador 47 Molok Semo Ba Korea    

15 September 2023 - 13:51

Defisiénsia Nikin Halerik Kadeira Roda 1 Iha Sikun Balun Husi Sidade Iluzaun

15 September 2023 - 09:31

MKI Hala’o Retiru Define Aasaun Prioridade

15 September 2023 - 08:39

Helder Lopez Nudar Governador Banku Central TL

13 September 2023 - 14:23

Telekomunikasaun 3 Partisipa Konferénsia BATIC 2023 Iha Nusa Dua Bali

12 September 2023 - 15:19

Trending di EKONOMIA