Lafaek News – Prezidente Repúblika (PR) José Manuel Ramos Horta apoiu estudu viabilidade foun ne’ebé hala’o husi kompañia joint venture Timor-Leste no Austrália ba dezenvolvimentu projetu kampu Greater Sunrise iha Tasi Timor.
Reprezentante Espesiál Greater Sunrise husi Austrália, Steve Bracks hateten, enkontru ho Xefe Estadu José Ramos-Horta, koalia kona-bá dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise (GS) no projetu Carbon Capture and Storage-CCS iha kampu Bayu Undan.
“Prezidente Repúblika José Ramos-Horta apoiu maka’as ba projetu Greater Sunrise foun ida ne’e ba oin,” dehan Steve Bracks, iha Palásiu Prezidensiál Bairo-Pité Díli Tersa (12/12/2023).
Governu Austrália nafatin iha kompromísiu apoiu konseitu estudu viabilidade foun ne’e, tanbá atu hatene viabel liu kadoras dada mai Timor-Leste ka dada ba Austrália.
“Austrália iha komitmentu maka’as, espera liuhusi estudu konseitu ne’ebé sei la’o dadaun, ita sei bele hetan ba iha meadu tinan oin,” hateten Reprezentante Espesiál GS Austrália ne’e.
Nia subliña, Sei laiha resposta pozitivu liuhusi enkontru hirak ne’e, maibé espera liuhusi rezultadu estudu konseitu ne’ebé la’o dadaun, meadu tinan oin bele iha ona resposta foun kona-bá dezenvolvimentu Greater Sunrise nian.
Nia haktuir tan, Austrália hein rezultadu husi konseitu estudu foun ne’ebé la’o dadaun ne’e bainhira rezultadu sai, ita sei bele foti desizaun husi ne’e. Maibé kompara ho estudu la’o tiha ona antes ne’e, sira prefere estudu ne’ebé foun kontemporáriu ho modernu bazeia ba tempu agora.
“Tanba estudu antes ne’e tempu la hanesan no agora buat barak ne’ebé iha mudansa, Iha Austrália mekanizmu foun oinsá atu kuidadu no haree LNG Plan sira ne’e, merkadu mós foun no iha akordu oi-oin ne’ebé envolve iha projetu mina no gás nian. Katak Steve.
Reprezentante GS husi Australia ne’e afirma, projetu Bayu Undan nian besik remata ona, tanba ne’e dezenvolve projetu Greater Sunrise importante ba Timor atu kontinua hetan rendimentu ne’ebé sei ajuda TL nia ekonómia.
“Ami espera projetu ida ne’e sei remata iha tinan oin, tanba sira servisu maka’as, entaun ida ne’e kontinua la’o ba oin, iha negosiasaun tékniku ne’ebé la’o barak hamutuk, tanba husi parte rua ne’e iha interese atu projetu ida ne’e dezenvolve iha tempu badak,” nia hakotu.
Jornalista : Epifania I. Pinto
Editór : Paulo Collo




