Lafaek News—Prezidente Repúblika José Ramos Horta, kondena maka’as funu entre Israel ho grupu HAMAS, Rússia ho Ukránia no Junta Militár iha Myanmar, tanba hamate ema sivíl barak no impaktu ba ekonomia mundiál.
Primeiru, kondena konflitu armadu iha Faixa de Gaza; Iha loron 07 fulan Outubru 2023, durante atake surpreza ne’ebé halo husi forsa militár HAMAS nian ne’ebé kontrola Faixa de Gaza, halo raptu sidadaun Israelita liu 200, inklui sidadaun sivíl no militár ho idade oi-oin no sidadaun Israelita liu 1,200 hetan oho, asaun ida ne’ebé konstitui krime grave iha termus Direitu Internasional.
“Konflitu ne’e maski lokalizadu iha Europa maibé afeta negativamente ba nasaun hotu iha Mundu, laiha exesaun, kria prizaun inflasionáriu ba produtu aliementár no produtu esensiál sira, ho impaktu negativu barak liubá nasaun sira ne’ebé frájil, ki’ak liu no menus dezenvolvidu, hodi agrava situasaun pobreza, sub-nutrisaun maternu-infantil no inseguransa alimentár, ne’ebé registadu iha nasaun sira ne’ebé menus riku hanesan Timor-Leste,” kondena Ramos-Horta, liuhusi diskursu ba komemorasaun loron proklamasaun independénsia ba dala-48, iha Palásiu Prezidensiál Aitarak-Laran Dili, (28/11/2023).
Justifikadu husi direitu autodefeza, Governu Israel hahú operasaun militár ne’ebé laiha prezidente no intensifika blokeiu ba área teritóriu, interrompe komunikasaun no taka netik aksesu ba reabastesimentu ba área teritóriu, ho impaktu humanitáriu ne’ebé aumenta.
Timor-Leste kondena forte krime agresaun ba Estadu Israel no krime sekuestru ho masakre ba sidadaun sivíl ne’ebé labele defende-an. Maibé krime agresaun ba Estadu Israel ne’ebé halo husi forsa militár
HAMAS nian, ne’ebé la justifíka krime seluk hanesan agresaun ba populasaun sivíl ne’ebé labele defende-an, taka no impede asesu ba medikamentu, produtu aliementár no produtu esensiál sira ba sobrevivénsia populasaun, la justifíka destruisaun infra-estrutura sivíl ne’ebé jeráliza no aumenta drama umanitáriu no sosiál ne’ebé akontese iha área teritóriu.
Ramos-Hota haktuir, autoridade HAMAS nian halo krime grave no desprezível, maibé resposta Israel nian demais liután no halo autoridade Israel nian responsável ba vítima rihun ba rihun husi sivíl (14,758 husi Palestina) no potensiálmente responsável ba krime kontra Umanidade.
“Tanba ne’e, ami apela ba sesarfogu imediátu no labele demora iha libertasaun ba dalan forneseimentu no apoiu humanitáriu, atu ajuda vítima sivíl sira ne’ebé ami kondena forte iha konflítu ne’e,” apela Ramos-Horta.
Segundu, kondena konflitu armadu iha Ukraina no Agresaun Rúsia ba Ukraina kompleta iha 2024 tinan rua, konflitu armadu laiha interrupsaun. No Timor-Leste kontinua solidáriu ho Povu no Governu Ukraina nian, tanba agresaun armada ida ne’e hanesan violasaun momoos ba direitu internasional no Karta Nasaun Unidas nian.
Konflitu ne’ebe destrui infraestrutura Estadu Soberanu no Independente ida nian, ho prejuízu ekonómiku no sosiál ne’ebé barak-liu, iha ne’ebé soma vítima sivíl inosente no rezulta iha eksodu ba ema refujiadu sira tokon ba tokon.
Terseiru, kondena situasaun iha Myanmar, ne’ebé Timor-Leste kontinua solidáriu ho Povu no Governu Unidade Nasionál (NUG) Repúblika Uniaun Myanmar nian, espesiálmente ho drama ne’ebé komunidade Rohingya nian hasoru.
No Timor-Leste kontinua konsidera NUG iha termus Direitu Internasional, hanesan “governu iha ezíliu ne’ebé agrupa iha komíte reprezentante sira husi Governu no Parlamentu Nasionál Myanmar nian ne’ebé eleitu lejítimamente iha eleisaun loron 08 fulan Novembru 2020, iha ne’ebé destaka lideransa S. Exa. Konselleira Estadu no Laureada Nobel Paz, Senhora Aung San Suu Kyi.
Nune’e, sitadu, “governu iha ezíliu” ne’ebe reúne membru sira husi partidu oposisaun ne’ebé eleitu ho demokrásia ba Parlamentu, ne’ebé fó ba nia lejitimidade akresida no reprezentativu ba setór oi-oin iha sosiedade Myanmar nian.
“Nune’e ami kontinua kondena golpe militár ne’ebé akontese iha loron 01 fulan Fevereiru 2021, no ami apela ba Junta Militár atu hahú konsidera legalidade konstitusionál no respeita liberdade no direitu fundamentál, espesiálmente tuir pontu lima ne’ebé ASEAN defini hanesan konsensu,” apela Premiadu Nobel ba Paz.
Horta hatete, husi inisíu konflitu armadu iha Faixa de Gaza, ne’ebé hahu iha loron 07 fulan Outubru 2023, no tuir operasaun militár ne’ebé halo husi autoridade Israel nian, Nasoens Unidas, liuhusi ajénsia espesializadu no liuhusi Sekretáriu-Jerál, denúnsia sequestru no masakre ba sidadaun sivíl Israel nian, no reivindika libertasaun ba reféns, maibé mós toma pozisaun kontra blokeiu ba Faixa de Gaza, ho proibisaun ba reabastecimentu ba produtu no bens esensiál sira.
Nune’e, Sekeretáriu-Jerál ONU mós denúnsia violénsia kombate sira nian, espesiálmente iha alvu sivíl ne’ebé la’ós militár ho rejistu vítima sivíl ne’ebé barak-liu, la’ós armadu, inklui labarik, feto no idosu ne’ebé inosente.
Nomos Kritíka kontra Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian la’ós justu nomós demonstra arrogánsia ne’ebé bo’ot, bainhira eziji demisaun ne’ebé la’ós justifíkadu, la hare’e ba gravidade oksorrénsias ne’ebé mundu asiste lor-loron iha mídia sosiál. La’ós justu no lahatene fó obrigadu ba Sekretáriu-Jerál Nasaun Unidas nian ne’ebé, husi inísiu, luta ba kauza dame, direitu umanu no dezenvolvimentu sustentável iha eskala globál.
Estajiada : Epifania I. Pinto
Editor : Marcos da Silva Araujo




