OPINIAUN · 16 May 2021 04:58 ·

POLITÍKA NO ÉTIKA


POLITÍKA NO ÉTIKA Perbesar

Hakerek na’in : Natalino Barros “Kalisubun”

Alumni           : Universidade da Paz (UNPAZ)

Fakuldade      : Teknolojia Agrikula

Abstratumente  politíka tenke iha étika se la’e plitíka ne’e hanesan lixu ka fo’er. Tanba ne’e hakerek nain hakarak lori leitores sira nia hanoin ba komprende kontestualizasaun politíka iha Timor hanesan lixu ka la’e? Baze afirmasaun teoritika mosu kontradisaun entre politíka no étika mak hanesan:

  • Politíka tenke iha étika no morál
  • Kontradisaun husi parte seluk hatete politíka la hola parte iha étika no morál
  1. POLITÍKA NE’E LIXU KA FO’ER?

”La iha eskuadru moris ne’ebé fo’er hanesan politíka!” Hitler fó nia komentariu no halo justifikasaun sabedoria hodi destroi ema Yahudi.  Pemeo ne’ebé em jerál lo’os no justu la iha dezmente (taka falta) ne’ebé tebes duni husu husi partisipante eskuadru moris. Husu para koriji inpoin no legalidade morál prátika tátika oioin ba importánsia luta ne’ebé tuir justisa.

Justifikasaun pemeo ne’e la iha perigu, maibé mós la lo’os. La lo’os, tanba nia hanesan ilustrador mamuk de’it husi realidade moris iha eskuadru ne’ebé em jerál konsidera lo’os. Tanba pemeo ne’e la bele uza hanesan prinsípiu morál ba justifikasaun asaun politíka. Prinsípiu morál la bele fasilita hanesan induktivu husi kampu ne’ebé konkretu moris bazeia ba aspetu jerál la’os element prinsípiu ne’e. tanba saida mak jerál seidauk di’ak eh lo’os.

Em jerál konsidera katak moris konkretu iha kampu, saida mak hatete politíka ne’e hanesan realidade ne’ebé to’os, brutal no fo’er, la bele konklui direitamente politíka iha hotu modelu asaun morál. Kada konviksaun ne’ebé halo justifikasaun violensia no fó akuza oioin tanba fiar lia-lo’os pemeo “politíka ne’e fo’er” no barak tebes mak naif.

Justifikasaun kona-ba prinsípiu “politíka ne’e fo’er” mai husi konseitu hanoin ne’ebé separa entre morál no politíka. Morál hanesan kampu julgamentu pekadu no la pekadu. Politíka hanesan eskuadru eskuluzivu. Nune’e esforsu hodi duni tuir no defende podér, regula julgamentu pekadu no la pekadu tanba la’os de’it sei ofende determinasaun hodi foti desizaun espesífiku, maibé mós partikularmente la relevante. Konseitu hanoin ne’e hanesan aspetu eskluzivu filozofia Machiavellian. Machiavellian, ema pioneiru filozofia politíka modernu, halo difrensia no halo proklamasuan separasaun entre politíka no morál.

Tuir Machiavelli hatete, ema liurai ka ukun nain ne’ebé di’ak hatene hadau, defende no ka’er metin podér. Oinsa ida ne’e atu implementa, Machiavelli  la intrese ba prinsípiu regulamentu normativu (bdk. The prince, bab. xv). Konsekuénsia lójika ne’ebé naksulin husi opiniaun ne’e, tenke konsidera hanesan opiniuan kona-ba prinsípiu prinsípiu morál. Iha desizaun politíka pasu primeriu hanesan kestaun hadau, defende no fahe podér.

Iha sentidu politíka lo’os duni katak emprimeiru relasaun ho podér (Machiavelli) ka ekonomia. Politika hanesan eskuadru moris ne’ebé determina totalidade relasaun enter ema ho ema. Iha filozofia politíka klasiku interpretasaun politíka hatudu sinál konbinasaun asuntu ne’ebé koneksaun ho sistema moris perfeitu iha polis. Interpretasaun ne’e la’os idealizasaun no romantizasaun husi sentidu politíka, só hanesan komprensaun ne’ebé moris husi esperiénsia intelijénsia saudavel (akal sehat) no iha rasik orientasaun ba kondisuan prinsípal ho objetivu natureza (kodrat) ezisténsia ema nian.

 

 

 

  1. POLITÍKA NO ÉTIKA

Tema politíka no étika tema prenial (rohan la’ek). Tema ne’e mais importante tanba direita determina natureza moris hamotuk ho ema. Relasaun étika no politíka hanesan tema ne’ebé klaru, maibé sai kompleksu oinsá ita akumula relidade kultura ezisténsia moris ema nia. Iha diskusaun tema ne’e sei kobre opiniuan filozofia hanesan, Socrates, Plato, Aristoteles hafoin Machiavelli hanesan katilu faze pensador foun iha kampu politíka, Hobbes (mezmu Locke no Rousseau kontinua prátika baze konseitu ho polish iha parte tema pensadór pur volta the state of nature no iha nia kuensikuénsia), Kant direitamente mensiona no ikus liu testemoña husi The Founding Fathers Indonezia iha sesaun BPUKI tinan 1945 ne’ebé signifika hodi aktualiza tema ne’e momentu iha sira nia nasuan.

Tanba nia karakterístika ne’ebé practical, ka mais lolos normatif-practical, filozofia morál ka étika difrensia ho lójika, metafizika, kosmolojia, epistemolojia espesialmente sublina nia objetivu. Objetivu étika karakteriza ho prátika ka regulariza ema hodi halo asaun di’ak no sai di’ak liu. Ho nune’e, étika iha ninia objetivu maizomenus relasaun ho ema nia moris, mezmu siénsia fó nia esplikasaun maibé iha parte seluk komfirma aktividade espesífiku de’it husi ema (exemplu lójika relasaun klaru ho aktividade intelijénsia ema nian).

Tim centru kriasaun dezenvolvimentu lingua indinezia fó difinisaun liafuan politíka hanesan tuir mai ne’e:

  1. Koñesementu sobre administrasaun estadu ka nasaun (hanesan sistema governu no fundamental governu).

  2. Asuntu no asaun (programa, estratejia, tatika nst), kona-ba nasaun no governu.
  3. Program ka maneira asaun hodi hasoru no resolve problema.

Iha Pontus importante ida rua ne’ebé partilla husi difinisaun iha leten mak hanesan tuir mai ne’e:

  • Politíka ne’e perkupasaun aranjamentu moris hamotuk. Investiga sistema no baze governu, programa no asaun hamotuk.
  • Politíka ne’e prekupasaun área intelektual (koñesimentu) no mós praksis (asauan hodi hasoru buat ruma).

Interpretasaun iha leten sei halo interpretasaun ho difinisaun husi fonts seluk. Ensiklopedi politíka popular dezenvovimentu Pancasila hatete katak politíka mai husi aktividade oioin no iha sistema ida ba sosiedade ne’ebé organizadu hodi atinje objetivu ruma.

  1. RELASAUN ÉTIKA-POLITÍKA TUIR ARISTOTELES

Hanesan siénsia ne’ebé prátika étika, ho nune’e sei iha relasaun ho siénsia filozofia seluk ne’ebé iha karakterístika prátika hanesan politíka no lei. Tuir Aristoteles étika no politíka moris iha relasaun ba malu. Lokaliza relasaun husi maneira oinsá Aristoteles dezenvolve teoria politíka (politics) hahu husi prinsípiu étika (Nicomachen Ethics). Ba Aristoteles politíka no étika la’os de’it relasaun ba malu, maibé politíka asumi ho étika no étika sai prefeksaun iha politíka. Husi prespektiva Aristoteles relasaun étika no politíka bele hare klaru no konkretu husi fraze primeiru (loke) livru étika, Nicomachean Ethics, no fraze livru politics.

Nicomachean Ethics:

Every craft and every investigation, and likewise every action and decision, seems to aim at some good; hence the good has been well described as that at which everything aims.

Politics:

Observation shows us, first, that every city [polis] is a species of association, and secondly, that all association come into being for the sake of some good – for all men do all their acts with a view to achieving something which is, in their view, good. It is clear therefore that all association aim at some good, and that the particular association which is the most sovereign off all, and includes all the rest, will pursue this aim most, and will thus be directed to the most-sovereign of all goods. This mos sovereign and inclusive association is the city [or polis], as it is called, or the political association.

Konfirmasaun ne’e hatete asuntu prinsipál iha leten kona-ba étika Aristoteles. Étika Aristoteles hanesan étika laran di’ak/neon di’ak [goodness], signifika nia halo subliña katak kada aktividade iha ninia objetivu hodi hatudu buat di’ak. Aktividade saida de’it mak ita halo sei hatudu buat di’ak, Maka buat di’ak hanesan “that’s the intended destination if that’s the one being chased”. Aristoteles tau imoportánsia ba telos (objetivu) ne’e sei hare’e hanesan prespektiva teologizmu étika.

Iha ne’ebé relasaun lolo’os étika no politíka Aristoteles? Iha Nicomachean Ethics, buat hotu-hotu ne’ebé relasaun ho aktividade sempre liga ho laran di’ak/neon di’ak (étika). Iha politics, parseira ho aktividade hamotuk ho saida de’it ne’ebé moris no hari’i ho objetivu laran di’ak/neon di’ak (tesis primeiru). Tanba polis hanesan parseira perfeitu hodi moris hamotuk, maka objetivu lolo’os hodi duni tuir buat di’ak “the most sovereign of all goods”, (tesis segundu). Nune’e politíka hanesan sistema aranjamentu moris hamotuk iha polis submete no asumi etika laran di’ak/neon di’ak nune’e mós funan perfeitu ba étika.

Konkluzaun husi resposta eskematika iha leten, étika no ploitíka Aristoteles nian mais iha relasaun. Nia realsaun ba realidade katak  étika hanesan baze ba politíka eh politíka hetan nia natureza ba étika. Ho liafuan seluk, Aristoteles sai fonte entre politíka no étika.

  1. RELASAUN ÉTIKA-POLITÍKA TUIR MACHIAVELLI

Oinsá relasaun konseitu rua ne’e inisia husi Machiavelli? Pontus rua ne’e, tuir Machiavelli hanesan fundador filozofia politíka modern ne’e katak “there is a deep chasm”. Machiavelli kontra saida mak reál; realizmu Machiavelli halo kontradisaun klaru ho revolusaun étika politíka: katak kona-ba politíka (how one does live) no étika (how one should live) iha moris real no konkretu la iha moris ema liurai-oan. Kuandu hare’e junta no prátika hanesan ema liurai-oan, tuir Machiavelli, bele monu besik iha susar no fó konsolasaun interligadu ho destroisaun podér no nia rejiaun.

Politíka ba Machiavelli hatete la tama iha espasu étika superioridade umanu/a hanesan konseitu filozofia tradisional/klasiku ne’ebé inisia husi (Socrates, Plato, Aristoteles no Aquinas). Nune’e politíka la relasaun ka livre husi koneksaun étika. politíka iha ninia dalan superioridade rasik  mak hanesan ligasaun ho totalidade nasaun. Politíka tenke la’o  ho objetivu hodi kumpre ka koidadu establidade takhta no totalidade nasaun husi varius ka diferensia ameasa. Realizmu Machiavellian halo revolusaun maneira opiniuan tradisional kona-ba politíka (sistema moris hamotuk). Teoria politíka Machiavellian nune’e sai cornered politíka nu’udar karik “be’e lihun fo’er” ne’ebé la ho étika.

Iha Principe kapitulu XV, Machiavelli hatete buat ruma mais kle’an interligadu ho nia ambisaun halo revolusaun ba opiniuan tradisional kona-ba politíka:

it now remains for us to see how pince must govern his conduct towards his subjects or his friends. I know that his has often been written about before, and so I hope it will   not be thought presumptuous for me to do so, as especially in discussing this subject, draw up an original set of rules butsince my intention is to say something that will prove of practical use to the inquirer, I have thought it proper to represent things as they are in real truth, rather than as they are imagined.

Politíka ba Machiavelli hanesan kazu ida oinsá ema ukun nain regulariza sira nia sabedoria, attitude ba sira nia povu no sira nia maluk. Machiavelli mós konsiente katak iha ona hakerek barak kona-ba konsietu ne’e, maibé nia esklarese katak nia despede husi faktu reál, la’os realidade imajinasaun. Faktu reál sentidu katak buat ida ne’ebé direitamente bele benefisia husi ema ukun nain jere nia program. Livru II Principe ne’ebé nia hakerek los duni katak nia hasae omenajen ba ukun nain  sira iha altura ne’ebá. Nia espera livru ne’e bele sia henesan pedoman prátika/konkretu/klaru ba ukun nain:

Many have dreamed up republics and principalities which have never ih truth been know to exist; the gulf between how one should live and how one does live is so wide that a man who neglect what is actually done for what should be done learns the way to self-destruction rather than self-preservation. The fact is that a man who wants to act virtuously every way necessarily comes to grief among so many who are virtuous, therefore if a prince wants to maintain his rule he must learn how not to be virtuous, and to make use of this or not according to need.

Machiavelli halo esklaresimentu iha gulf  (lakunas ka “teluk”) entre how one should live (étika) no how one does live (politíka). Kuandu ukun nain hanoin ezekuta ka implementa should (saida mak should ka étika), nia sei monu ba self destruction (destrosaun ba nia an rasik), no la’os self-preservation (preservasaun ba nia an rasik). Iha realidade konkreta dala barak iha evidensia ka provas kona-ba lia-lo’os ne’e katak virtuous (iha prioridade) dala barak maske espríensia fó konsolasaun moris du ke ida ne’ebé not virtuous. Teze ho modelu hanesan ne’e fó hanoin ba ita kona-ba teze Thrasymachus iha diálogu Republic ne’ebe hakerek husi Plato, livru I.

Konseitu ne’e mak baze realizmu Machiavellian:

So, living aside imaginary things, and referring only to those which truly exist, I say that whenever men are discussed (and especially princes, who are more exposed to view), they are noted for various qualities which earn them either praise or condemnation. Some, for example, are held to be generous, and other me miserly (I use the Tuscan word rather than the word avaricious: we call a man who is mean with what he possesses, miserly, and a man who wants to plunder other, avaricious). Some are held to be benefactors, others are called grasping; some cruel, some compassionate; one man faithless, another faithful; one man effeminate and cowardly, another fierce and courageous; one man courteous, another proud; one man lascivious, another pure; one guileless, another crafty; one stubborn, another flexible; one grave, another frivolous; one religious, another skeptical; and so forth, I know everyone will agree that it would be most laudable if a prince possessed all the qualities, or observe them completely. So, a prince has of necessity to be so prudent that he knows how to escape the evil reputation attached to those vices which could lose him his state, nad how to avoid those vices which are not so dangerous, if he possibly can; but, if he cannot, he need not worry so much about the latter, and then, he must not flinch from being blamed for vices that are necessary for safeguarding the state. This because, taking everything into account, he will find that some of the things that appear to be virtues will, if he practices them, ruin him, and some of the, things that appear to be vices will bring him security and prosperity.

Maka separasaun ho ideias imajinasaun oioin kona-ba kestaun politíka, Machiavelli konvida ita hodi konsidera kestau ida ka rua kona-ba étika ne’ebé mosu tuir realidade. Nia fiar katak difisil ba ukun nain hodi hetan forsa hanesan liurai virtuous person. Difisil ne’e dezeju konsiénsia no halo sai pontus sasurut iha forsa sabedoria. Sentidu bainhira nesesáriu hodi halo fraude no buat a’at – hodi defende podér no establidade ba nia rejiaun – ukun nain la bele sente ofende ka sala husi desizaun. asuntu ne’e presiza firmi tanba wainhira implementa ho virtues, ukun nain sei monu iha destroisaun ba nia an rasik no nia podér. Machiavelli hanesan ema utilitarian, ho sentidu katak asaun oioin no sabedoria halo husi konsiderasaun utile (vale) hodi defende podér no estadu.

  1. RELASAUN ÉTIKA-POLITÍKA TUIR HOBBES

Oinsá relasaun étika no politíka ne’ebé esklarese husi Thomas Hobbes? Tuir Hobbes, teoria politíka kona-ba sistema moris hamotuk iha nasaun henesan mós teoria kona-ba ema. Eskema ne’e la’os foun tanba Plato no Aristoteles mós iha eskema hanesan. Natura ema tuir Hobbes tenke iha hanoin kona-ba kontestu espasu valór no kondisaun difrente ho political society. Natura ema iha momentu ema moris seidauk iha ka la iha estadu plitíka. Iha leviathan (iha livru filozofia politíka ne’ebé mais fundamental) deskreve kona-ba ema, tuir Hobbes.

Kondisaun ema iha pre-political society  ne’e hatete The State Of Nature (kondisaun natureza moris ema nian). Ema tuir Hobbes, husi nia natureza (iha the state of nature) la koñese direitu pozitivu (direitu ida ne’ebe validu iha political society). Husi ida ne’e iha the state of nature la iha justisa no injustisa, prinsípiu étika mós seidauk iha. Oinsá ema nia asun lian ba justisa no injustisa? Direitu natureza ne’e sai fundasaun iha the state of nature, maibé la obodiente no asegura nia fiel ba direitu natureza ne’ebe mensiona iha leten, prinsípiu étika la iha rsaik kbi’it obrigatóriu. The state of nature, ema moris mais movimenta husi paissions (paixaun) du ke nia neon matenek (akal budi).

Tuir Hobbes, liafuan badak dehan “étika la’os natural”, la iha natureza (kodrat) moris ema nian hahu kedas iha tempu uluk. Tanba ne’e ema iha nia natureza , husi Hobbes dehan homo homoni lupus. Maibé ema iha nia mundu natureza la bele hare’e no konsidera husi valór a’at. Tanba – hare’e fali – iha the state of nature seidauk iha étika nu’udar sentidu kampu avalisaun husi lo’os/sala, justu/la justu, di’ak/a’at no kontinua halo avalisaun. Iha the state of nature  atu sai “di’ak” ka asaun “di’ak” nu’udar sentidu husi étika. the state of nature ema luta hodi defende nia moris husi ameasa mate. Maibé, lolo’os ameasa mate – ne’e natural husi ema hotu-hotu – ida ne’e mak ema iha the state of nature iguál. Difrensia ho Aristoteles dehan katak ema husi nia natureza la hanesan (iha balu moris hanesan “sidadaun” no balu moris hanesan “atan/budak”),  Hobbes dehan equality natureza ema.

Étika profunda husi Hobbes mais asumi poliíka. Sentidu katak, do’ok husi sosiedade ne’ebé antes ne’e iha ona direitu, altura ne’ebá étika mós iha. Étika husi Hobbesian sai hanesan étika ekstrinsik, signifika kolobora ho norma ka regulamentu ne’ebe aplikadu. Kuandu politíka sentidu sistema moris hamotuk ho direitu no regulamentu, maka étika iha filozofia Hobbesian mais asumi politíka (fó atensaun LA’OS politíka asumi étika). Konseitu “ligasaun” entre étika no politíka iha Hobbes difrensia ho Aristoteles (iha Aristoteles, politíka mak asumi étika!) sentidu politíka mais karakter etis, iha Hobbes étika mak mais karakter Politíka (sentidu katak direitu nu’udar iha ba sosiedade politíka).

Kuandu komprende kona-ba eskema konsensu no kontradisaun entre Aristoteles no Hobbes, ita mós hare’e lai pontus importante rua tuir mai ne’e. étika Aristoteles karakter teolojia no telos (objetivu) neon di’ak/laran di’ak.; Hobbes iha signifika espesífiku subliña fali telos (bjetivu ) étika ne’ebé sai husi the state of war, di’ak liu bele dehan security (asegura seguransa). Maibé, étika la bele halo redusaun tamab ba teologizmu, tanba karekter mais legal, estrinsic no politíka; étika Aristoteles hatudu ba ema nia asaun ne’ebé kompletu ho actus humanus.

Asaun étika Aristotelian hanesan actus humanus (korespondensia ho natureza neon matenek “akal budi”), asaun etis Hobbesian hanesan actus legal  (korespondensia ho natureza direitu). Pensamentu etis Aristoteles la asumi iha the state of nature tanba “nature” ema hetan husi polis (sistema moris hamotuk), tuir pensamentu Hobbes husu hipoteze the state of nature tanba natureza ema nia moris ho aktividade  la bele organizadu hotu iha sosiedade politíka.

  • RELEVÁNSIA POLITÍKA IHA TIMOR

Realidade hatudu katak lo’os duni ema la bele moris mesak. Aristoteles dehan katak ema ne’e hanesan kritura ne’ebe lokaliza iha polis (natureza ema nian iha polis). Tanba ne’e ema sempre hakarak halo buat di’ak no polis ne’e kompostu husi ema oioin, maka nia konsekuénsia: polis ne’e mós define no orienta ba buat di’ak.

Hatudu katak Aristoteles la husik politika husi étika, politíka hanesan sistema moris hamotuk iha polis ne’ebé hakarak halo buat di’ak. Iha ne’e politíka asumi tebes étika, tanba nia baze hahu kedas ho étika. politíka karik iha tanba moris di’ak ka halo buat di’ak no nia só iha de’it konsekuénsia lójika husi vontade hamotuk ho sidadaun ne’ebé orienta ba buat di’ak.

Saida mak sentidu husi Aristoteles ne’e sinál tebes halo ema admira. Nia prespektiva klaru tebes difrensia ho saida mak konsep husi Machiavellia. Machiavelli fó nia prespektiva katak lakunas ne’ebé iha entre politíka no étika. politíka husi nia katak, kestaun oinsá jere nia moris agora (how one does live), no étika mak kestaun oinsá ema ne’e halo asaun ida ne’ebé di’ak (how one should live). Machiavelli fiar katak saida mak iha agora la bele halo hanesan ho saida mak lolo’os. Politíka kestaun podér ne’ebé propriedade ba ema iha tempu agora no la iha relasaun kompletamente ho suprerioridade, nune’e politíka livre husi étika. Maka la admira Machiavelli louva ajente politíka ne’ebé uza maneira oioin hodi defende nia podér.

Hare’e husi prespektiva iha leten oinsá Aristoteles fó opiniuan diferensia nakait entre étika no politíka. Politíka ne’ebé prióridade husi Aristoteles hanesan politíka ne’ebé nakonu ho “fó tulun”. Tanba politíka orienta ba étika maka halo politíka mós orienta ba neon di’ak/laran di’ak (kebaikan). Asuntu ne’e klaru katak la priense iha kanal pensamentu kontradisaun husi Machiavelli.

Politíka Aristoteles kona-ba politíka afinál diferensia ho Machiavelli. Situasaun politíka nasaun Timor-Leste iha tempu agora la’o tuir pensamentu Machiavelli. Nune’e ba sira ne’ebe ka’er ukun ka podér kore sira nia vida politíka husi étika no la iha espasu atu halo di’ak ba povu nia moris, só iha de’it intrese podér, ambisaun privadu ka grupu no ambisaun osan. Politíka nain sira iha Timor la konsiente sira nia relasaun ne’ebé iha no hamotuk ho ema seluk, nune’e vontade egoizmu no elitizmu mak da’et. Nasaun (iha konseitu Aristoteles dehan polis), maibé sira konsidera nasaun ne’e hanesan instituisaun privadu hodi humaniza de’it elit politíka  du ké povo no kondisaun hodi moris di’ak hamotuk iha nasaun komesa rahun.

Iha situasaun ida ne’e hodi refeleta fila fali konseitu Aristoteles nian. Konseitu ne’e presiza insiste hodi fó moris di’ak hamotuk ba povo iha Timor no hari’i paz no unidade. Maka asuntu importante bele halo sosiedade maduru mak hanesan tuir mai ne’e:

  1. Intrese di’ak presiza dezenvolve kada individual no kada sidadaun tenke konsiente katak objetivu no prezensa lolo’os husi ema mak atu halo di’ak. Kada ema individual maka iha hanoin di’ak, asaun di’ak no halo di’ak ba ema hotu, nune’e sei forma sosiedade ba intrese komum.
  2. Iha parte seluk, estadu presiza realize nia funsaun hanesan dezenvolve instrusaun hamotuk hodi atinji moris di’ak hamotuk. Tuir lolo’os asaun konkretu ne’e halo husi ema ne’ebé ka’er podér, governante, prezidente, deputadu/a no ajente politíka sira. Moris di’ak hamotuk ne’e sai rekezitu absoluta kada aktividade politíka, moris di’ak ba ema hotu la’os moris d’ak ba individual no grupu, maka intrse komu sei bele akaontese. Konsekuénsia; buat hotu tenki halo ba intrse komum.
  3. Esforsu moris di’ak hamotuk ne’e tenke actus humanu, sentidu katak esforsu ho komprensaun hahu husi sidadun Tmor oan, nune’e sidadun hotu-hotu bele fó nia konribuisaun ba desizaun politíka ukun nain sira.

Timor-Leste Agora ne’e hasoru situssaun difisil, difikuldade ekonomia sei envolve halo aspetu moris sira seluk inflénsia hotu. Ki’ak no pobreza povu hasoru iha fatin-fatin, asuntu sira ne’e akontese tanba konflitu de intrese no konflitu politíka husi elit ukun nain sira.  Husi situasaun hirak ne’e hamosu pergunta ba ita jerasaun  foun, bele ka la’e iha esperansa atu hadia situasaun hirak ne’e?

Sentidu politíka atu moris di’ak hamotuk maske nakonu ho kores no difrensia oioin. Politíka mós atu halo integridade ba kores no diferensia oioin moris hamotuk iha paz no dame, nune’e konsekuénsia lójika hanesan: politíka lolo’os ne’e aponta hamotuk ho neon di’ak/laran di’ak signifika katak kestaun etika, até politíka la bele livre husi étika.

Politíka dirije ba étika iha implikasaun barak, nune’e hare’e husi parte laran di’ak/neon di’ak. Neon di’ak/laran di’ak la iha tan laran-makerek , só mosu de’it kontradisaun. Kuandu laran-makerek ka mosu maneira no asaun politíka ne’ebé la di’ak, tenke halo protesta ba intimidasaun, kontra direitu humanus  no esplorasaun ba povu nia riku soin, lolo’os halakon no hari’i fali realidade politik  ne’ebé lo’o no justu.

Aristoteles mós hatudu konseitu ne’ebé mais importante ho situasaun politíka ne’ebe maduru ba Timor, bele halokon tiha “politíka ne’ebé lixu ka fo’er” no la peresiza uza. Politíka ne’e lixu ka fo’er tanba la la’o ho étika até soe étika ba lixeira. Politika sai lixu ka fo’er tanba ema ne’ebé halo politíka livre atu halo buat hotu-hotu hodi atinje sira nia ambisaun no intrese.

  1. POLITÍKA HO JUSTISA

Filozofia klasiku fó nia prespektiva kona-ba natureza ema nian só iha de’it perfeksaun wainhira nia halo relasaun ho ema seluk. Konseitu ema hanesan kritura sosiál ka politíka hetan nia sentudu iha ne’e, nune’e esforsu tuir superióra aponta ba nia prefeksaun hodi moris hamotuk.

Konsekuénsia husi konseitu ida ne’e mak hanesan kada asaun ne’ebé harahun, sunu, terror malu (sese de’it mak sira) lo’os de’it sai asaun ka hahlok a’at, maibé kontra rasik sira nia natureza (kodratnya). Tanba natureza ema nian mai husi maromak, maka ema ne’ebe kria perturbasaun tuir eskala frontal, sira rasik kontra kriador. Konseitu prefeksaun ema hatur iha relasaun dame husi ema ba ema, ne’e la kontra dutrina relijiaun saida de’it, tamba konseitu ne’e hari’i baze natureza husi humanu/a.

Forsa politíka governu, temporariu ne’e, nia dever obrigasaun regulariza no  halo tuir dinamizmu relasaun entre ema ho ema. No la bele akontese harahun no terror malu hodi superióra sasin relasaun ho intensaun oioin até fo oportunidade kada ema hodi hadau no atinje ninia prefeksaun. Mai rasik lejitimidade kada podér governu la bele ses husi prisípiu-prinsípiu morál. Relasaun entre sidadun no governu, ka – lo’os liu – entre sira ne’ebé iha soberania hodi loke amandamentu soberania tenki la’o ho element-elementu morál. Norma-norma konstitusaun tenke besik no relevante firmi ho regulamentu justisa ne’ebé sai aspetu espesiál prefeksaun kombinasaun relasaun entre ema ho ema.

Nune’e relasaun entre politíka no morál ne’e direita no konkretu. Direita sentidu katak asun hotu-hotu kona-ba politíka define lais relasaun ho julgamentu morál. Konkretu sentidu katak relasaun ne’e la’os iha kampu teoritika, maibé akontese iha kampu realidade ka faktu. Ka’er relasaun direita no konkreta entre politíka no morál sei akontese anarkia. Liurai Henry VIII dehan ba povo Irlandia: “kona-ba podér ami mutlak, ami hamrik iha direitu (hukum) no norma hotu-hotu nia leten.

Deklarasaun Henry VIII ne’e sai hanesan exemplu reál konsekuénsia lójika husi abasement relasaun direita no konkretu entre politíka no étika. wainhira relasaun politíka no morál la iha mak politíka fila fali – hanesan Machiaveli dehan – husi akordu podér ka ho liafuan seluk regulamentu politíka no prinsípiu lei eskluzivu suporta no iha de’it ba individual ne’ebe ka’er ukun.

Iha probablidade implikasaun rua ne’ebé bele hanoin husi exemplu istória politíka Henry VIII nian. Primeiriu, kuandu ema ne’ebé ka’er ukun/podér pratika koruptu no nia kareira morál tun, sei mosu revolta ho nia ukun la estabel. Revolusaun Inggris no funu maun alin ne’ebé moris brutal iha tinan 1642 akontse tanba fator ne’e. tuir Stone revolusaun Inggris akontese la’os tanba kecemburan sosiál, tanba lakunas ki’ak no probreza (kategoria revolusaun tipu Marxis), só atu hatun kaun aristrokrat; ne’ebé ka’er ukun iha altura ne’ebá (Lawrense Stone 1972, pajina. 54). Segundu, winhira ema ne’ebé ka’er ukun/podér hatudu atetude oinsá garante seguransa, nune’e la mosu revolusaun, maibé sei mosu deskontentamentu ne’ebé mosu katilu konflitu no disputa iha nasaun. Deskontentementu ne’e em primeiru kauza husi absoluta no monopoli podér ne’ebé demais liu. Oinsá mosu monopoli sériu podér ne’ebé demais liu sei mosu grupu proponente abuza podér ba intrese privadu. Iha implikasun segundu ne’e revolusaun probablidade sei do’ok no hanoin hetan fila fali forsa no nia servisu seguransa maibé konflitu mosu tanba implikasaun deskontentamentu to’o fahe unidade. No civi war (funu civil) iha grau espesífiku no implikasaun fatal – exemplu sunu no hamate propriedade riku soin ne’ebé relasaun ho intrese ema seluk nian.

Kondisun ho tipu hanesan ne’e klaru katak la kondisivu ba  governu no estadu tanba krediblidade entre sosiedade ho sosiedade la iha. Iha momentu hanesan ne’e lokon ona vontade servisu hamotuk hodi dezenvolve moris hamotuk. Kada grupu sosiedade la’os de’it okupadu ho kazu defende intrese sira nia grupu no iha tan mós konflitu no violensia, nune’e relasaun dame entre ema ho ema rahun.

Reflesaun direita no konkretu entre politíka no morál deha iha preferénsia la’os podér ka individual ne’ebé ka’er ukun, só iha de’it mak direitu. Koprensaun núkleu natureza lei ne’ebé esensiál liu mak justu. Prinsípiu justisa ne’ebé rasionál maka halo asaun tuir nia natureza akal budi (intelijénsia saudavel). Lei hanesan produtu intelijénsia saudavel (akal budi) ema nian ne’ebé tenke justu no lei la justu tanba la la’o ho morál ne’ebé lakon nia kbi’it, oinsá sentidu husi lei? Wainhira lei la justu no nafatin validu ho violasaun lei sei kona sansaun. Sansaun ne’ebe interliigadu ho vilasaun lei, la ligadu ho sala morál só arbitraria husi parte ne’ebé fó sansaun.

Fasil atu komprende lei ne’ebe justu, atraves rekolla mós kontradisaun husi lei la justu. Exemplu klaru lei ne’ebé la justu, hanesan haruka oho ema ne’ebe la sala. Loke luan determinasaun lei ne’ebe hakerek la iha explicit, maibé Hitler haruka oho hotu ema  Yahudi sentidu klaru fila fali – husi nia an rsaik – determina oho ema Yahudi ne’ebé la sala. Iha altura ne’ebá Hitler konsidera lei la bele justu tuir morál, ema ne’ebé halo sala tenki oho. Estipulasaun ne’e halo ba ema kulit metan (ka kores kulit) montante ema ne’ebé la iha kbi’it, ida ne’e mós parte ida husi lei la justu no ema kulit metan nia asaun dignidade la hare’e husi kores. Bele dehan mós lejizlasaun oioin ne’ebe  tama iha grupo maioria, hahú husi minoria ni nivel ekonomia, popularidade kultura, relijiuan no sukizmu.

Lei ne’ebe justu tenki direitamente formula: la bele oho ema ne’ebe la sala. Lei justu mós kontra prinsípiu kaiphas ka vitima. Prinsípiu kaiphas hanesan prinsípiu morál ne’ebé legalidade ema vitima (la sala)  ba intrese, ema hotu nia. Prinsípiu vitima ne’e, mai husi kaipahs, imam  agung Yahudi ne’ebé konkorda Jesus Kristu ema oho tanba atu hari’i dame no salvasaun ba nia povu, nune’e razaun oho la’os tanba Jesus Kristu sala maibé nia vitima no lolo’os nia razaun santu.  Tan dame no salvasun ema hotu nian, sakrafika ema ne’ebe la sala no la bele halo lo’os. Razaun la bele halo lo’os tanba: primeriu, tanba ema hotu iha ninia direitu no defende nia an atu moris; segundu, la iha ema seluk atu obriga ema ida halo sakafisiu nia mate ba ema seluk; no terseira, la iha ema seluk husi sira ne’ebé fiar prinsípiu ne’e (prinsípiu kayfas) sa’a tan pronto halo prátika ba nia an rasik. Prinsípiu vitima sai hanesan meneira ba konflitu dezenvolvimentu tuir morál no lei la bele halo lo’os tanba volor dignidade ema nian. No mós, tanba ema nia vida la bele troka ho projeitu dezenvolvimentu milliuan dolar, nune’e mós direitu hodi exterminate eskolante Ahmadiyah mós la bele halo lo’os tuir etis.

Maibé justisa lei la’os de’it tenke manifestu substánsia husi nia konteúde, nune’e mós tenke hatudu iha nia serteza prátika. Iha sistema lei ne’ebé justu, esklaresimentu prátika autoridade justisa tenke marka prezensa husi pate rua: Primeiru, husi vontade maioria; segundu, husi konsiderasaun intrese individuál ne’ebé iha podér. Wainhira lei hamenus ba vontade sosiedade maioria, maka prátika lei mais fasil monu ba anarkizmu. Anarkizmu hanesan konseitu ne’ebé adora vontade ka opiniuan públiku direita iha jurídiku ba lia-lo’os. Exemplu ema X halo sala ba A, tuir lei hetan pena tinan ida iha kadeia. Maibé derepente juiz muda pena tinan sanulu tanba maioria ema barak la konkorda, no buat hoto-hotu ne’ebé relasaun ho ambiente servisu no familia husi parte X konkorda hodi priense maioria nia hakarak. Asaun ne’e tuir substánsia la justu no anarkis tanba maioria nia hakarak la hanesan ho jurídiku ba lia-lo’os tanba maioria nia hakrak ne’e hanesan sentimentu no emosaun.

Justisa tenke do’ok no la nakait ba emosun masa nia hakarak. Asuntu seluk ne’ebe tenke evita hodi halo paratika lei ne’ebe justu mak hanesan relasaun ho desizaun jurídiku husi juri. Nune’e manipulasaun implementasaun lei ne’ebé direita ba asaun dictatorial. Prátika lei justu ne’ebe rigorozu mais determina ba edukasaun morál sosiedade nian. Konsiderasaun estúpidu morál sosiedade ne’ebe subliña ho violénsia oioin no terror iha fatin-fatin naksulin husi inertia no dúvida prátika lei ne’ebe justu. Asuntu hotu ne’ebe relasaun ho dinamizmu ritmu sasin relasaun entre ema ho ema tenke manda ho eskal prinsípiu-prinsípiu morál justisa.

Nasaun Tmor-Leste hari’i no funda ho ninia formulasaun ne’ebé mais relasaun lolo’os ho indentidade RDTL; katak nasaun RDTL hanesan estadu de direitu demokratiku. Sentidu husi estadu de direitu demokratiku la’os define de’it hanesan estadu ne’ebe nakonu ho lei oioin. Estadu de direitu demokratiku sentidu katak estadu ida ne’ebe la’os de’it hakru’uk a’as ba valór lei ne’ebe justu, maibé mós tenki esforsu prátika lei ne’ebe justu ba ema hotu-hotu hahú husi prezidente to’o nia povo. Tanba fiar relasaun direita no konkretu entre politíka no morál.

  1. KONKLUZAUN

Husi artigu simples ida ne’e hakerek nain hakark konklui de’it katak to’o ona tempu konseitu Aristoteles nian atu implementa hodi moris hamotuk iha nasaun ida tuir morál no étika no to’o ona mós tempu sidadaun hotu-hotu (lilu ba ajente politíka) hodi halo refleksuan no konsensialliza luta ho sentidu neon di’ak/laran di’ak. Nasaun tenke la’o ba oin no la bele monu ba manobra politíka ka  politika fo’er. No tenke hamrik no organiza ba moris di’ak ema hotu nian, nune’e oinsá ho maneira? Resposta mak: dezenvolve vida politíka ne’ebé ho étika no morál.

 

3,128 Views
Artikel ini telah dibaca 3,070 kali

badge-check

Editor

Baca Lainnya

EMA VS KULTURA

25 July 2024 - 23:33

BABEUR BUROKRATISMO HANESAN DIABOLIS PROVOCATUS BA SISTEMA ATENDIMENTO IHA TIMOR-LESTE  

21 July 2024 - 12:36

Papél  Estudante  Kampeaun  Edukasaun Literasia  Dijitál  Timor-Leste

13 July 2024 - 12:53

Akórdaun Tribunal Rekursu VS Lei Indulto no Komutasaun Pena + Dekretu Prezidente Repúblika

3 April 2024 - 16:43

TEMPU  QUARESMA  OPORTUNIDADE  GOVERNANTE   PRÁTIKA  FRATERNIDADE   UMANU                                              

16 February 2024 - 14:28

 Produsaun Vida  Sosial No Sosiedade Ho Natureza

29 January 2024 - 11:45

Trending di OPINIAUN