LAFAEK NEWS—Akampamentu ba loron II, Fasilitador Permakultura Timor-Leste (PERMATIL) Rosantino Amaral hatete teknolojia agrikultura ba jestaun rai lolon importante tebes ba sosiedade iha suku Sagadate ho objetivu atu akapta nutrisaun hanesan rai ten, no bee, atu nune’e asegura produsaun agrikultura, nune’e iha ambiente ne’ebé diak hodi fornese ai-han nomós infiltra bee ba rai laran.

Fasilitador PERMATIL ne’e, reafirma teknolojia agrikultura ba jestaun rai-lolon sai hanesan parte importante ida ba sosiedade Timor-Leste, atu nune’e asegura produsaun agríkula, oinsá bele fornese ambiente ne’ebé diak nomós fó nutrisaun ba ai-han ne’ebé privilese infiltra mós bee ba iha rai laran hodi fornese rai nia fertilizasaun ba produsaun iha toos laran.
“Haree ba topografia rai ne’ebé iha Timor, agora iha dau-daun, iha ne’ebé ita iha hanesan foho lolon no rai tetuk, ne’ebé dala barak liu komunidade sira ne’ebé k iha area ne’ebé rai lolon, sira abandona liu rai lolon, tanba sira dehan rai lolon ne’e la iha produtivu, maibé sira interese liu mak iha rai tetuk, tanba rai tetuk mak iha produsaun ne’ebé produtivu, ho ida ne’e teknolojia agrikultura rai lolon ho objetivu ida oinsá ita halo hodi hasa’e produsaun ne’ebé iha rai lolon, tan ne’e liu-husi materia ne’ebé ami fasilita ba partisipante sira, ida ne’e sai hanesan bukae ida ba sira, hodi fila husi fatin ne’e bele ba implementa fila fali iha ida-idak nia suku no aldeia, nune’e mós fahe tutan ba joven feto no mane no ba mós komunidade sira ne’ebé la partisipa direita iha fatin ne’e,” nia afirma.
Nia dehan tan, teknolojia agrikultura rai-lolon sai hanesan tékniku ida oinsá halo teras iha rai lolon, hanesan teras banku no teras ludak, liuhusi tékniku rua ne’e oinsá bele implementa iha rai lolon, atu nune’e kapta rai-ten sira no bee ba iha rai okos.
“Aleinde ne’e mós ita halo binkai A, signifika katak oinsá mak ita define liña kuntur iha rai lolon, nune’e mós ita prátika kona-ba halo teras banku no teras ludak, liuhusi teras ne’ebé ita halo lori binka A, ne’ebé iha hodi buka liña kuntur iha rai lolon hodi implementa teras, teknolojia agrikultura rai lolon, iha mós parte importante balu hanesan fini bola no mulsa, ho objetivu ba ai-horis ne’ebé atu kuda ho diak iha rai lolon, liuhusi ita nia observasaun iha rai lolon, iha instrumentu ida mak oinsá hodi hanaran rigabujur hodi defini rai nia grau, iha ne’ebé mak ita implementa iha atividade sira ne’ebé tuir nia grau,” esplika nia.
Aleinde ne’e mós fini bola hanesan parte ida ne’ebé mak halo husi rai-mean no adubu ho ai-musan, iha ne’eba halo hodi lori ba tuda fali iha foho-lolon no rai-lolon ne’ebé mak ema la asesu.
Partisipante Jacob Madeira, hateten nia parte senti kontete tebes, tanba bele mai tuir atividade ne’e hodi aprende kona-ba teknolojia agrikultura rai-lolon, atu nune’e bele konserva rai bokur sira nomós konservasaun.
“Ita nia korenti bee ne’ebé mak husi foho lolon tun mai, atu nune’e liuhusi materia tékniku ida ne’ebé mak ko’alia kona-ba teknolojia agrikultura rai lolon, atu nune’e motiva ami hanesan partisipante oinsá mak ita bele halo produsaun iha rai lolon sira,” Jacob argumenta.
Jacob Madeira hateten, liuhusi teknolojia agrikultura rai-lolon, sai hanesan tékniku ida ne’ebé mak halo produsaun iha rai lolon, tanba produsaun ne’ebé halo iha rai lolon nia produsaun ne’e nunka para, nia kontinua nafatin, tanba fó nutrisaun ba rai no halo rai bokur, atu nune’e oinsá mak bele konserva rai ho bokur hodi kontinua nafatin.
“Ha’u nia filosofia ida hatete nune’e, saida mak ita kuda han ida ne’e I saida mak ita han ita kuda ida ne’e, tanba ne’e hanesan partisipante senti orgullu tebes, tanba liuhusi aktividade ida ne’e bele motiva ami joven sira ne’ebé ma koras ne’e balu abandona ka nangur hela, atu nune’e hodi ida ne’e bele motiva ami atu produs ba ita nia ai-han lokal, atu nune’e ita labele garantia katak, ita nia toos sai hanesan fali tasi sorin hodi buat hotu mai husi ema nia rai, maibé afinal ita nia rai iha hodi produs produsaun sira ne’e, tanba ne’e mak liuhusi oportunidade ne’ebé ami hetan hodi aprende materia sira ne’ebé iha hodi lori fila fali ba ida-idak nia suku ka aldeia atu pratika fila fali liuhusi materia teoria no pratika ne’ebé ami hetan, nune’e mós fahe tutan ba joven sira ne’ebé la mai partisipa direitamente iha atividade ne’e rasik”. Jacob hakotu.
Tuir observasaun Lafaek News, iha terenu nota katak, atividade hahú husi loron loron daruak, partisipante sira nafatin iha espíritu vontade atu aprende kona-ba materia saida de’it mak sei implementa iha atividade ne’e rasik, aleinde ne’e mós partisipante la’os husi munisipiu Baukau deit, partisipante sira mai mos husi munisipiu sira hanesan, Bobonaro, Ermera no Aileu.
Jornalista: Crispin de J. Amaral.
Editor : Agapito de Deus