OPINIAUN · 16 Jan 2021 23:56 ·

Mundialmente Konsidera Covid-19 Hanesan Pandemia, TL Haree Fali Oklu Politika


Mundialmente Konsidera Covid-19 Hanesan Pandemia, TL Haree Fali Oklu Politika Perbesar

Hakerek Nain      : Isaias Soares

 Departamentu     : Politicas Publicas

Semestre               : VII

Faculdade            : Siénsia Sosiais  UNTL nu’udar mos Eskola Ativistas Diretus Humanos

Klasse                  : Intermediariu

Email maubereanopen@gmail.com  : Nmueru +67076252633

 

Covid-19 mosu fou-foun detekta nasaun cinha iha cidade wauhan, moras ne’e halo propagasau iha mundu Funu ida ne’ebé kuñesidu ho naran COVID -19  hahu nia propagasaun mundial no inkliu Timor-Leste mak iha fulan dezembru 2019. Sai surtu mundial hafoin Organizasaun Mundial De Saúde(OMS) ofisialmente deklara ba mundu iha loron 30 fulan – Janeiru 2020 katak Covid-19 nu’udar pandemia.

Husi ida ne’e ita hare katak sai mós amiasadu bo’ot husi virus ne’e rasik. Tuir observasaun kanal mídia elektronika no imprimi fo anunsiu katak mekanismu ida ne’ebé diak liu no efetivu liu mak polítika ne’ebe hanaran lockdown ho  intensaun atu evita no kombate  rapidamente virus mundial refere.

Polítika lockdown nu’udar Alternativo ida atu fo solusaun ba estadu hotu iha mundu inklui Timor-Leste. nune’e sidadaun nasional no internasional sira labele movimentu tama no sai iha area pontu entrada hanesan fronteira aeroportu no portu sira ba areia juridiku territoriu ida nian, inklui labele movimentu ba mai iha teritoriu nasional. situasaun refere Timor-Leste infrenta bainhira iha loron 22 Marsu 2020 Ministeriu Saúde hahu deklara ba publiku no em vigor  tamba relatoriu OMS aprejenta  katak Timor-Leste idetifika afetadu kazu covid-19 ba dahuluk.

  Husi  ida ne’e ita hare katak virus ne’e konsidera hanesan pandemia ne’ebe mak bele fo ameasa ba povo no nasaun tamba ne’e Tuir observasaun iha kanal mídia elektronika no imprimi sira Organizasaun Mundial De Saude (OMS)fo anunsiu dadus geralmente iha 27marsu 2020 hatudu katak  Moras Infetadu Hamutuk 53.578 no Mate 4.825. rekuperadu 85.984 mekanismu ida ne’ebé diak liu no efetivu liu mak polítika lockdown atu evita no kombate virus mundial refere.

Hare ba seguransa umanidade no saude da vida, Presidente Republika De Timor- Leste nu’udar aman ba nasaun deklara estadu emergensia liu husi Decretu Presidente da republika No.29/2020 ne’ebé hatu’ur  medida sira atu ezekuta deklarasaun estadu emerjénsia nian inklui Dekretu Governu Nu.3/2020 Aktividade sira hotu lalao no ema hotu hela iha uma (stay home) nu’udar dalan ida atu bele salva  ita nia an husi Virus refere. “refleta ba publikasaun artigo husi  Lius Garcia do Santos iha paragrafiu ikus hateten katak  Ba Se Mak Hadomi Nia An, Familia No Nasaun Hela Iha Uma Ho Matein Higine Propriu” nu’udar afirmasaun ida hodi koresponde medida sira husi estadu emergensia no politika prevensaun OMS nian.

iha loron 01 fulan janeru 2021 governu Timor Leste Extende tan estadu Emerjensia ba dala (9), objevtivo principal mak medidas prevensaun temporiamente aktividade hotu tenke hapara aktividade sira mak hanesan labele halibur mai liu ema nain 10 no tenke uza maskera fase liman beibeik, maibe estadu emergensia bad ala 9 ne’e  mosu reasaun maks husi publiko no politica balun hasoru governu tamba Covid-19 konsidera hanesan oklu politico, maibe laos laos ona pandemia ho ida  ne’e mak  sai hanesan trenig topiku iha publiko. Tamba ne’e mak mak hakrerek nain tenta hahu halo pergunta katak tebes ka lae Covid-19 hanesan pandemia ou Oklu Politica, pergunta ida ne’e tenta responde tuir afirmasaun husi Organizasaun Mundial De Saude defactu ita hare no akompainha katak Covid-19 hanesan pandemia, ne’ebe hamate ema barak iha mundu.

Tuir doutor Espesialista sira hateten katak  (COVID-19) bele daet ba se deit mak besik ba ema ne’ebe infektadu ona, liu husi káben  ne’ebe sai bainhira nia fani ka mear. Tuir definisaun husi OMS katak “Coronavirus mak grupo bo’ot virus nian nebe kauza moras oioin husi ida simples hanesan inus-ben deit to’o ba moras ida todan tebes hanesan Middle East Respiratory Syndrome (MERS-cov) no mos moras Severe Acute Respiratory Syndrome (SAR-cov). Moras Coronavirus (COVID-19) maka tipu foun ida ne’ebe deskobre iha tinan 2019 no moras ne’e uluk seidauk ezisti iha ita ema moris.

Sinais no sintomas husi moras ida ne’e mak hanesan ,Mear, Inus-ben, Garganta moras No isin-manas. Iha ema balu ladun maka’as maibe balu kondisaun sira ne’e bele severu tebes, liu-liu ba ema sira ne’ebe iha ona moras ruma (pre-existing medical conditions). Ema sira ne’ebe iha ona moras kroniku ruma hanesan diabetes, moras fuan, fasil liu atu sofre sintomas grave tebes husi moras ne’ebe kauza husi Coronavirus (COVID-19)

  1. Tempu inkubasaun

Tempu inkubasaun Coronavirus nian hahu husi bainhira daet ba ema ida to’o sintomas sira hahu mosu maka sei lori tempu entre loron 2 to’o loron 12. Maibe hanesan medidas atu prevene moras ne’e vijilansia aktiva sei halao durante loron 14 nia laran.

  1. Oinsa nia hadaet

Corona virus foun ida ne’e (COVID-19) hadaet primariamente liu husi kontaktu ho ema ne’ebe infektadu liu husi gotikulas (kaben ka inus-ben ne’ebe katik) bainhira ema infektadu ne’e nia fanin, mear. Tamba ne’e maka ita hotu tenke pratika maneira prevensaun hanesan bainhira mear ka fanin tenke taka ibun ho ita nia liman sikun ou liman-laran, lensu deskartavel nebe ita uza depois de ita uza labele soe arbiru, no fase liman bebeik ho sabaun ka ho likidu ruma ne’ebe mak kontein alkol.

Bazeia ba problema ne’ebe mak sita iha leten mak hakerek nain tente fo rekomendasaun lider politico no publiko sira katak moras Covid-19 laos ona novidade foun mai ita maibe konsidera Sai Ona Problema Mundial no Kuensikunsia  defactu  Hatudu iha  Nasaun Iha Europa No Asia Populasun mate barak Sira sei moris obrigatoriu estadu Tenke lockdown Tamba Iha Relasaun Mundu Global Situasaun Ida Ne’e Hamosu Ona III  Guerral Mundial.

 Tamba ne’e presiza  tebes lider politico sira husik hela Oklu politico iha kotuk maibe hare moras ne’e ho seriu no tau ideia hamutuk ba konsertasaun politica nasional atu  luta kontra Covid-19 paralein atu salva povo no nasaun, livre husi  Covid-19 refere.

1,415 Views
Artikel ini telah dibaca 39 kali

badge-check

Editor

Baca Lainnya

EMA VS KULTURA

25 July 2024 - 23:33

BABEUR BUROKRATISMO HANESAN DIABOLIS PROVOCATUS BA SISTEMA ATENDIMENTO IHA TIMOR-LESTE  

21 July 2024 - 12:36

Papél  Estudante  Kampeaun  Edukasaun Literasia  Dijitál  Timor-Leste

13 July 2024 - 12:53

Akórdaun Tribunal Rekursu VS Lei Indulto no Komutasaun Pena + Dekretu Prezidente Repúblika

3 April 2024 - 16:43

TEMPU  QUARESMA  OPORTUNIDADE  GOVERNANTE   PRÁTIKA  FRATERNIDADE   UMANU                                              

16 February 2024 - 14:28

 Produsaun Vida  Sosial No Sosiedade Ho Natureza

29 January 2024 - 11:45

Trending di OPINIAUN