Lafaek News—UNFPA hamutuk ho Ministériu Saúde (MS), Segunda (23/12/2024), realiza lansamentu sentru saúde Internamentu Lospalos nudar uma seguru iha munisipiu Lautem hodi asegura feto sira husi Violasaun Bazeia ba Jéneru.
Fatin seguru hanesan espasu ida ne’ebé harii besik iha fasilidade saúde kompleta ho ekipamentu no rekursu umanus iha area ezaminasaun Forénsika no violénsia Bazeia ba Jénereu, fatin seguru n’e pesoal saúde sira sei uza hodi hali atendimentu ba kazu sira ho kárater violénsia Bazeia ba Jéneru ka violénsia doméstika, abuzu seksual ka aslatu seksual, tanba kazu sira ne’e wainhira mosu no sobrevivente atu mai buka tulun iha fasilidade saúde tenke iha fatin hakmatek no seguru atu nune’e sobrevivente bele sente seguru.
Atendimentu iha fatin ida ne’’e inklui atendimentu ba kanek ne’ebé rezulta husi violénsia hanesan doméstika, seksual no seluk tan, halo ezaminasaun, fo akonsellamentu no apoiu hotu hotu ho konfedénsia.
“Hamutuk ho Ministériu Saúde ita bele lansa fatin Seguru iha Sentru aside Internamentu Lospalos iha munisipiu Lautem agradese tebes ohin loron ita lansa fatin seguru iha sentru internamentu ne’e marka historia ida tan esforsu koletivus husi ita hotu-hotu, ida ne’e sentru ne’ebé dala ualu ne’ebé mak UNFPA suporta Ministériu saúde” dehan reprezentante UNFPA Domingas Bernando, iha Lospalos Vila, Segunda (23/12/2024)
Dotora sublina Violasaun Bazeia ba Jéneru (VBJ) sai asuntu saúde ba públiku nian, no iha munisipiu Lautem ho % 38 no feto idade 15 ne’ebé idade produtiva to ona idade 49 sai sofre ona ba Violasaun bazeia ba Jéneru (VBJ) iha Timor-Leste Munisipiu Lautem.
“Fo hanoin de’it katak violénsia Bazeia ba Jéneru ne’e mos asuntu saúde Públiku nian, tan ne’e mak papél Ministriu Saúde sistema saúde importante teb-tebes atu fo hanoin tan dala ida tan katak husi peskiza demografiku saúde Timor Leste 2016 hatudu katak 38 pursentu husi feto ho idade reprodutiva idade 15 to’o 49 sofre ona violénsia fiziku husi kedas sura sei iha idade 15 anos iha Munisipiu Lautem ne’ebé maka feto ho idade 15 ho 49 ne’e sira esperiensia ona violénsia fiziku sexual ho emosional” hateten Domingas Bernando
Antes ne’e UNFPA halo lansamentu fatin seguru iha munisipiu 8 kompostu husi munisípiu Viqueque, Bobonaru, Likisa, Ermera, Dili, Baucau, Kovalima no Lautem hodi asegura ba Violasaun Baseia ba Jéneru (VBJ) iha Munisipiu sira.
Iha Sorin seluk Doutor Ezaminasaun, Ema do Rego Sarmento, konfirma nia parte agradese ba parseiru sira ne’ebé oferese ona fatin seguru ba sobrevivente sira hodi asegura ba vitima sira ne’ebé hasoru Violasaun fisiku, sexual no emosional sira, ho ida ne’e servisu ba atendimentu ba sobrevivente husi 2014 to ohin loron no hetan Formasaun husi parseiru Pradet
“Ami agradese ba parseiru sira ne’ebé mak servisu hamutuk ami servisu atende ba ita nia sobrevivente sira husi 2014 to agora ami hetan formasaun husi ita nia parseiru sira primeiru husi ita nia parseiru pradet ne’e mak fasilita ami sai ezaminador, ami tuir formasaun kuaze fulan ida ami tuir formasaun ba atende ita nia kliente sira husi 2014 ami atendimentu iha ami nia Munisipiu” dehan Doutora Ema do Rego
Reprezentante Ministériu Saúde (MS) Diretóra Jerál Kuidadu Saúde Primáriu Elisabeth Leto Mau, Argumenta katak fatin seguru ne’e ba dala ualu ne’ebé Ministériu Saúde hamutuk ho UNFPA antes ne’e halo lansamentu iha munisipiu Viqueque, Bobonaru, Likisa, Ermera, Dili, Baucau, Kovalima iha Munisipiu Lautem
“Fatin Seguru ida ne’e fatin ba dala ualu ne’ebé mak Ministériu saúde hamutuk ho UNFPA, antes fatin seguru iha lospalos ita iha semana hirak liu ba ita mos inagura ona Fatin Seguru iha kovalima liu-liu iha Sentru Saúde Salele depois fulan kotuk mos iha Baucau iha hospital regional Baucau no mos iha Fatin sira seluk hanesan ohin UNFPA hato’o ona katak ida ne’e ba dala ualu ita inagura fatin Sentru saúde” dehan reprezentante governo MS Elisabeth
Reprezentante Governante akresenta katak governu Timor-Leste toma posisaun ne’ebé forte liu husi promulga lei hodi kontra Violasaun domestika ne’ebé iha tinan 2010 hodi hakerek katak Violasaun doméstika krime Públiku inklui fízika, sexual, psikolójika no ekonómiku ne’ebé iha Timor-Leste.
“Governu Timor-Leste toma posisaun Ida forte liu husi promulga lei kontra violénsia domestika iha tinan 2010 no deskreve violénsia domestika hanesan krime Públiku inklui violénsia fisika, psikologika, sexual no ekonomiku. alende ida ne’e mos Governo Timor-Leste aprova ona violénsia Bazeia ba Jéneru foun ba durasaun tinan 10 komesa iha tinan 2022 ate 2032.” Nia hakotu lia.
Jornalista : Aniceto Silva
Editor. : Agapito de Deus




