Lafaek News–Lori governu Estadus Unidus Amérika nia naran no Diretora Ezekutiva MCC nian Alice Albright, ne’ebé mai vizita ona Dili iha fulan Maiu hodi partisipa iha seremónia investidura Prezidente Repúblika, José Ramos Horta nian hodi hatoo agraddesimentu ba xefe oitavu governu konstitusional lideradu Taur Matan Ruak.
Ha’u sente kontente ohin mai hamutuk ho ita-boot sira, Ha’u-nia naran Cameron Alford no ha’u nu’udar Vise Prezidente Interinu ba Operasoens Kompaktu iha Millennium Challenge Corporation, ka MCC, Ha’u hakarak hatoo obrigadu-wain ba Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, Prezidente Parlamentu Nasionál, Ministru Fidelis Magalhaes, no membru sira husi Konsellu Ministrus no Parlamentu Nasionál ba ita-boot sira-nia lideransa, ne’ebé esensiál tebes hodi lori ita mai too iha pontu ida-ne’e no sei kontinua valiozu hodi lao ba oin,Ha’u mós hakarak agradese Prezidente Ramos Horta, ne’ebé ha’u hasoru ona horiseik, nune’e mós ba MCC nia parseirus no belun sira barak iha Timor-Leste, inklui Enkaregadu Negósiu Daley no ekipa Embaixada Estadus Unidus nian tomak iha Dili, no organizasaun sosiedade sivíl barak, ba ita-boot sira-nia apoiu durante tinan barak nia laran.
MCC nu’udar Estadus Unidus Amérika nia ajénsia asisténsia estrangeira inovadora no independente ne’ebé ajuda lidera luta hasoru kiak iha nível globál. Dezde tinan 2004, MCC estabelese ona parseria ho nasaun 49 iha mundu tomak, investe besik billaun $15 ba programa sira hodi hasa’e kreximentu ekonómiku no hamenus kiak. Investimentu sira ne’e ho espetativa benefisia ema besik millaun 215.
Ohin, ha’u haksolok mai iha ne’e hodi marka momentu importante ida iha relasaun entre Estadus Unidos Amérika no Timor-Leste ho asinatura programa Kompaktu Timor-Leste nian ho valór millaun $420
Investimentu ida-ne’e reprezenta kontribuisaun dezenvolvimentu boot liu hotu iha istória husi ita-nia relasaun bilaterál tinan 20 no nu’udar sinál ida husi ami-nia kompromisu kontínuu ba Timor-Leste.
Ho parseria ida-ne’e, Estadus Unidus Amérika – liuhusi MCC – no Timor-Leste aproveita oportunidade furak ida-ne’e hodi hamosu impaktu pozitivu ba Povu Timor-Leste nia moris.
Kompaktu ida-ne’e hari’i bazeia ba MCC nia programa threshold iha tinan 2010 ho Timor-Leste, ne’ebé hametin ona esforsu sira relasiona ho anti-korrupsaun no hadi’a asesu ba servisu imunizasaun liuhusi hari’i sistema saúde komunitária ida ne’ebé efikáz liután.
Liuhusi investimentu transformadór sira iha paíz ne’e nia setór bee no edukasaun, kompaktu ida-ne’e sei mellora saúde no abilidades populasaun Timor-Leste no kontribui ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu kontínuu no prosperidade iha futuru.
Iha tempu ne’ebé mundu responde ba dezafiu lubuk ida ne’ebé kontinua aumenta, inklui krize klimátika globál, seguransa bee sai importante liután. MCC sei mai ho alvu hodi aloka fundu millaun $308 ba tratamentu bee, saneamentu, no infrastrutura drenajen hodi rezolve problema saúde lubuk ida iha nasaun ne’e — resolve moras hirak ne’ebé kauza husi bee kontaminadu.
Osan millaun $40 seluk husi MCC nia fundu ka subvensaun ne’e sei kontribui ba hasa’e kualidade ensinu no lideransa iha eskola, ita sei profisionaliza liután ensinu iha nível sekundáriu no to’o iha kada eskola sekundariu iha Timor-Leste.
Aleinde ne’e, Governu Timor-Leste sei kontribui millaun $64 ba infraestrutura bee, saneamentu no drenajen, inklui ligasaun entre uma-kain ba sistema foun sira, atu nune’e bele lori diretamente benefísius ba sidadaun sira iha Dili nia uma fatin, kompaktu ne’e dezenvolve iha parseria metin ho governu Timor-Leste, ne’ebé lidera iha esforsu ida-ne’e no halo mós konsulta ho sosiedade sivíl no setór privadu.
Ho Investimentu konjuntu hamutuk millaun $484, kompaktu ida-ne’e ho espetativa atu benefisia ema Timoroan besik millaun ida, Lori ona tinan barak hodi too iha loron ida-ne’e. Ohin ita selebra esforsu tomak ne’ebé halo tiha ona hodi dezeña investimentu transformadór hirak ne’e. Ha’u hakarak agradese membru sira hotu husi Ekipa Dezenvolvimentu Kompaktu no ekipa iha MCC ba sira-nia servisu, nomós reprezentantes barak husi Governu Timor-Leste ne’ebé halao ona papel fundamentál ida iha dezeñu buat ida ne’ebé ha’u iha serteza sei sai kompaktu ida ne’ebé susesu.
Estadus Unidus Amérika sente orgullu halo parseria ho Timor-Leste hodi promove ita-nia kompromisu mútuu hodi redús kiak no dezenvolve kreximentu ekonómiku inkluzivu no sustentável ba nasaun ida ne’e ninia povu.
Ha’u hein ba oin serbisu ho ita-boot sira hotu hodi asegura katak kompaktu ida ne’e fornese dunik ninia poténsia boot hodi nune’e fó ba povu Timor-Leste ferramentu sira atu hari’i futuru ida ne’ebé saudável, no prósperu liután.
Obrigadu Barak!