Loron 05/10/2022, Domingos Maia.
Maluk konsidadaun sira:
“Renova Karta Notifikadaun ba Komunidade Okupa Aredor Eskola” (Jornal TP, 05/20/2022, pág. 3): See mak tenke hakruk ba see? Governo ka Sidadaun?
Hafoin restaura tiha URA, iha loron 20/05/2002, Edifício Eskola sira ema sunu-motuk hotu no sira nebé sei mamuk, refujiadu sira hamoos tiha hodi hela ba. Hafoin sai tiha hela- fatin permanente no dezenvolve tiha nu’udar proprietáriu privadu. Ez: Eskola 4 de Setembro, Balide, Bemori, Acadiruhun, Farol, nsst iha Sidade Dili no jarik balun tan iha foho.
Durante tinan 20 ba 30, klibur família okupante sira mak lakohi atu muda-sai ho razaun ka ezijénsia oin-oin de’it ba Governo.
Iha fatin-seluk hanesan: indemnizasaun fó tiha, ba okupa fila fali, ezije fali tan. Ne’e iha TL de’it.
Maibé tuir loloos, iha fuan- klean haksunik hela mental -tara an, nebé suportadu ho Normativu Sentimental Faviritismu Popular Laran- Luak (misericórdia); la’ós atu sai brani aplika ba sansaun rigoroza tuir Lei no Regulamentu Formal Estado no Governo nian.
Pergunta: Abut problematika mosu kousi parte ida nebé loos? Fihir tok:
- Surat Notifikasaun halo tiha, halo fali. La hatene, desizaun mak falla? Ka senti kasian? Ka tauk risku reasaun? Ka iha suporte ruma housi kotuk?
- Ezijénsia povu nian mak housi leten atu tún mai dialoga; housi kraik la sa’e ba; maibé ameasa sei la sai, ho kondisaun maibé, … maibé, de’it…!
Tuir loloos, na’i-ulun sira komprende hela saida mak sira hakarak ezije…?!?
Ita ko’alia loos de’it ba! Governo liuhousi Diresaun kompetente haree fraku, la soi kbi’it no duvida hela atu aplika Lei no Regulamentu nebé vigora tiha ona.
Okupante sira-nia ezijénsia kman hela (…), maibé, dalan-legal mak la fó dalan -sai. Toleránsia, toleránsia abuzível nu’udar bukae- laran’luak ba atan-ki’ak sira – misericórdia.
- Diferente ho lala’ok abuzu-seksual ba otas- ki’ik. Basá abuzu-seksual ne’e hahalok nebé sala tiha ona, tuir termu, iha lei moral no mós iha lei formal nia oin, maibé, tan de’it tenke fihir fali housi aspetu ka fator-seluk, ne’e mak Étika nia funsaun atu deskobre tan motivu-klean, moos no loos housi atu pratikadu ida.
Maibé ba kazu okupasaun Aredor Eskola, deskulpa, karik Governo mak laran- luak liu, tolerante loos, ou atu dehan karik fraku atu aplika Lei no Regulamentu nebé vigora hela daudaun iha Nasaun RDTL. Seráke povu nia hanoin klean hanesan ho ukun-na’in sira? Tetu tok bá …!
- Liu tiha ona tinan 20/30, klibur família hirak ne’e seidauk konsiente de’it kona-bá sira-nia direitu, liberdade no maturidade sidadania? “Só será talvéz algo de Abnormalidade?”
Governo hamrik hela iha dalan-sikun, la brani atu hola risku aplika Lei, satán regulamentu/lei-oan sira?
Hakfodak! Se ba ema-boot no ema housi rai-liur, Governo bele foti asaun rigoroza hasai ka sobu “bens imóveis privados ilegais”. Tanbasá ba mak povu-ki’ik ho mentalidade sei tara-an hela, la bele soi fali nia? “Ouuh, “aneh tapi nyata, bukan?”
- Diretor Eskola deklara: “La soi kompeténsia atu hasai”. Loos! Maibé nia soi kompeténsia atu defende rai propriedade eskola nian tuir lei. Tan ne’e mak Governo liuhousi MEJD hili nia tau iha Eskola Públika ida nu’udar ulun (kepala).
- Maluk sira: Governo soi nia kbi’it autoridade ka lae? Haree tuir “princípios democráticos”, governo tenke hakruk ba povu, loos! Maibé ba autoridade ukun, povu mak tenke hakruk ba Lei nebé Governo aplika iha ukun Nasaun nian.
Keta konfundi sasaan iha prátika ukun ho “princípios govevernamentais”. Se lae, ita sai bibi hotu: See mak tenke hakruk ba sa’e?




