Lafaek News–Centru Nasional Chega (CNC) halo parseira ho organizasun husi asosiasaun vítima konflitu polítiku no asosiasaun eis-prizoneirus polítiku, halibur familia no komunidade Marabia, iha ne’ebé loron 10/06/1980, halo levantamentu hasoru militar Indonézia.
“Semináriu ida ohin atu komemora levantamentu Marabia, ne’ebé akontese iha tinan 43 liu ba kotuk,” katak Hugo Maria Fernandes ba jornalista sira CNC Balide Dili, sesta semana ne’e.
Hugo fundamenta liuhusi eventu ne’e rasik CNC halo kada tinan, ho objetivu ida atu harii fila-fali no hametin ema hotu nia sentimentu ba istória pasadu nian ba ema sira hotu iha tinan 43 liu ba partisipa, organiza eventu bo’ot ida ne’e, lori juventude sira mai hodi rona sasin sira no autór sira ne’ebé partisipa diretamente iha eventu ida ne’ebé akontese iha tinan 43 liu ba ne’e.
“Iha tinan ida ne’e nia tema mak patriotismu nu’udar asaun konkreta ba nasionalismu iha pasadu, prezente no futuru, tanba ne’e liuhusi eventu ida ohin liu-liu ba estudante sira no joven sira iha sentidu ida nasionalismu no patriotism ba oin, nune’e mós liuhusi eventu ida ohin sai hanesan onra ida ita fó ba sira ne’ebé mak halo levantamentu ne’e hodi balu mate, balu dadur no balu iha Dili, nune’e mós balu dadur to’o iha Atauru no balu to’o iha Indonesia ne’eba, aleinde ne’e mós balu seidauk bele sobrevive rasik, tanba hetan tortura oin-oin iha tempu ne’eba, liuhusi parte hirak ne’e hanesan maneira ida ita halo hodi dignifika sira,” nia afirma.
Sorin seluk David Dias Ximenes”Mandati” hanesan mós eis prizoneiru relata, ohin loron iha ambiente ida ne’ebé favorável tebes, tanba bele ko’alia livre, maibé oinsá atu fó valor ba ema sira ne’ebé sai vítima iha funu, atu fó valor tenki hatene kona-ba istória ne’ebé akontese liu ba, tanba kada istória sempre ezise sakrafísiu, maske iha momentu ne’eba la ko’alia kona-ba kontenti no alégria, karik kontenti ho alegria ne’e iha, bainhira tama kadeia, tanba bele fó sasin ba povu katak, la moris nonok, tanba la aseita situasaun ida no la toma konsiénsia katak ema ne’e forsa bo’ot, maibé prinsipiu mak mate ka moris ukun rasik an
“Atu fó valor ba sira depende ba joven sira ohin loron hodi estuda istória ne’e, hodi valoriza ema nia terus, hotu ita bo’ot sira mós haree katak, katuas sira ne’ebé terus hamutuk sira ne’e mak la hatene fó valor ba malu, nune’e joven sira nu’udar joven la hatene tuir buat sira ne’e aproveita halo tan koru hodi ko’alia buat oi-oin la valoriza no la dignifika terus na’in sira ne’e. Mandati sublina.
Iha semináriu ne’e, Mandati argumenta, atu dignifika ema sira ne’ebé terus, uluk iha komisaun de omenajen, ohin loron iha konsellu, tanba ohin loron influénsia polítiku mak barak liu, tanba jinuidade atu hetan dadus kona-ba ema sira ne’ebé terus na’in ne’e dala ruma difisil tebes.
Ita nia vida polítika ohin loron, ita la’os ona sujeitu ba polítika, maibé ita sai fali objeitu ba polítika, ida ne’e mak halo konken ema barak ne’ebé loloos dignifika sira, maibé la sai dignifikadu, sai fali indifignikadu, em ves de onradu sai fali insultadu, tanba momentu ida atu dignifika hodi kaer ona organizasaun ruma, ne’ebé uluk envolve iha funu ida ne’e, maibé bolu fali ema sira ne’ebé uluk nunka envolve an iha luta ida ne’e,” katak Mandati.
Deputadu bankada FRETILIN afirma tan, ohin hanesan loron espesial ida ba maluk sobrevivente, prizoneirus no familia vítima no-mós familia martíres ne’ebé uluk hamutuk, tanba loron ida ohin hanesan tempu pasadu hodi halo preparasaun iha ida-idak nia fatin nune’e hodi fó onra ba sira ne’ebé uluk halo levantamentu no halo atake iha fatin-fatin sira ne’ebé distinadu, husi fatin distinadu hirak ne’e mak hanesan, Dare, Fatunaba, Bekora nomós Marabia.
“Hanesan ita hatene katak, levantamentu Marabia hanesan ita mate tiha kuandu Presidente Nicolao Loubato mate iha batalla, husi ida ne’e Indonesia kanta ona katak, sira nia susesu vitoria integrasaun iha sira nia liman. Nia hakotu.
Jornalista : Crispin de Jesus Amaral
Editor : Agapito de Deus