OPINIAUN · 18 Jul 2022 08:32 ·

JOVEN SIRA SAI BA BUKA SERVISU IHA RAI LIUR, SALA IHA NE’EBÉ?


JOVEN SIRA SAI BA BUKA SERVISU IHA RAI LIUR, SALA IHA NE’EBÉ? Perbesar

Autór: Delsio Guimarães

Iha fulan hira ikus ne’e ita akompaña iha Mídia sosiál, Notisia Nasionál sira foka kona ba asunto Joven sira barak maka dudu no sena malu iha Sentru Bekora atu ba tuir teste hodi ba tuir servisu iha Austrália, la liu semana ida rekaman audio ida publika mos iha Mídia sosiál kona ba Joven feto ida iha ona Portugal atu servisu, maibe afinal ema sira ka ajénsia ne’ebé promete servisu dehan lohi de’it no haruka fila ona mai Timor no informasaun sira seluk tan.

Problema Joven sira dezempregu no buka servisu iha Rai-laran no rai liur nee la’os buat foun liu ba Polítiku sira iha Timor, maibé dezde ita Restaura ita nia Independensia Joven barak tebes mak mai buka servisu iha Kapital Dili tamba servisu hotu-hotu konsentra deit iha Dili, Dili sai Sentru ba bisnis, ba edukasaun, Sentru ba konsentrasaun akumulasaun ideia husi lider sira ba hamosu konseitu harii nasaun, harii programa nabilan no furak maibe seidauk hetan rumu ho base ekononia pro- Povu nunee ita sei infrenta problema dezempregu iha rai laran.

Bainhira hau hahu kuliah iha Dili tinan 2003 hau rona ona Joven sira hahu trata dokumentu atu halo BI Portugal nian nunee bele asesu ba servisu iha Rai liur, maibe ne’e so ba ho pesoál sira nebe aranja ka sai sponsor ba ema ida atu ba servisu, hau nia maluk lubuk ida maka trata dokumentu sira nee no ba servisu duni iha Nasaun Irlandia no Inglatera no sira susesu lori osan mai sira familia inan-aman, fen no oan sira halo Uma mutin ho Modelu Europa nian no hola kareta (Lafiar ba Lospalos hodi hare rasik), ida nee mak lider balun dehan Sira Heroi foun ba Timor-Leste, too maluk balun deside lakohi fila ona mai Timor no balun fila maibe tenke iha planu fila fali ba servisu tamba sira sente no hanoin katak ba Timor nee gasta osan/so ba konsumu no kuandu hela iha Timor tinan 1 ona sira araska fila fali.

Tuir Timor-Leste nia ambisaun no vizaun ba Strategia Nasionál Empregu 2017-2030 mak atu kria oportunidade empregu produtivu no oportunidade ba populasaun Timor oan hotu, hamenus dezempregu, nomos tranzisaun ba oportunidade empregu formal, ne’ebé sai hanesan sentru ba dezevolvimento Nasionál no kria moris ne’ebé ho dignu.

Tinan 20 ona ita hamriik hanesan Paiz Soberanu no Independente, Timor-Leste liu husi Governu halo esforsu lubuk ida ona, liu husi programa kooperasaun bilaterál ho Nasaun seluk hanesan Korea do Sul, Austrália liu husi Programa SWP (Sessional Worker Program) atu bele fasilita ita nia Joven sira ba servisu, maibe ita sei nafatin rona Joven sira servisu laiha no nafatin ba buka atu servisu iha Rai liur.

Dadus husi peskiza forsa laborál Timor – Leste nian hatudu katak populasaun Timor-oan iha idade servisu (husi idade sanulu-resin-lima (15) ba leten), só iha de’it 21% husi feto mak partisipa iha empregu kompara ho 40% husi mane (iha nasaun ho rendimentu média-baixa kuaze 34% feto mak iha servisu no 77% mane mak iha servisu). Ba feto sira, servisu família no servisu uma laran nian sei sai hanesan razaun dominante hodi sira la konsege partisipa iha empregu, maibé, ba mane, partisipa iha edukasaun no formasaun sira mak sai hanesan razaun pinsipál hodi la-patisipa iha empregu. Ánálize hatudu katak iha tinan 2013, só iha de’it feto (28%) ne’ebé empregadu kompara ho mane (49%) ne’ebé ho salariu bazeia ba pozisaun. Hetan vensimentu ho regularidade sei fornese seguransa no hetan benefisiu sosiál frequentemente liuhusi forma pensaun.

Joven sira no funsionariu publiku balun foti ferias la ho vensimentu ba buka servisu iha Rai liur nee tamba 1). Laiha duni kampu servisu atu responde ba sira, 2). Pessoal ne’ebé buka servisu iha deit skill natoon, 3). Kustu moris iha Timor-Leste karun, 4). Salariu minimu la tuir padraun moris nian iha Timor, 5). Funsionariu sira sente salariu ne’ebé sira simu la sufficiente atu responde ba nesesidade familia nian, 6). Setor privadu sira laiha kapital boot, depende ba Governu inklui ladun ativu hodi oferese obra sira kompetetivu atu responde ba merkadu trabalho nee, 7). Setor produtivu sira hanesan agrikultor, turizmu ne’ebé sai baze fundamental ba ekononia Nasaun nian la hetan atensaun (abandona) seriu husi Governu no setor privado sira durante tinan 20 nia laran. 8).

Banku sira iha Timor-Leste la brani fo kreditu osan barak ba setor privado sira atu halo investimentu ba industria boot atu kompete ho setor privado international sira, 9). Lider sira nyaman/seguru hela ho gosta deit gasta osan fundo petrolifera deit no laiha NIAT BAIK no MULTI SKILL/TALENT atu halo diversifikasaun ekonomika Nsst. Hirak ne’e bele haminis konfiansa Povu nian liu-liu Joven sira ba Governu ne’ebé lolos tenke prepara kampu servisu internu iha rai laran.

Teorikamentu dezempregu mosu aumenta as iha Nasaun ida tamba kauza husi laiha balansu ka desequilibrio entre demanda no oferta trabalho. Taxa kresimentu demanda nian tarde liu taxa kresimentu oferta, ka ho liafuan seluk katak kresimentu trabalho (ema ne’ebé husu servisu) nian lalais liu ka barak liu fali kresimentu husi empregu.

Tuir analiza dadus husi ILO (International Labour Organization) Iha tinan 2018, taxa partisipasaun forsa laborál nian mak iha 38,6% no komparasaun empregu per populasaun Timor nian mak 37,2% husi komparasaun rua ne’e hatudu mos liu ponto 26% as liu mak mane do que feto. Taxa dezempregu total maka 3,5% husi total ne’e nivel dezempregu Joven sira iha 9% ho idade entre 15-24 ne’ebé laiha edukasaun.

Iha tinan 2022, Banku Mundial mos halo estimasaun katak kuaze Timor-oan ne’ebé servisu iha rai liur hamutuk 40.000 no sira bele kontribui remesas $ 92 milloens por ano ba GDP (Gross Domestic Product) ho persentazen 8%.

Mai hau Joven Timor-oan sira ba buka servisu iha Rai liur ne’e la sala tamba bele ba buka osan hodi mai sustenta sira nia familia no hetan mos esperensia servisu iha rai liur, biar sira husik sira nia inan-aman, oan no fen sira ne’ebé dala ruma hamosu problema sosiál balun, maibe tamba situasaun no nesesidade mak obriga liu-liu osan laiha no lakohi moris kiak iha sira nia rai rasik no dependente deit ba Governu.

Medida balun ne’ebé ita tenke foti atu responde ba problema dezempregu no ekonomia iha rai laran nian maka Governu presiza foti medida sira rigor mak hanesan tuir mai:

Dahuluk: Hasai Polítika Monetariu, katak Polítika makro ekonomiku ne’ebé refere ba iha asaun sira ne’ebé Banku Centrál tenke assume atu kontrola montante osan ne’ebé sirkula iha Nasaun nia laran. Objetivu husi Polítika ne’e maka atu apoio/dudu kresimentu ekonomiku ne’ebé sustentavel, ita nia Governu halo Polítika ne’e hanesan meio ida atu asegura no rezolve dezempregu struturál iha rai laran. Iha situasaun sira hanesan ne’e, presiza halo Polítika monetariu espansivu hodi hatuun/hamenus taxa juros, hola ka faan bonds Governu nian, aranja valor truka osan estranjeiru (nilai tukar mata uang luar negeri) nomos modifika ka jere total osan ne’ebé tenke rai iha banku, liu husi juros ne’eb’e kiik liu ne’e bele fo presaun atu hatuun kustu imprestimu no dudu komunidade sira atu halo investimentu ba kompras ho ne’e maka prosesu ekonomia bele lao normál no industria kiik no mediu sira iha korazen atu halo produsaun sasan no servisu barak liu tan.

Daruak: Bele halo Polítika Fiskál, katak Polítika akonomia ne’ebé Governu hasai liu husi Ministeriu Finansas atu koa taxa no hasa’e gastus ho nia objetivu atu estimula kresimentu ekonomiku. Polítika fiscal ne’e mos frekuentemente konsidera hanesan forma ida atu atua dezempregu siklis, tamba fator ne’ebé kauza dezempregu no iha fluktuasaun ekonomia, exemplu iha resesaun ekonomia. Liu husi Polítika fiscal mos bele hasa’e ita nia reseita no konsumu ne’ebé lori ita nia ekonomia ba demanda agregadu ne’ebé as no iha influensia ba aumenta ita nia GDP no bainhira ita nia GDP tinan ida ikus maka iha aumeta/ sa’e ne’e iha indikasaun katak prosesu produsaun sasan no servisu iha normálidade no bele redus numeru dezempregu iha rai laran.

Datoluk: Fo subsidiu empredu no intervensaun Polítika segurasan sosiál, subsidu ne’e bele fo ba ampregu sira ho forma redus taxa ba iha kompanhia sira ou ba dezempregu sira, maibe esforsu husi Governu ne’e presiza osan boot.

Exemplo bele fo subsidiu oituan ba kompanhia sira ne’ebé produtivu no sira ne’ebé hetan afeta tamba problema ekonomia global atu sira bele iha motivasaun no orienta ba produsaun sasan no servisu barak, ida seluk ba sira ne’ebé pernah servisu ona maibe tamba hetan PHK Governu bele interven liu husi subsidiu ba sira atu sira bele aguenta hodi buka servisu seluk ou bele prosesu atu pesoál ne’ebé PHK ne’e bele asesu nia osan ne’ebé rai iha seguransa sosiál.

Dahaat: Halo diversifikasaun ekonomika, intervensaun Governu nian liu husi planu medio no longu praju ba diversifika ita nia ekonomia ida ne’e importante liu, Governu sempre koalia ida ne’e iha fatin-fatin, Pandemia Global Covid-19 estraga ona Nasaun barak nia ekonomia, inklui ita nia Rai, liu-liu ba ekonomia ho baze iha setor turizmu halo fatin turizmu sira laiha vizitante, funu entre Ukraina no Rusia halo Nasaun barak nia ekonomia monu, liu-liu afeta mina folin karun iha merkadu international no tuir deklarasaun husi Governu hateten katak Timor-Leste lakon osan minarai $ 1 B resin, ne’e triste tamba presiza esforsu no tempu atu rekopera. Situasaun ne’e risku los ba ita nia ekonomia tamba ne’e Governu hasai medida rigor no iha seriadade hodi implementa ona Polítika Diversifikasaun Ekonomika Stratejiku. So ho Polítika ida ne’e maka hanesan meio ida ba diversifika ita nia produtu rasik husi setor produtivu sira halo investimentu ba setor Agrikultura, Pekuaria, Turizmu hodi kria industria ho eskala boot atu bele fornese servisu ba Timor-oan rasik no bele quebra ekonomia Nasaun nian no gradualmente ita bele hatuun mos probreza iha ita nia Nasaun.

Autór Delsio Guimarães   : Bele konfirma + 670 7728 2642 / 7548 7642 – email: delsio.guimaraes4981@gmail.com

Opiniaun hotu ne’ ebé hatuun iha Artigo ne’e nudar hanoin pesoál no la reprezenta organizasaun ne’ebé hau haknar-an ba.

 

1,121 Views
Artikel ini telah dibaca 762 kali

Baca Lainnya

EMA VS KULTURA

25 July 2024 - 23:33

BABEUR BUROKRATISMO HANESAN DIABOLIS PROVOCATUS BA SISTEMA ATENDIMENTO IHA TIMOR-LESTE  

21 July 2024 - 12:36

Papél  Estudante  Kampeaun  Edukasaun Literasia  Dijitál  Timor-Leste

13 July 2024 - 12:53

Akórdaun Tribunal Rekursu VS Lei Indulto no Komutasaun Pena + Dekretu Prezidente Repúblika

3 April 2024 - 16:43

TEMPU  QUARESMA  OPORTUNIDADE  GOVERNANTE   PRÁTIKA  FRATERNIDADE   UMANU                                              

16 February 2024 - 14:28

 Produsaun Vida  Sosial No Sosiedade Ho Natureza

29 January 2024 - 11:45

Trending di OPINIAUN