OPINIAUN · 12 Jan 2021 14:52 ·

Impase Polítika Mihis Daudauk Agora Funu Hasoru COVID-19 Iha TL


Impase Polítika Mihis Daudauk Agora Funu Hasoru COVID-19 Iha TL Perbesar

(Analiza Kona-bá Estado Emerjénsia Da IX Liga Ba COVID-19 Labele Halibur Malu Ema 10)

 Hosi : Moisés Vicente

 Estado República Democrática de Timor-Leste (RDTL) aplika tan ona Estadu Emerjénsia (EE) ba dala IX (9) ona, hahu premeiru komesa iha fulan Marsu-Abril tinan 2020 no ate agora fulan Janeiru-Fevereiru tinan 2021. Iha ne’ebé Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona projetu Dekretu Governu nian ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru iha Ezersísiu, José Maria dos Reis, kona-bá medida sira ba ezekusaun estadu emerjénsia nian, ne’ebé renova husi Dekretu Prezidente Repúblika nian N.73/2020, loron 30 fulan-dezembru, atu hatán ba pandemia COVID-19. Estadu emerjénsia, ne’ebé agora renova ne’e, abranje territóriu nasionál tomak no hahú vigora husi tuku 00:00 loron 3 fulan-janeiru tinan 2021 to’o tuku 23:59 loron 1 fulan-fevereiru tinan 2021.

Dekretu Governu nian ne’e rekomenda katak ema hotu-hotu ne’ebé la sujeita ba izolamentu obrigatóriu no ne’ebé la ezerse kualkér atividade profisionál ka dispensadu husi devér atu marka prezensa iha serbisu-fatin, tenke hela iha uma, no só bele sai husi uma bainhira presiza duni. Kona-ba regra distansiamentu sosiál nian iha fatin públiku, Dekretu Governu nian ne’e obriga atu ema hotu-hotu ne’ebé la sujeita ba rejime izolamentu obrigatóriu, bainhira la’o ain iha fatin públiku, tenke la’o mesak, no uza máskara no mantein distánsia, pelumenus, metru ida husi ema la’o ain sira seluk no evita halibur malu.

Ema hotu-hotu tenke mantein mós distánsia, pelumenus, metru ida bainhira hein hela oportunidade atu tama ba loja laran, fatin prestasaun servisu nian ka fatin servisu administrasaun públika nian, no iha fatin atu hein transporte públiku tula pasajeiru nian.

Bandu atu hala’o sorumutuk ka manifestasaun, nune’e mós kualkér eventu sosiál, kulturál ka desportivu ne’ebé implika ema halibur malu na’in sanulu resin. Proibisaun ida-ne’e la aplika ba prátika desportiva individuál, ne’ebé la halibur ema barak. Bandu mós atu realiza kualkér eventu ho karakter relijiozu, liu-liu selebrasaun kultu hirak ne’ebé halibur ema na’in sanulu ba leten. Realizasaun funerál tenke adota medida hirak ne’ebé prevene tranzmisaun virus SARS-CoV-2 nian no labele implika prezensa husi, iha tempu hanesan, ema na’in sanulu ba leten.

Transporte públiku tula pasajeiru nian bele halo sirkulasaun, maibé veíkulu hirak ne’e tenke fase loro-loron molok hala’o atividade, no motorista, tripulasaun no pasajeiru sira tenke uza máskara taka ibun no inus nian.

Pasajeiru sira, bainhira bele, tenke evita forma kontaktu fíziku nian sa’ida de’it entre sira. Merkadu sira no estabelesimentu komersiál, industriál no artezanál ka estabelsimentu prestasaun servisu nian hotu-hotu bele funsiona nafatin. Ema sesé de’it maka hakarak tama iha estabelesimentu ka resintu hirak-ne’e tenke uza máskara, fase liman no halo distánsia, pelumenus, metru ida husi ema seluk.

Iha lidun seluk, tuir relatóriu Organizasaun Saúde Mundial (WHO) nian hateten katak COVID-19 sai moras Global iha mundu komesa iha fulan Marsu 2020, Virus Corona kona ema ona infeksaun 81 juta iha mundu. Iha mundu ema kona moras pandemia COVID-19 kontinua mate tamba deit COVID-19. Maibé, konta husi COVID-19 difrente iha nasaun Republika Demokratika Timor-Leste, nasaun ida ne’ebé ho fasilidade saúde ida ne’ebé minimu tebes no iha nasaun ki’ik ida ne’e COVID-19 ne’e hamutuk 41 kazu deit ho ema mate ba COVID-19 ne’e laiha (zero), relata iha loron Segunda 28 Dezembru 2020.
Iha parte seluk, Hakerek Na’in nia observasaun iha tinan hirak liu ba kotuk 2018, 2019, koalia makas maka Impase Politika iha Timor-Leste. Depois tinan 2020-2021 luta kontra makas maka funu hasoru COVID-19 iha Timor-Leste, iha ne’ebe depois 2020 fulan Marsu nia rohan teki-teki mosu husi nasaun China mai dehan pandemia COVID-19 mos tama ona mai iha Timor-Leste.

Sidadaun Timor-oan barak maka komesa trauma no tauk atu mate. Ema Timor-oan sira ne’ebé hela iha Sidade kapital Dili komesa paniku no kontinua halai ba familia sira iha foho (Munisipiu sira), balu kontinua karantina nia an iha Dili iha uma laran deit.

Ba Hakerek Na’in nia analiza katak moras COVID-19 ida ne’ebé mai husi nasaun China ne’e moras importasaun deit, maibé mos COVID-19 ne’e liga mos Politika Bisnis Ekonomia entre nasaun jigante sira hanesan Amerika vs China. Maibé ninia impaktu ba ninia povu sira, hamenus trabalhor/a sira nia servisu iha Companha sira, Loja sira, ONG sira iha rai estranjeirus ka iha rai Timor rasik komesa menus.

Sidadaun Timor-oan sira seluk ne’ebe servisu iha nasaun seluk hanesan Korea do Sul, balu iha Irlandia, Englatera balu hakarak fila ona ba idak-idak nia nasaun ne’ebé moris ba. Ita halo komparasaun entre funu ho kilat hasoru inimigu ita sei hatene katak ema seluk sei ataka ita no ita bele prepara an no bele halai subar ba an iha ai laran, subar an iha fatuk kuak sira.

Iha sorin seluk, Dom Virgilio do Carmo da Silva fó sai wainhira halo conferencia imprensa iha loron 30 de Desembro de 2020 hodi fó sai orientação no decisão sira kona-bá oinsa atu Celebra missa 31 de Dezembro de 2020 kalan no loron 1 de Janeiro de 2021. Dom Virgilio hatan ba pergunta jornalista nian kona ba pandemia COVID-19 ne’e realidade duni ou lae, Arcebispo afirma “ita iha nação ida nia laran, wainhira ita nia nai ulun sira fo sai mai ita katak sira iha factos ruma katak agora dadaun ita iha ameasa ba ida ne’e, diak liu ita tuir tanba laos de’it iha Timor, Ita nia ema Timor seidauk mate, ita nia inus kuak sei luan, maibe sei too duni iha Timor mak ema mate, ita ninia população ne’ebe 1 ponto e tal milhões de’it ne’ebe iha funu barak mak mate tiha ona, husi meio saida mak ita bele depende ita nia an, nação bo’ot sira ne’e iha osan barak, ema iha equipamentos medico nian ne’ebe diak hodi cura no prevene mos, sira sei foti liman, se Timor hakarak dehan mate tiha mak ita fiar, ita sei biban atu prevene ou pronto atu hakoi mate de’it, diak liu ita tuir.

Realidade ne’ebé akontese iha pais Timor-Leste oin seluk los, Estado Emerjénsia da IX ida ne’e iha ne’ebé Hakerek Na’in nia observasaun ka halo monitorizasaun iha kapital Dili ho iha Munisipiu sira oin seluk.

Difrente los ho Estado Emerjénsia Dahuluk nian.  EE da 9 katak  ema kontinua halibur malu iha merkadu laran hola aihan, ema kontinua halo festa kazamentu/mate uma, eskola, ema kontinua simu Cesta Bázika la halo distansia social metru 1. Pelu  kontradiu uituan maka bandu Igreja labele halo Missa iha loron 31 Dezembru 2020 kalan no loron 1 Janeiru 2021 nian. Familia uma laran labele halo refresin iha tasi ibun sira Kristu Rei, Tasi Tolu, Liquiça, alias labele ba piknik iha tasi ibun hotu-hotu tenke iha uma deit. Tamba deit COVID-19 sa’e tiha ona moras hamutuk 15 pessoas. Pasiente COVID-19 balu halo karantina iha Tasi Tolu, tula sala tan pasiente COVID-19 ida ne’ebé foti sala fali pasiente sira seluk ida.

Ikus liu, rekomenda ba Estado RDTL katak lutu nasaun nian maka Polísia Nacional Timor-Leste (PNTL) hamutuk no Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) kontinua kontrulu maximu iha fronteira terestre, fronteira tasi, Aeroportu Internasional sira iha Timor-Leste. Iha ne’ebé tuir Fundasaun Mahein (FM) nia relatóriu ida ne’e deskreve kona-bá papel importante sira husi F-FDTL no PNTL durante luta hasoru surtu Covid-19 liu husi medida sira ne’ebé Estadu foti hanesan Estadu de-Emerjensia. Iha ne’ebé luta ida hanesan luta kolektiva ida husi elementu esensial sira Estadu nian iha kuadru Sistema Integradu Seguransa Nasional (SISN).

Nune’e Sentru Integradu ba Jestaun Krize (SIJK) funsiona hanesan Sala Situasaun hodi jere krize ne’e. Relatóriu ne’e mos fó sai lisaun sira husi krize saúde públika (Covid-19) liu-liu liga direta ho sidadaun sira nia moris loron-loron durante hasoru krize ne’e (seguransa umanu). Inklui medida polítika sira ne’ebé nesesariu iha âmbitu seguransa nasional Timor-Leste nian iha tempu agora no futuru hodi hatan ba ameasa no risku sira. “Aluta Kontinua Hodi Kontra COVID-19 iha Timor-Leste no Adeus Impase Politika iha pais Timor-Leste.

*Hakerek Na’in: Alumni Universidade da Paz (UNPAZ), Faculdade de Direito no Ativista. Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente59@yahoo.com

1,373 Views
Artikel ini telah dibaca 70 kali

badge-check

Editor

Baca Lainnya

EMA VS KULTURA

25 July 2024 - 23:33

BABEUR BUROKRATISMO HANESAN DIABOLIS PROVOCATUS BA SISTEMA ATENDIMENTO IHA TIMOR-LESTE  

21 July 2024 - 12:36

Papél  Estudante  Kampeaun  Edukasaun Literasia  Dijitál  Timor-Leste

13 July 2024 - 12:53

Akórdaun Tribunal Rekursu VS Lei Indulto no Komutasaun Pena + Dekretu Prezidente Repúblika

3 April 2024 - 16:43

TEMPU  QUARESMA  OPORTUNIDADE  GOVERNANTE   PRÁTIKA  FRATERNIDADE   UMANU                                              

16 February 2024 - 14:28

 Produsaun Vida  Sosial No Sosiedade Ho Natureza

29 January 2024 - 11:45

Trending di OPINIAUN