Lafaek News—Koordenador grupu Hortikultura Maudiu II, ne’ebé lokaliza iha aldeia Palimau, suku Fatukeru, postu administrativu Railaku, munisipiu Ermera kada fulan hetan rendimentu $ 2400 hodi sustenta ekonomia membru grupu holtikultura sira nian konsege sosa ona kareta 2 inklui halo uma luxu tolu ba membru sira.

Kordenador grupu hortikultura Maudiu II, Leonora do Rego, haktuir grupu hortikultura Maudiu II, eziste iha tinan 2010, ho objetivu kuda modo ba moris di’ak, husi grupu hortikultura ne’e rasik, iha membru hamutuk 10, kompostu husi feto nain 4 no mane nain 6, husi esperiensia ne’ebé sira iha hodi kuda modo, tanba hetan oportunidade fulan ida iha Baly Indonesia, fasilita sira kona-ba mudansa produsaun hortikultura modernu.
“Grupu Madiu 2 harii iha tinan 2010, hahú kuda modo ho maneira manual, maibé iha tinan 2014, ami hetan projetu iha grupu hodi hetan oportunidade ba tuir estudu komparativu iha Baly Indonesia durante fulan ida, husi estudu komparativu ne’e rasik, ami hetan esperiensia barak iha ne’eba, nune’e ami fila mai aplika fali saida mak ami hetan durante fulan ida nia laran, entaun husi ida ne’e, ami halo mudansa fila fali kuda modo ho maneira lokal sai modernu”, Kordenador hortikultura informa.
Objetivu harii grupu hortikultura ne’e, presiza ema hotu nia apoiu servisu hamutuk hodi kuda modo, atu nune’e atinje tarjeitu ne’ebé mak ema hotu hakarak, tuir mehi no planu ne’eb’e iha, kuda de’it modo la’os la di’ak, maibé susar atu kontrola másimu, tan ne’e ho inisiativa ida hodi kontribui harii grupu, atu nune’e fasil servisu hamutuk iha grupu nia laran.
“Produtu husi hortikultura ne’ebé mak grupu Maudiu 2, kuda mak hanesan tomate, repollu tahan no repollu fuan nomós modo mutin, husi produtu hirak ne’e, fornese ona ba loja sira iha kapital Dili hanesan WFour nomós loja Lider, produtu hirak ne’e ho nia presu ne’ebé la hanesan, iha ne’eba repollu tahan ho fuan presu $1.50 no tomate kilo ida $1”, Leonora do Rego relata.
Nia dehan, dezafiu ne’ebé sira hasoru durante ne’e mak, bainhira tempu udan hamosu ular barak nomós adubu sira dodok hotu, nune’e mós bee ne’ebé barak hamosu tahu, hodi fó risku ba modo la dun diak, enkuantu iha tempu bailoron naruk mak dala ruma bee menus, halo modo tahan sira sai tasak hotu, tanba ne’e mak artivu ne’ebé ami hili mak tenki baku rasik bee, alende adubu ne’ebé ami uza hodi kuda modo mak iha adubu organiku nomós laos organiku.
“Husi rezultadu kuda modo ba moris di’ak halo ona uma tolu, sosa kareta rua nomós motor rua inkliu selu oan ba eskola, husi susesu hirak ne’e, lori ami ba lembra fila fali iha tempu ba kotuk, tanba moris iha tempu uluk ami seidauk tama grupu buat hotu ba ami susar tebes, maibé ohin loron ami inklina an iha grupu hatudu resultadu ne’ebé diak ba familia no hela iha uma diak nomós iha kareta hodi fasilita ami bainhira lori produtu sira ba merkadu”, nia orgullu.
Sorin seluk Presidente Asosiasaun Hortikultura Munisipiu Ermera (AHME), Batista Ulan Abi, informa, ba oras ne’e grupu hortikultura hahú menus, tanba partisipasaun joven sira hahú menus, maibé iha grupu balun sei ativu ho inisiativa diak hodi desenvolve iha setór hortikultura, tanba Asosiasaun hortikultura harii iha tinan 2019, ho objetivu ida atu halo koperasaun ho ministeriu relevante sira, nune’e mós organizasaun internasional sira, atu nune’e hetan apoiu ruma hodi jere ba grupu sira, nune’e bele hasa’e sira nia produsaun iha grupu hodi responde ba nesesidade familia.
“Durante ne’e Asosiasaun hortikultura munisipiu Ermera apoiu ona grupu sira liuhusi fasilita trinamentu kona-ba agrikultura modernu nomós fasilita sira kona-ba tékniku avansadu nian, tanba iha tinan 2022, asosiasaun hortikultura hetan apoiu orsamentu husi Protesaun Sivil ka Foskas, ho montante orsamentu $15.000, husi orsamentu ne’e rasik uza hodi sosa ekipamentu sira ne’ebé mak grupu balun presiza”, Nia relata.
Entrtantu Diretor Agrikultura Munisipiu Ermera, Marcos de Jesus Martins, informa, parte agrikultura mós apoiu ona grupu ne’ebé eziste iha munisipiu Ermera hodi delega extensionista balun hodi organiza grupu ne’ebé iha hodi lori fini ba distribui iha grupu agrikultura sira.
“Nia dehan, husi agrikultura nia apoiu ba grupu sira ne’ebé eziste iha munisipiu Ermera, liuliu ba grupu tarjeitu sira, tanba durante ne’e extensionista sira iha terenu organiza ona grupu lubuk ida no sai hanesan grupu tarjeitu, tanba apoiu sira ne’e kada tinan sempre aloka fini ba grupu agrikultura sira, nune’e mós fó apoiu ba merenda escolar, maske ki’ik, hodi labele koresponde ba situasaun ne’ebé grupu sira hasoru iha terenu, maibé ida ne’e, hanesan parte ida atu haforsa nafatin sira iha setór hortikultura nian.
Nia informa, iha tinan ida ne’e, orsamentu ba bens-servisu hamutuk $40 mil, husi orsamentu ne’ebé iha, la konta ba salariu, maibé aloka ba mina hodi halo atividade hortikultura sira nian hanesan fila rai, tanba tuir lista grupu ne’ebé rejistu iha agrikultura munisipiu Ermera hamutuk 125 grupu, ne’ebé mai husi postu administrativu lima husi munisipiu Ermera. Nia hakotu.
Husi dadus hirak ne’e, jornalista rekolla bazeia atividade media tour ne’ebé AJTL ho Oxfam iha Timor-Leste servisu hamutuk hodi organiza jornalista hosi media nasional sira tun direta baze atu bele identifika problema ne’ebe populasaun kiik sira infrenta iha sira nia moris loro-loron.
Jornalista : Crispin de J. Amaral
Editor : Agapito de Deus